VAHE 25
ʻE Lava Fēfē Ke U Ikuʻi ʻa e Tōʻongaʻaki ʻo e Fakalielia-Toko-Tahá?
“Naʻá ku fakalielia-toko-taha ʻi heʻeku taʻu valú. Ki mui ai naʻá ku ako fekauʻaki mo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ko iá. Naʻá ku ongoʻi kovi ʻi he taimi kotoa naʻá ku tō aí. ‘ʻE lava ke ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha taha hangē ko aú?’ Ko ʻeku ʻeke hifo ia kiate aú.”—Luiz.
ʻI HE taimi ʻokú ke aʻu ai ki ho taʻu hongofulu tupú, ko e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó ʻoku lava ke hoko ʻo mālohi. Ko hono olá, te ke tō nai ki hono tōʻongaʻaki ʻa e fakalielia-toko-tahá.a Ko e tokolahi te nau pehē ʻoku ʻikai ko ha palopalema ia. “Heʻikai lavea ai ha taha,” ko ʻenau fakamatematē ia. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke fakaʻehiʻehi ai mei he tōʻonga ko iá. Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko ia ai, mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó . . . ʻi he fekauʻaki mo e . . . holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó.” (Kolose 3:5) Ko e fakalielia-toko-tahá ʻoku ʻikai ke ne ʻai ke mate ʻa e ngaahi holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó ka ʻokú ne tafunaki ia. ʻIkai ko ia pē, fakakaukau ki heni:
● Ko e fakalielia-toko-tahá ʻokú ne ʻai ha tokotaha ke mātuʻaki siokita. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku fakalielia-toko-taha ai ha taha, ʻokú ne tokangataha pē ki he ngaahi holi hono sinó.
● Ko e fakalielia-toko-tahá ʻokú ne ʻai ha tokotaha ke ne vakai ki he niʻihi kehé ko ha meʻa pe ko ha meʻangāue pē ki he fakatōliʻa-kita.
● Ko e faʻahinga fakakaukau siokita ko eni tupu mei he fakalielia-toko-tahá ʻe faingataʻa ai ke maʻu ha vā fakaefehokotaki fakasino lelei ʻi he nofo malí.
ʻI he ʻikai ke hanga ki he fakalielia-toko-tahá ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi holi vavale fakaefehokotaki fakasinó, feinga ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá. (1 Tesalonaika 4:4, 5) Ke tokoni ke ke fai iá, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Tohi Tapú ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ne langaʻi ʻa e holi fakaefehokotaki fakasinó ʻi he kamatá. (Palōveepi 5:8, 9) Neongo ia, fēfē kapau kuo maʻunimā koe ʻe he tōʻongaʻaki ʻo e fakalielia-toko-tahá? Mahalo kuó ke feinga ke tuku ia kae ʻikai pē lava. ʻE faingofua ke fakamulituku heʻikai pē lava ke ke liliu, heʻikai lava ke ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e anga ia ʻo e vakai ʻa ha tamasiʻi ko Pedro kiate ia tonu. “ʻI he taimi naʻá ku tō aí, naʻá ku ongoʻi kovi,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku fakakaukau heʻikai ʻaupito lava ke fakamolemoleʻi au. Naʻe faingataʻa ke u lotu.”
Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, loto-toʻa. ʻOua ʻe siva hoʻo ʻamanakí. Ko e toʻutupu tokolahi—mo e kakai lalahi—kuo nau ikuʻi ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e fakalielia-toko-tahá. Te ke lava foki mo koe!
Fekuki mo e Ongoʻi Halaiá
Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ko e faʻahinga kuo maʻunimā ʻe he tōʻongaʻaki ʻo e fakalielia-toko-tahá ʻoku nau faʻa ongoʻi halaia. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e “mamahi ʻi he founga ʻoku hōifua ai ʻa e ʻOtuá” ʻoku lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakaueʻiloto ke ikuʻi ʻa e tōʻonga ko iá. (2 Kolinitō 7:11) Ka ko e halaia tōtuʻá ʻe lava ke fakatupu maumau. ʻE lava ke ne ʻai koe ke ke ongoʻi mātuʻaki loto-siʻi ʻo ke loto ai ke foʻi ʻi he faitaú.—Palōveepi 24:10.
Ko ia feinga ke maʻu ʻa e vakai totonu ki he tuʻungá. Ko e fakalielia-toko-tahá ko ha founga ia ʻo e taʻemaʻá. ʻE lava ke ne ʻai koe ko ha “pōpula ki he ngaahi holi mo e ngaahi mālie fakakakano kehekehe,” pea ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi tōʻonga kovi. (Taitusi 3:3) ʻI he taimi tatau, ko e fakalielia-toko-tahá ko ha founga ia ʻo e fehokotaki fakasino taʻetaau mātuʻaki pango, hangē ko e feʻauakí. (Sute 7) Kapau ʻokú ke tōʻongaʻaki ʻa e fakalielia-toko-tahá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke fakamulituku ʻo pehē kuó ke fai ha angahala taʻealafakamolemoleʻi. Ko e kií ke talitekeʻi ʻa e holí pea ʻoua ʻaupito ʻe foʻi ʻi he faitaú!
ʻOku faingofua ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he hili haʻo tō. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻi he Palōveepi 24:16: “ʻE tō tuʻo fitu nai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea te ne toe tuʻu hake, ka ʻe ʻai ʻe he faingataʻá ʻa e kau fulikivanú ke nau humu ai pē.” Ko ha kiʻi tō fakataimi ʻoku ʻikai ke ne ʻai koe ke hoko ko ha tokotaha fulikivanu. Ko ia ʻoua ʻe foʻi. ʻI hono kehé, sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻá ne taki atu koe ke ke toó, pea feinga ke fakaʻehiʻehi mei hono toe fai ʻa e meʻa tatau.
Vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ki he ʻofa mo e meesi ʻa e ʻOtuá. Ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻe ʻikai sola kiate ia ʻa e vaivaiʻanga fakafoʻituituí, naʻá ne pehē: “Hangē ko hono fakahāhā ʻe ha tamai ʻa e mēsí ki hono ngaahi fohá, kuo fakahāhā ʻe Sihova ʻa e mēsí ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá. He ʻokú ne ʻafioʻi lelei ʻa e anga hotau ngaohí, ʻokú ne manatu ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:13, 14) ʻIo, ʻoku vakai ʻa Sihova ki heʻetau taʻehaohaoá pea ʻokú ne “mateuteu ke fakamolemole.” (Saame 86:5) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne loto ke tau feinga ke fakalakalaka. Ko ia ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai ke ikuʻi ʻa e tōʻonga ko iá?
Sivisiviʻi hoʻo fakafiefiá. ʻOkú ke mamata ʻi he ngaahi faiva pe polokalama TV pe ʻaʻahi ki he ngaahi Uepisaiti ʻokú ne langaʻi ʻa e holi fakaefehokotaki fakasinó? Naʻe lotu fakapotopoto ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he ʻOtuá: “Leʻei ange ʻa hoku matá ke ʻoua ʻe sio ki he meʻa ʻoku taʻeʻaongá.”b—Saame 119:37.
Feinga mālohi ke fakahanga ho ʻatamaí ki ha meʻa kehe. Ko ha Kalisitiane ko William ʻokú ne faleʻi mai: “Ki muʻa ke mohé, lau ha meʻa fakalaumālie. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke hoko ʻa e meʻa fakamuimui taha ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi he ʻahó ko ha meʻa fakalaumālie.”—Filipai 4:8.
Talanoa ki ha taha fekauʻaki mo e palopalemá. Ko e ongoʻi fakamāʻiá te ne ʻai nai ke faingataʻa ke ke talanoa ki he palopalemá mo ha taha ʻokú ke falala ki ai. Neongo ia, ko hono fai iá ʻe tokoni ke ke ikuʻi ʻa e tōʻonga ko iá! Ko e meʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻe ha Kalisitiane ko David. “Naʻá ku talanoa mo ʻeku tamaí,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻá ne tala maí. Naʻá ne malimali loto-moʻoni mai peá ne pehē, ‘ʻOkú ke ʻai au ke u laukauʻaki koe.’ Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ku fouá ke lava ʻo u lea kiate iá. Ko ʻene leá naʻá ne langa hake hoku laumālié mo ʻeku fakapapau ke ʻoua ʻe foʻi.
“Naʻe fakahaaʻi mai leva ʻe heʻeku tamaí ha ngaahi veesi Tohi Tapu ke tokoniʻi au ke u sio naʻe ʻikai ke u fuʻu hē mamaʻo atu, pea ʻomi mo ha ngaahi veesi Tohi Tapu kehe ke fakapapauʻi naʻá ku mahinoʻi ʻa e mafatukituki ʻa hoku ʻalunga halá. Naʻá ne tala mai ke u fai hoku lelei tahá ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga ko iá pea te ma toe lāulea ki ai. Naʻá ne tala mai ke ʻoua te u ongoʻi lōmekina kapau te u toe tō, ka u feinga ke u mapuleʻi ʻa e tuʻungá ke kiʻi fuoloa ange.” Ko e hā naʻe fakamulitukuʻaki ʻe David? ʻOkú ne pehē: “Ko hono ʻai ke ʻiloʻi ʻe ha taha ʻeku palopalemá pea tuku ke ne tokoniʻi aú ko e meʻa ia naʻe tokoni lahi taha kiate aú.”c
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e fakalielia-toko-tahá ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ia mo e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasino ʻoku hoko fakanatulá. Ko e fakatātaá, ko ha tamasiʻi ʻokú ne ʻā hake nai ʻokú ne maʻu ha holi mālohi pe ʻoku tuku ange mai hono huhuʻa fakafanaú ʻi he taimi ʻoku mohe aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e tamaiki fefine ʻe niʻihi ʻoku nau ongoʻi fakanatula nai ʻa e ngaahi holi ko ení, tautefito ʻi he ki muʻa pē ke nau puke fakamāhiná pe ʻi he hili ʻenau puke fakamāhiná. ʻI hono kehé, ko e fakalielia-toko-tahá ʻoku fai ʻiloʻilo pau ke langaʻi ʻa e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó.
b Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Voliume 2, Vahe 33.
c Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Voliume 2, peesi 239-241.
KONGA TOHI TAPU TEFITO
“Hola mei he ngaahi holi fakatalavoú, kae tuli ki he māʻoniʻoní, tuí, ʻofá, melinó, fakataha mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau ui ki he ʻEikí ʻi ha loto-maʻá.”—2 Tīmote 2:22.
FOKOTUʻU
Lotu ki muʻa ke hoko ʻo mālohi ʻa e ngaahi holí. Kole kia Sihova ko e ʻOtuá ke ne ʻoatu kiate koe “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke fekuki ai mo e fakatauelé.—2 Kolinitō 4:7.
NAʻÁ KE ʻILOʻI . . . ?
Ko ha tokotaha vaivai pē ʻe lava ke ne tō ʻi heʻene ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó. Ka ko ha tangata pe fefine toʻa ʻe lava ke ne fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá naʻa mo e taimi ʻokú ne nofo toko taha aí.
PALANI ʻO E MEʻA KE FAÍ!
ʻE lava ke u fakahanga hoku ʻatamaí ki he ngaahi meʻa ʻoku maʻá kