LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lv vahe 13 p. 144-159
  • Ngaahi Kātoanga ʻOku Taʻefakahōifua ki he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Kātoanga ʻOku Taʻefakahōifua ki he ʻOtuá
  • Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KILISIMASÍ—HINGOA IA ʻE TAHA ʻO E LOTU KI HE LAʻAÁ
  • FAKAMAAMA FAKATOHITAPU FEKAUʻAKI MO E FAIʻAHÓ
  • TOETUʻU—FAKAPULI ʻO E LOTU FAKAFANAÚ
  • ʻIKAI ʻAUPITO MĀʻONIʻONI ʻA E HALOUINÍ
  • TAUHI KE MAʻA ʻA HOʻO MALÍ
  • INU TALAMONŪ—KO HA TŌʻONGA FAKALOTU?
  • “FEHIʻA KI HE KOVI, ʻAKIMOUTOLU ʻOKU ʻOFA KIA SIHOVA”
  • FAKALĀNGILANGIʻI ʻA E ʻOTUÁ ʻI HE LEA MO E NGĀUE
  • ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e Kātoanga Kotoa Pē?
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Fili ke Lotu ki he ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Ke Ke Tuʻu Maʻá e Lotu Moʻoní
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻOku Fakahōifua ʻa e Kātoanga Kotoa Pē ki he ʻOtuá?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
lv vahe 13 p. 144-159

Vahe 13

Ngaahi Kātoanga ʻOku Taʻefakahōifua ki he ʻOtuá

“Mou sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”—EFESO 5:10.

1. Ko e faʻahinga kakai fēfē ʻoku tohoakiʻi ʻe Sihova kiate iá, pea ko e hā kuo pau ai ke nau hanganaki ʻāʻā fakalaumālié?

“KO E kakai ʻoku lotu moʻoni,” naʻe pehē ʻe Sīsū, “te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.” (Sione 4:23) ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga peheé—hangē ko ʻene ʻiloʻi koé—ʻokú ne tohoakiʻi kinautolu kiate ia pea ki hono ʻAló. (Sione 6:44) Ko ha lāngilangi moʻoni ē ko ia! Kae kehe, ko e kau ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú, kuo pau ke nau “sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki,” he ko Sētané ko ha mataotao ia ʻi he kākaá.—Efeso 5:10; Fakahā 12:9.

2. Fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau feinga ke fio ʻa e lotu moʻoní mo e lotu loí.

2 Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hoko ofi ki Moʻunga Sainai ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe he kau ʻIsilelí kia ʻĒlone ke ne ngaohi ha ʻotua maʻanautolú. Naʻe fai ki ai ʻa ʻĒlone ʻo ne ngaohi ha kiʻi pulu koula kae fakahuʻunga naʻá ne fakafofongaʻi ʻa Sihova. Naʻá ne pehē: “Ko e katoanga kia Sihova ʻapongipongi.” Naʻe ʻikai ke tokanga ʻa Sihova ia ki hono fio ko eni ʻo e lotu moʻoní mo e lotu loí? ʻIkai. Naʻá ne fekau ke tāmateʻi ʻa e toko tolu afe nai ʻo e kau lotu ʻaitolí. (Ekisoto 32:1-6, 10, 28) Ko e hā ʻa e lēsoní? Kapau ʻoku tau loto ke tauhi kitautolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke “ʻoua ʻe ala ki he meʻa taʻemaʻa” pea maluʻi faivelenga ʻa e moʻoní mei ha faʻahinga fakameleʻi pē.—Aisea 52:11; Isikeli 44:23; Kaletia 5:9.

3, 4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga lelei ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi kātoanga manakoá?

3 Ko e meʻa fakamamahí, hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, ʻa ia naʻa nau ngāue ko ha taʻotaʻofi ʻo e tafoki mei he moʻoní, ko e kau Kalisitiane lau pē naʻe ʻikai haʻanau ʻofa ki he moʻoní naʻe kamata ke nau ohi ʻa e ngaahi tōʻonga fakapanganí, ngaahi kātoanga, mo e ngaahi ʻaho mālōlō, ʻa ia naʻa nau taku ʻoku faka-Kalisitiane. (2 Tesalonaika 2:7, 10) ʻI hoʻo fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi kātoanga ko iá, fakatokangaʻi ange ʻa e anga ʻo e fakahāhā ai, ʻo ʻikai ko e laumālie ʻo e ʻOtuá, ka ko e laumālie ʻo e māmaní. ʻI hono fakalūkufuá, ko e ngaahi kātoanga fakamāmaní ʻoku ʻi ai hono tafaʻaki anga-maheni: ʻOku fakamānako ia ki he ngaahi holi fakakakanó, pea ʻoku pouaki ai ʻa e ngaahi tui fakalotu loí mo e fakahaʻele faʻahikehé—ʻa e ngaahi fakaʻilonga mahino ʻo “Babilone koe lahi.”a (Fakahā 18:2-4, 23, PM) Manatuʻi foki naʻe sio tonu ʻa Sihova ʻi he ngaahi tōʻonga fakalotu pangani palakū ʻa ia naʻe tupu mei ai ʻa e ngaahi tōʻonga manakoa lahi. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku fakatupu houhau kiate ia ʻa e ngaahi kātoanga peheé he ʻahó ni. ʻIkai ʻoku totonu ke tau mahuʻingaʻia taha ʻi heʻene fakakaukaú?—2 Sione 6, 7.

4 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai hōifua ʻa Sihova ʻi he ngaahi kātoanga pau. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi mālohi ʻi hotau lotó ke ʻoua ʻaupito ʻe ʻi ai haʻatau kaunga ki ai. Ko ha vakai ki he ʻuhinga ʻoku taʻefakahōifua ai kia Sihova ʻa e ngaahi kātoanga ko iá ʻe ʻai ai ke mālohi ʻetau fakapapau ke fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē te ne taʻofi nai ʻetau nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

KILISIMASÍ—HINGOA IA ʻE TAHA ʻO E LOTU KI HE LAʻAÁ

5. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi naʻe ʻikai ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsemá?

5 ʻOku ʻikai lave ʻa e Tohi Tapú ki ha kātoanga faiʻaho ʻo Sīsū. Ko hono moʻoní, ko hono ʻaho ʻaloʻí tonu ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi. Neongo ia, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi naʻe ʻikai ʻaloʻi ia ʻi Tīsema 25 ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e tafaʻaki ko ia ʻo e māmaní.b Ko e taha, naʻe hiki ʻe Luke ko e taimi ko ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, ko e “kau tauhi sipi naʻe mohe vao” ʻo tokangaʻi ʻenau ngaahi tākangá. (Luke 2:8-11) Kapau naʻa nau angaʻaki ʻa e “mohe vao” ʻi he taʻú kotoa, ne ʻikai mei mahuʻinga ʻa e meʻa ko iá. Kae kehe, koeʻuhi ko Pētelihemá ʻoku ʻuha momoko mo sinou ia he faʻahitaʻu momokó, naʻe tuku faleʻi ʻa e fanga sipí pea naʻe ʻikai ke “mohe vao” ʻa e kau tauhi-sipí. Pehē foki, naʻe fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihemá koeʻuhi naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sisa ʻAkosito ke fai ha tohi-kakai. (Luke 2:1-7) ʻOku mātuʻaki ngalingali heʻikai fekauʻi ʻe Sisa ha kakai ʻa ia naʻa nau fehiʻa ʻi he pule ʻa Lomá ke nau fononga ki honau ngaahi kolo tupuʻangá ʻi he taimi momoko tahá.

6, 7. (a) Ko e tupuʻanga ʻo e ngaahi tōʻonga lahi ʻi he Kilisimasí ʻoku lava ke maʻu ia ʻi fē? (e) Ko e hā ʻa e kehekehe ʻoku lava ke hā ʻi he foaki he Kilisimasí mo e foaki ʻa e Kalisitiané?

6 Ko e tupuʻanga ʻo e Kilisimasí ʻoku maʻu ia, ʻo ʻikai ʻi he Tohi Tapú, ka ʻi he ngaahi kātoanga pangani motuʻá, hangē ko e Sātunalia faka-Lomá, ko e kātoanga naʻe fakatapui kia Sātuna, ko e ʻotua ʻo e ngoué. Pehē foki, ʻi he fakatatau ki heʻenau fakafuofuá, ko e kau lotu ki he ʻotua ko Mītilá naʻa nau kātoangaʻi ʻa Tīsema 25 ko e “ʻaho fāʻeleʻi ia ʻo e laʻā taʻealaikunaʻí,” ko e lau ia ʻa e New Catholic Encyclopedia. “Naʻe tupu ʻa e Kilisimasí ʻi ha taimi ʻa ia naʻe mālohi ai ʻa e lotu ki he laʻaá tautefito ʻi Loma,” ʻi he senituli nai ʻe tolu hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí.

7 Lolotonga ʻenau ngaahi kātoangá, naʻe fefakafetongiʻaki meʻaʻofa ai mo kai kātoanga ʻa e kau panganí—ʻa ia ko e ngaahi tōʻonga ʻoku fakatolonga mai ʻi he Kilisimasí. Kae kehe, hangē ko ia ʻoku hoko moʻoni he ʻaho ní, ko e lahi ʻo e foaki ʻoku fai he Kilisimasí naʻe ʻikai ʻi he laumālie ia ʻo e 2 Kolinito 9:7, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau foaki ʻi he ʻofa, ko ʻenau foakí ʻoku ʻikai ke toki fai pē ʻi ha ʻaho pau, pea ʻoku ʻikai te nau ʻamanekina ke toe maʻu mai ha ngaahi meʻaʻofa. (Luke 14:12-14; Ngāue 20:35) ʻIkai ngata aí, ʻoku nau houngaʻia lahi ʻi hono fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he taimi hohaʻatuʻu ʻo e Kilisimasí pea fakahaofi mei he ʻioke mamafa ʻo e moʻua fakapaʻanga ʻoku hoko ki he tokolahi ʻi he taimi ko ia ʻo e taʻú.—Mātiu 11:28-30; Sione 8:32.

8. Naʻe foaki ʻe he kau vavalo makatuʻunga he fetuʻú ha meʻaʻofa ki he ʻaho fāʻeleʻi ʻo Sīsuú? Fakamatalaʻi.

8 Ka ʻe fakakikihi nai ʻa e niʻihi, ʻikai naʻe foaki ʻe he kau vavalo makatuʻunga he fetuʻú ʻa e meʻaʻofa kia Sīsū ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí? ʻIkai. Ko ʻenau foaki meʻaʻofá ko ha founga pē ʻo hono fai ʻenau fakaʻapaʻapa ki ha tokotaha mahuʻinga, ko ha tōʻonga anga-maheni ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. (1 Tuʻi 10:1, 2, 10, 13; Mātiu 2:2, 11) Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai pē te nau haʻu kinautolu ʻi he pō naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. Naʻe ʻikai ko ha pēpē ʻa Sīsū ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú, ka naʻá ne laui māhina lahi hono taʻumotuʻá pea naʻá ne nofo ʻi ha fale ʻi he taimi naʻa nau aʻu ai kiate iá.

FAKAMAAMA FAKATOHITAPU FEKAUʻAKI MO E FAIʻAHÓ

9. Ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e ongo kātoanga faiʻaho naʻe lave ki ai ʻi he Tohi Tapú?

9 Neongo ko e fāʻeleʻi ʻo ha pēpē kuo hoko maʻu pē ko ha tupuʻanga ia ʻo e fiefia lahi, ʻoku ʻikai lave ʻa e Tohi Tapú ia ki ha kātoanga faiʻaho naʻe fai ki ha sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Sāme 127:3) Ko ha moʻungaloa pē nai? ʻIkai, he ʻoku lave ki he kātoanga faiʻaho ʻe ua—ʻa ia ko e faiʻaho ʻo Felo ʻo ʻIsipité pea mo e faiʻaho ʻo Hēlota ʻAnitipasa. (Senesi 40:20-22; Maake 6:21-29) Kae kehe, ko e ongo faiʻaho ko ení, ʻoku fakahāhā mai ia ʻi ha ʻata ʻoku ʻikai lelei—tautefito ki he faiʻaho ki muí, ʻa ia naʻe tuʻusi ai e ʻulu ʻo Sione Papitaisó.

10, 11. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he ngaahi kātoanga faiʻahó, pea ko e hā hono ʻuhingá?

10 “Ko e muʻaki kau Kalisitiané,” ko e fakamatala ia ʻa e The World Book Encyclopedia, “naʻa nau vakai ki he kātoanga ʻo ha ʻaho fāʻeleʻi pē ʻo ha taha ko ha tōʻonga fakapangani ia.” Hangē ko ení, ko e kau Kalisi ʻo e kuonga muʻá, naʻa nau tui naʻe maʻu ʻe he tokotaha taki taha ha laumālie fai maluʻi ʻa ia naʻá ne ʻi he fāʻeleʻi ʻo e tokotaha ko iá pea leʻohi ia talu mei ai. Ko e laumālie ko iá “naʻe ʻi ai ʻene fekauʻaki fakamisiteli mo e ʻotua ʻa ia ko hono ʻaho fāʻeleʻí ē naʻe fāʻeleʻi ai ʻa e tokotaha ko iá,” ko e lau ia ʻa e tohi The Lore of Birthdays. Ko e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí ʻoku toe ʻi ai ʻene fehokotaki fuoloa mo vāofi mo e vavalo makatuʻunga he fetuʻú pea mo e vavalo makatuʻunga he sōtiaká.

11 Tuku kehe ʻa hono siʻaki ʻo e ngaahi tōʻonga ʻo e faiʻahó koeʻuhi ko hono tupuʻanga fakapangani mo fakahāʻele faʻahikehé, ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ʻoku ngalingali naʻa nau siʻaki foki ia koeʻuhi ko e tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e faʻahingá ni ko e kau tangata mo e kau fefine anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā ʻa ia naʻe ʻikai te nau fakakaukau ko honau fāʻeleʻí naʻe fuʻu mahuʻinga ʻo totonu ke kātoangaʻi.c (Maika 6:8; Luke 9:48) ʻI hono kehé, naʻa nau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova pea fakamālō kiate ia ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ko e moʻuí.d—Sāme 8:3, 4; 36:9; Fakahā 4:11.

12. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ʻaho ʻo ʻetau maté ʻo lelei ange ia ʻi he ʻaho ʻo hotau fanauʻí?

12 ʻI he maté, ʻoku malu ai ʻa e kau tauhi anga-tonu kotoa pē ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá, pea ko honau kahaʻú ʻoku fakapapauʻi. (Siope 14:14, 15) ʻOku pehē ʻi he Koheleti 7:1: “ʻOku ngangatu ange ʻa e hingoa lelei ʻi he lolo takai, mo e ʻaho ʻo e pekia ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻi.” Ko hotau “hingoa” ko e ongoongo lelei ia kuo tau maʻu mei he ʻOtuá fakafou ʻi heʻetau ngāue faitōnungá. ʻOku taau ke fakatokangaʻi, ko e fakamanatu pē taha naʻe fekauʻi ke kau ki ai ʻa e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ko ha ʻaho fāʻeleʻi, ka ko ha pekia—ʻa ia ko e pekia ʻa Sīsuú, ʻa ia ko hono “hingoa” fisifisimuʻá ʻa e kī ki hotau fakamoʻuí.—Luke 22:17-20; Hepelu 1:3, 4.

TOETUʻU—FAKAPULI ʻO E LOTU FAKAFANAÚ

13, 14. Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi tōʻonga manakoa ʻo e Toetuʻú?

13 ʻI hono tuʻuaki ko ha kātoanga ʻo e toetuʻu ʻa Kalaisí, ko e Toetuʻú, pe ʻĪsitā, naʻe tupu moʻoni ia ʻi he lotu loí. Ko e hingoa ʻĪsitā kuo fakafehokotaki ia kia ʻIsitele pe ʻOsitala, ko e ʻotua fefine ʻEngikolō-Sekisoni ʻo e mafoa e atá pea mo e faʻahitaʻu failaú. Pea naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo ngāueʻaki ʻa e fuaʻimoá mo e lāpisí ʻi he Toetuʻú? Ko e fuaʻimoá “kuo ʻiloa ia ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e moʻui foʻou mo e toetuʻu,” ko e lau ia ʻa e Encyclopædia Britannica, lolotonga ia ko e heá mo e lāpisí kuo fuoloa ʻene hoko ko e fakaʻilonga ʻo e fakafanaú. Ko ia ai, ko e Toetuʻú ko ha ouau fakafanau moʻoni ia naʻe kiʻi fakapuli ko ha kātoanga ʻo e toetuʻu ʻa Kalaisí.e

14 ʻE makātakiʻi ʻe Sihova ʻa hono ngāueʻaki ʻo ha ouau fakafanau fakalielia ke fakamanatu ʻaki ʻa e toetuʻu ʻa hono ʻAló? Mole ke mamaʻo! (2 Kolinito 6:17, 18) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito ke fekauʻi ʻe he Tohi Tapú pe fakamafaiʻi ʻa hono fakamanatu ʻo e toetuʻu ʻa Sīsuú. Ko ia ai, ke fai ia ʻi he hingoa ko e Toetuʻú ko ha toe taʻemateaki ia.

ʻIKAI ʻAUPITO MĀʻONIʻONI ʻA E HALOUINÍ

15. Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e Halouiní, pea ko e hā nai ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻaho kuo fili ke kātoangaʻi ai ʻa e ʻaho mālōlō ko ení?

15 ʻI he ʻiloa ʻi hono kau fefine taula-faʻahikehé, fanga kiʻi faʻahikehe pauʻu, mo e ngaahi teuteu mo e naunau matamatakehé, ko e Halouiní, ko e tupu ia mei he kau Kēleti ʻo Pilitānia mo ʻAilani ʻi he kuonga muʻá. ʻI he māhina kātoa ofi taha ki Nōvema 1, naʻa nau kātoangaʻi ai ʻa e kātoanga ʻo e Samahainí, ko hono ʻuhingá ko e “Ngataʻanga ʻo e Taimi Māfaná.” Naʻa nau tui ʻi he lolotonga ʻo e Samahainí, naʻe ava ai ʻa e puipui ʻi he vahaʻa ʻo e māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmani laumālié pea ko e ngaahi laumālié, fakatouʻosi ʻa e ngaahi laumālie leleí mo e koví, naʻa nau ʻalu fano holo ai ʻi māmani. ʻOku pehē tokua naʻe foki ai ʻa e laumālie ʻo e kau maté ki honau ngaahi ʻapí, pea naʻe teuteu ai ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e meʻakai mo e inu maʻa ʻenau kau tēvolo ʻaʻahi ko ení ʻi he ʻamanaki ʻe fakafiemālieʻi ai kinautolu. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku ʻai teunga ai ʻa e fānau he ʻaho ní ʻo hangē ha fanga tēvolo pe kau taula-faʻahikehe, ʻo nau ʻalu mei he fale ki he fale ʻo fakamanamana ke fai ha pauʻu kapau heʻikai ʻoange haʻanau meʻa leleí, ʻoku nau hokohoko atu ai ʻi he taʻeʻilo ʻa e ngaahi ouau ʻo e Samahainí.

TAUHI KE MAʻA ʻA HOʻO MALÍ

16, 17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ki he ngaahi hoa Kalisitiane ʻoku nau palani ke malí ke nau sivisiviʻi ʻa e ngaahi tōʻonga mali fakafeituʻú ʻo fakahoa ki he lau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú? (e) ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga fakafonua hangē ko hono laku ʻo e laisé pe ko ha meʻa kehe ko hano fetongí, ko e hā ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ʻa e kau Kalisitiané?

16 Kuo vavé ni, ke “ikai toe ongona [ʻi Pāpilone ko e Lahi] ha leʻo ʻo ha tangata-taʻane mo ha taʻahine.” (Fakahā 18:23) Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e taha koeʻuhi ko ʻene ngaahi tōʻonga fakahaʻele faʻahikehé, ʻa ia ʻoku lava ke ʻuliʻi ai ʻa e nofo mali ʻi he kamata pē ʻo e ʻaho malí.—Maake 10:6-9.

17 ʻOku kehekehe ʻa e tōʻonga fakafonuá ʻi he fonua ki he fonua. Ko e ngaahi tōʻonga fakafonua ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku hā ʻikai hano maumau naí ko e tupu nai ʻi he ngaahi tōʻonga faka-Pāpilone ʻa ia ʻoku pehē tokua ʻe ʻomai ai ʻa e ‘monū’ ki he ongo meʻa malí pe ko ʻena kau fakaafé. (Aisea 65:11) Ko e talatukufakaholo pehē ʻe taha ʻoku kau ki ai ʻa hono laku ʻo e laisé pe ko ha meʻa kehe ko hano fetongi. Ko e tōʻonga ko ení ko e tupu nai ia mei he tui ko e meʻakaí ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi laumālie koví pea taʻofi ai kinautolu mei hono fai ʻo ha kovi ki he ongo meʻa malí. Tānaki atu ki ai, ko e laisé ʻoku ʻi ai ʻene felāveʻi fuoloa ʻi he tuʻunga fakamisiteli mo e fakafanaú, fiefiá mo e moʻui fuoloá. ʻOku hā mahino, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá te nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga fakafonua ʻuli peheé.—2 Kolinito 6:14-18.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku totonu ke ne tataki fakatouʻosi ʻa e ongo meʻa ʻokú na palani ki ha mali mo e faʻahinga ʻoku fakaafeʻi ke nau haʻu ki aí?

18 Ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau toe fakaʻehiʻehi foki mei he ngaahi tōʻonga fakamāmani ʻa ia ʻe toʻo ai mei he ngaahi malí mo e ngaahi kātoanga talitali ʻo e malí ʻa e ngeia faka-Kalisitiané pe ʻe maumauʻi nai ai ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻo e ngaahi lea ʻoku ʻi ai ʻa e lea manuki fakalotomamahi pe fakahuʻuhuʻu ki he fehokotaki fakasinó pea taʻotaʻofi hono fai ʻo e ngaahi fakakata kovi pe lea ʻa ia ʻe lava ke ne fakamaaʻi ʻa e ongo meʻa toki mali foʻoú mo e niʻihi kehé. (Palovepi 26:18, 19; Luke 6:31; 10:27) ʻOku nau toe fakaʻehiʻehi foki mei hono fai ʻo e ngaahi talitali ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻoku tapua atu ai, ʻikai ko e anga-fakanānā, ka ko e “ʻafungi ʻo e moʻui.” (1 Sione 2:16) Kapau ʻokú ke palani ha mali, ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa ho ʻaho makehe ko ení ke hoko ko ha meʻa ʻe lava ke ke manatu ki ai ʻi he fiefia, ʻo ʻikai ko e fakameʻapangoʻia.f

INU TALAMONŪ—KO HA TŌʻONGA FAKALOTU?

19, 20. Ko e hā ʻa e lau ʻa e maʻuʻanga fakamatala fakamāmani ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e inu talamonuú, pea ko e hā ʻoku ʻikai ala tali ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tōʻonga ko ení?

19 Ko ha meʻa ʻoku fai anga-maheni ʻi he ngaahi malí mo e ngaahi kātoanga fakasōsiale kehé ko e inu talamonuú. ʻOku pehē ʻi he 1995 International Handbook on Alcohol and Culture: “Ko e inu talamonuú . . . ʻoku ngalingali ko ha kiʻi toetoenga mai ia ʻo e ngaahi inu fakaefeilaulau ʻa ia naʻe foaki ai ha huhuʻa toputapu ki he ngaahi ʻotuá . . . kae fai ha fakaʻamu, ʻa ia ko ha lotu kuo fakanounou ʻi he ngaahi lea ‘ke ke moʻui fuoloa!’ pe ‘ke ke moʻui lelei!’”

20 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai nai vakai moʻoni ki he inu talamonuú ko ha fakaʻilonga fakalotu ia pe tui fakafaʻahikehe. Kae kehe, ko e tōʻonga ʻo hono toʻo ʻo hiki ki ʻolunga ʻa e ngaahi ipu uainé ʻoku vakai nai ki ai ko ha kole ia ki “langi”—ko ha mālohi fakafaʻahikehe—ki ha tāpuaki ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke fehoanaki mo e meʻa ko ia ʻoku fokotuʻutuʻu ʻi he Tohi Tapú.—Sione 14:6; 16:23.g

“FEHIʻA KI HE KOVI, ʻAKIMOUTOLU ʻOKU ʻOFA KIA SIHOVA”

21. Neongo ʻoku ʻikai nai hanau tupuʻanga fakalotu, ko e hā ʻa e ngaahi kātoanga manakoa ʻe fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e kau Kalisitiané, pea ko e hā hono ʻuhingá?

21 ʻI he fakahaaʻi ʻa e tūʻulu vave ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní he ʻaho ní—ko ha hehema kuo pouaki fakahangatonu pe taʻefakahangatonu ʻe Pāpilone ko e Lahi—ʻoku fakapaʻanga ai ʻe he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻa e ngaahi kātoanga, pe ngaahi fakafiefia fakataʻu ʻa ia ʻoku fakaeʻa ai ʻa e hula fakalielia pea aʻu nai ai ʻo kātoangaʻi ʻa e founga moʻui ʻa e kau fakafāfiné mo e kau fakatangatá. ʻE taau ki ha ‘tokotaha ʻofa kia Sihova’ ke ne kau pe sio ʻi ha meʻa pehē? ʻE hā mei heʻene fai peheé ha fehiʻa moʻoni ki he meʻa ʻoku koví? (Sāme 1:1, 2; 97:10) He lelei ange ē ke faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne lotu: “Leʻei hoku mata ke ʻoua te na sio ki he muna”!—Sāme 119:37.

22. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fili ai ha Kalisitiane ʻo fakatatau ki hono konisēnisi pē ʻoʻoná pe te ne kau ʻi ha kātoanga pe ʻikai?

22 ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi kātoanga fakamāmaní, ʻe tokanga ai ha Kalisitiane ke ʻoua ʻe hanga ʻe heʻene tōʻongá ʻo fakahuʻuhuʻu ki he niʻihi kehé ʻokú ne kau ʻi he kātoangá. “Pe ko hoʻomou kai, pe ko hoʻomou inu, pe ko hoʻomou fai ha meʻa,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “mou fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 10:31; sio ki he puha “Fai ʻo e Ngaahi Fili Fakapotopotó,” ʻi he peesi 158-9.) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai tauhi ʻi ha tōʻonga pe kātoanga ha meʻa ʻoku fakahuʻunga fakalotu, ʻikai ko ha konga ia ʻo ha kātoanga fakapolitikale pe mamahiʻi-fonua, pea ʻoku ʻikai maumauʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu, ʻe fai nai ai ʻe he Kalisitiane taki taha ha fili fakafoʻituitui pe te ne kau nai ki ai. ʻI he taimi tatau, te ne fakakaukauʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé koeʻuhi ke ʻoua te ne hoko ai ko ha tūkiaʻanga.

FAKALĀNGILANGIʻI ʻA E ʻOTUÁ ʻI HE LEA MO E NGĀUE

23, 24. ʻE lava fēfē nai ke tau fai ha fakamoʻoni lelei ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová?

23 ʻOku vakai ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi ʻaho ʻo e ngaahi kātoanga manakoa ʻe niʻihi ko e ngaahi faingamālie ia ki he fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ke nau feohi ai. Ko ia, kapau ʻoku fakakaukau hala ha taha ko hotau tuʻunga Fakatohitapú ʻoku taʻeʻofa pe fuʻu tōtuʻa, ʻe lava ke tau fakamatalaʻi ʻi he anga-lelei ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi fakatahataha lelei ʻa e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. (Palovepi 11:25; Koheleti 3:12, 13; 2 Kolinito 9:7) ʻOku tau fiefia ʻi he feohi mo e ngaahi ʻofaʻangá ʻi he ngaahi taimi kehe ʻi he taʻú kotoa, ka koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ai te tau loto ke fakameleʻi ʻa e ngaahi kātoanga fakafiefia peheé ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku fakahouhau kiate ia.—Sio ki he puha “ʻOku ʻOmai ʻe he Lotu Moʻoní ʻa e Fiefia Lahi Tahá,” ʻi he peesi 156.

24 Kuo lavameʻa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻi hono vahevahe ki he kau fieʻilo loto-moʻoní ʻa e ngaahi poini mei he vahe 16 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?h Kae kehe, manatuʻi ko ʻetau taumuʻá ke ikunaʻi ʻa e lotó, ʻikai ko e fakakikihí. Ko ia anga-fakaʻapaʻapa, tauhi maʻu ʻa e anga-vaivaí, pea ‘fakaifo ʻaki hoʻomou leá ha masima.’—Kolose 4:6.

25, 26. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau tupulekina ʻi he tui mo e ʻofa kia Sihová?

25 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, kuo akoʻi lelei kitautolu. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tui ai mo fai ʻa e ngaahi meʻa pau ʻe niʻihi pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻe niʻihi. (Hepelu 5:14) Ko ia ngaahi mātuʻa, akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻI he fai peheé, ʻoku mou langa hake ai ʻenau tuí, ʻoku mou tokoniʻi ai kinautolu ke nau fai ha ngaahi tali Fakatohitapu ki he faʻahinga ʻoku nau ʻekea ʻenau tuí, pea ʻoku mou fakapapauʻi ai kiate kinautolu ʻa e ʻofa ʻa Sihová.—Aisea 48:17, 18; 1 Pita 3:15.

26 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni” ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi kātoanga taʻefakatohitapú ka ʻoku nau toe feinga foki ke faitotonu ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku vakai ai ʻa e tokolahi ki he faitotonú ʻoku ʻikai hano ʻaonga. Kae hangē ko ia te tau sio ki ai ʻi he vahe hoko maí, ko e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻoku lelei taha maʻu pē ia.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he puha “ʻOku Totonu Nai Ke U Kau ʻi he Kātoangá?” ʻi he peesi 148-9. ʻOku fakahokohoko ha ngaahi ʻaho mālōlō mo e ngaahi kātoanga ʻi he Watch Tower Publications Index, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

b Makatuʻunga ʻi he fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú mo e hisitōlia fakamāmaní, ʻoku ngalingali naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he 2 K.M. ʻi he māhina faka-Siu ko ʻEtanimi, ʻa ia ʻoku fehoanaki ia mo Sepitema/ʻOkatopa ʻi heʻetau tohimāhina lolotongá.—Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 56-7, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

c Sio ki he puha “Ngaahi ʻAho Mālōloó mo e Tui Faka-Sētané,” ʻi he peesi 150.

d Ko e fuakava Laó naʻe fiemaʻu ai ki ha fefine, hili ʻene fāʻelé, ke ne fai ha feilaulau angahala ki he ʻOtuá. (Livitiko 12:1-8) Ko ha fakamanatu fakamamahi eni ʻa hono tuku atu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e angahalá ki heʻenau fānaú, ʻa ia naʻe tokoniʻi ʻe he fiemaʻu fakalao ko ení ʻa e kau ʻIsilelí ke nau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he fāʻeleʻi ʻo ha kiʻi tama pea ʻikai nai fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau ohi ʻa e ngaahi tōʻonga faiʻaho fakapanganí.—Sāme 51:5.

e Ko ʻIsitelé (pe ʻIsitaá) ko ha ʻotua fefine fakafanau. Fakatatau ki he The Dictionary of Mythology, “naʻe ʻi ai haʻane hea ʻi he māhiná ʻa ia ʻoku saiʻia he fuaʻimoá pea ʻokú ne fakatātaaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne maʻu ha ʻuluʻi-hea.”

f Sio ki he kupu ʻe tolu ʻi he ngaahi malí mo e ngaahi fakatahataha fakasōsialé ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 2006, peesi 18-31.

g Sio ki he Taua Leʻo ʻo Fepueli 15, 2007, peesi 30-1.

h Ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 148, 149]

ʻOKU TOTONU NAI KE U KAU ʻI HE KĀTOANGÁ?

Tefitoʻi moʻoni: “Mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa—ko e folofola é ʻa e ʻEiki—Pea te u maʻu kimoutolu ʻe au.”—2 Kolinito 6:17, 18a.

Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe fekauʻaki mo ha kātoanga pe tōʻonga manakoa

▪ ʻOku hā mahino ko e tupu ia mei he tōʻonga pe akonaki fakalotu loi, ʻo kau ai ʻa e fakahaʻele faʻahikehé?—Aisea 52:11; 1 Kolinito 4:6; 2 Kolinito 6:14-18; Fakahā 18:4.

▪ ʻOku ʻoange taʻetotonu ai ʻa e lāngilangi pe fakahīkihiki ki ha tangata, ki ha kautaha, pe ki ha fakaʻilonga fakafonua?—Selemaia 17:5-7; Ngāue 10:25, 26; 1 Sione 5:21.

▪ ʻOkú ne ʻai ke māʻolunga ange ʻa e fonua pe matakali ia ko ē ʻi hē?—Ngāue 10:34, 35; 17:26.

▪ ʻOku tapua mei ai ʻa e “laumalie ʻoku ʻo mamani,” ʻa ia ʻoku fakafepaki ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá?—1 Kolinito 2:12; Efeso 2:2.

▪ ʻE lava ke hoko ʻeku kau aí ko ha tūkiaʻanga?—Loma 14:21.

▪ Kapau te u fili ke ʻoua ʻe kau ai, ʻe fēfē haʻaku fakamatalaʻi anga-fakaʻapaʻapa ʻeku ngaahi ʻuhingá ki he niʻihi kehé?—Loma 12:1, 2; Kolose 4:6.

Ko e ngaahi konga Tohi Tapu hokó ʻe ʻomai nai ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga manakoá:

▪ “[Ko e kau ʻIsileli taʻefaitōnungá] naʻa nau fefiofi mo e ngaahi puleʻanga na, ʻo nau ako ʻenau ngaahi faianga.”—Sāme 106:35.

▪ “Ko ia oku agatonu i he mea jii, oku agatonu foki ia i he mea lahi; bea ko ia oku taeagatonu i he mea jii, oku taeagatonu ia i he mea lahi.”—Luke 16:10, PM.

▪ “[ʻOku] ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolu.”—Sione 15:19.

▪ “Talaʻehai te mou lava ke ʻinasi ʻi he Tepile ʻa e ʻEiki mo e tepile foki ʻa Faʻahikehe.”—1 Kolinito 10:21.

▪ “Kuo lahi pe ʻa e taimi kuo hili ke fai ʻaki ʻa e loto ʻo e Senitaile; ʻa ia naʻa mou fou ʻi he ngaahi pauʻu fakalielia, mo e ngaahi holikovi, mo e faʻa uaineʻia, mo e ngaahi katoanga kai, mo e ngaahi katoanga inu kava; pea mo e meʻa ko ia ʻoku tapuhā ʻa e ngaahi feingalotu ki he aitoli.”—1 Pita 4:3.

[Puha ʻi he peesi 150]

NGAAHI ʻAHO MĀLŌLOÓ MO E TUI FAKA-SĒTANÉ

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e ʻaho mahuʻinga taha ʻi he lotu ʻoku ui ko e tui faka-Sētané ko hoto ʻaho fāʻeleʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tui ʻa e kau lotu faka-Sētané ko e tokotaha taki taha ko ha ʻotua ia ʻo kapau ʻokú ne fili ke fakakaukau pehē kiate ia. Ko ia ai, ke kātoangaʻi ʻa hoto ʻaho fāʻeleʻí ko hono kātoangaʻi ia ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo ha ʻotua. Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau vakai ki he meʻa ko iá ko ha fakakaukau tōtuʻa ia mo fieongoongoa. Ka neongo ia, ko e tohi The Lore of Birthdays ʻoku pehē ai: “Ko e ngaahi ʻaho mālōlō kehé ʻoku fakafiefiaʻi ai ʻa e lotó, ka ko e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí ʻoku fakalahi ai ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá.”

Ko e ʻaho mālōlō hoko atu ki ai ʻi he tohimāhina ʻa e kau lotu faka-Sētané ko e Pō Uolopēkasi mo e Halouiní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary ʻa e Pō Uolopēkasi ko e “efiafi ʻo e ʻAho ʻo Mē ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e tui ʻoku puna ai ʻa e kau taula-faʻahikehé ki ha feituʻu faiʻanga fakataha.”

[Puha ʻi he peesi 156]

ʻOKU ʻOMAI ʻE HE LOTU MOʻONÍ ʻA E FIEFIA LAHI TAHÁ

Ko Sihova ʻa e “ʻOtua fiefiá,” pea ʻokú ne fiemaʻu ke fiefia ʻa ʻene kau sevānití. (1 Timote 1:11, NW) ʻOku tapua atu ʻa e foʻi moʻoni ko ení ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu hokó:

“Oku fai katoaga mau ai be ia aia oku loto fiemalie.”—Palovepi 15:15, PM.

“Kuo u ʻilo ʻoku ʻikai ha lelei ʻi he nofo, ka ke te fiefia mo fai lelei lolotonga ʻete moʻui. Ka ko eni foki, ko e kai mo inu ʻa e tangata kotoa pe, mo ʻene ʻilo lelei ʻi heʻene ngaahi ngaue kehekehe, ko e meʻa foaki ia ʻa e ʻOtua.”—Koheleti 3:12, 13.

“Koe agalelei oku ne fakakaukau ki he gaahi mea lelei; bea i he gaahi mea lelei e fokotuu mau ia.”—Aisea 32:8, PM.

“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea [ko au Sīsū] te u fakamālōlō kimoutolu. . . . He ko e ioke aʻaku ʻoku molū, pea ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.”—Mātiu 11:28, 30.

“ʻE faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.”—Sione 8:32.

“Ke taki taha fai [ʻene foaki] ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.”—2 Kolinito 9:7.

“Ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, fiefia, melino, . . . anga-lelei, lelei.”—Kaletia 5:22, NW.

“Ko e fua ʻo e maama ʻoku fou ʻi he lelei kotoa pe mo e totonu mo e moʻoni.”—Efeso 5:9.

[Puha ʻi he peesi 158, 159]

FAI ʻO E NGAAHI FILI FAKAPOTOPOTÓ

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku malanga hake nai ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová mo ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Ko e fakatātaá, ko ha hoa mali taʻetui ʻo ha Kalisitiane te ne fakaafeʻi nai ia ki ha kai mo e kāingá ʻi ha ʻaho mālōlō fakamāmani. Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi te nau tali nai ia ʻi ha konisēnisi lelei; heʻikai tali nai ia ʻe he niʻihi. Kapau ʻoku tali ʻe ha Kalisitiane ha fakaafe pehē, ʻoku totonu ke hā mahino ʻi hono ʻulungāangá ʻoku ʻikai ko ʻene kātoangaʻi ʻe ia ʻa e ʻaho mālōloó pea ko ʻene ʻaʻahí ke maʻu meʻatokoni pē mo e kāingá.

Ko e meʻa fakapotopoto ia ki ha Kalisitiane ke ne lea anga-fakaʻapaʻapa ki muʻa ki hono hoa malí, ʻo fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga fakamatahoa ʻe hoko nai kapau ʻe kau ʻa e ngaahi kāingá ʻi he ngaahi meʻa ʻi he ʻaho mālōloó kae fakafisi mei ai ʻa e tokotaha Fakamoʻoní ia. ʻE fili nai ai ʻa e hoa taʻetuí ke ne fai ʻa e ʻaʻahí ʻi ha ʻaho kehe.—1 Pita 3:15.

Hili ʻene fanongo ki he fakamatala ʻa hono uaifí, fēfē kapau ʻoku kei vilitaki pē ʻa e husepāniti ia ʻo ha fefine Kalisitiane ke ne ʻalu fakataha mo ia? Te ne fakaʻosiʻaki nai ai ʻi he tuʻunga ko e ʻulu ʻo e fāmilí, ʻokú ne maʻu ʻa e fatongia ke tokonaki ʻa e meʻakai maʻá e fāmilí. (Kolose 3:18) ʻI he tuʻunga ko ení, ko e meʻakaí ʻoku ʻi he ʻapi ia ʻo hono kāingá. ʻE aʻu nai ʻo malava ke ne fai ha fakamoʻoni lelei ʻi he taimi ko iá. ʻOku ʻikai ʻuli ʻa e meʻakaí koeʻuhi pē ko hono kai ʻi ha ʻaho mālōlō fakamāmaní. (1 Kolinito 8:8) ʻE vakai nai ki ai ʻa e Kalisitiané ko ha meʻakai anga-maheni ia pea ʻikai kau ʻi ha ngaahi talamonū ʻaho mālōlō, ngaahi hiva, ngaahi inu talamonū mo e alā meʻa pehē.

Ko e toe meʻa ʻe taha ke fakakaukau ki ai ko e uesia ʻe hoko nai ki he niʻihi kehé ʻi he kau he kai ko iá. Ko ha uaifi Kalisitiane ʻoku totonu ke ne fakakaukauʻi ʻa e malava ko ia ke tūkia ʻa e niʻihi ko ia te nau ʻiloʻi ʻa ʻene ʻaʻahi ki he ngaahi kāinga fakamāmaní ʻi he ʻaho ko iá.—1 Kolinito 8:9; 10:23, 24.

Tānaki atu ki ai, ʻe tenge nai ʻe he fāmilí ʻa e uaifi Kalisitiané ke fakangaloku? Ko e holi ke fakaʻehiʻehi mei ha tuʻunga fakamatahoá ʻe lava ke ne tākiekina mālohi ha taha! Ko ia ʻe mahuʻinga ke fakakaukau fakalelei ki muʻa ki he meʻá ni, ʻo fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻa tefito ko ení kotoa, ʻo kau ai ʻa hono konisēnisi faka-Kalisitiané.—Ngāue 24:16.

ʻOku Totonu Ke U Tali ha Pōnasi Kilisimasi?

Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻe foaki nai ai ʻe ha pule ngāue ʻo ha taha Kalisitiane ha meʻaʻofa pe ko ha vahe pōnasi. ʻOku totonu ke siʻaki ʻe he Kalisitiané ʻa e vahe ko iá? ʻOku ʻikai tonu ke pehē ia. ʻOku ʻikai nai fakakaukau ʻa e pule ngāué ia ko hono tali ʻa e vahe pōnasí ʻoku kātoangaʻi ai ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu iá ʻa e Kilisimasí. Ko e ʻoange pē nai ʻe he pule ngāué ia ki heʻene kau ngāué kotoa ha ʻinasi ʻi he tupu ʻoku maʻu ʻe he kautahá. Pe ko e pōnasí ko ha fakamoʻoni nai ia ʻo ʻene houngaʻia ki he ngaahi ngāue naʻe fakahoko ʻi he kotoa ʻo e taʻú pea pehē foki ko ha fakaʻaiʻai ia ke hokohoko atu ʻa e ngāue leleí. ʻE foaki nai ʻe he pule ngāué ha meʻaʻofa ki he kau ngāué kotoa—kau Siu, kau Mosilemi, pe ko e niʻihi kehe—ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí pe ʻikai. Ko ia ko e foʻi taimi ʻo e meʻaʻofá pe ko e kātoanga ʻoku fekauʻaki nai mo iá ʻoku ʻikai pehē ai ia ʻoku totonu ke ʻoua ʻe tali ia ʻe ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Tatau ai pē pe ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá koeʻuhi ko ha ʻaho mālōlō fakalotu, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻi ai ʻa e fakakaukau ko e tokotaha ʻokú ne tali iá ʻokú ne maʻu ʻa e fakakaukau fakalotu tatau. ʻE tala ange nai ʻe ha kaungāngāue pe ko ha kāinga ki ha Fakamoʻoni, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōlō ko ení, ka ʻoku ou kei loto pē ke ke maʻu eni ko ha meʻaʻofa meiate au.” Kapau ʻoku ʻikai fakahohaʻasi heni ʻa e konisēnisi ʻo e Kalisitiane ko iá, te ne fili nai ke tali ʻa e meʻaʻofá pea fakahāhā ʻene fakamālō ʻo ʻikai haʻane lave ki he ʻaho mālōloó. (Ngāue 23:1) Mahalo ʻi ha taimi ʻa ia ʻe ʻikai loko ngali fakatupu ʻitá, ʻe lava ke fakamatalaʻi fakapotopoto ai ʻe he Kalisitiané ʻa hono tuʻungá.

Kae kehe, fēfē kapau ko e tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e meʻaʻofá ʻokú ne fakataumuʻa mahino ke fakahāhā ko e Kalisitiané ʻoku ʻikai te ne tuʻumaʻu ʻi heʻene tuí, pe ʻokú ne fakangaloku ke maʻu ha meʻa fakamatelie? ʻOku lelei ʻaupito leva ke ʻoua ʻe tali. Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke ʻoange ki he ʻOtua ko Sihová ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā.—Mātiu 4:8-10.

[Fakatātā ʻi he peesi 147]

Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau fai ʻenau foakí ʻi he ʻofa

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share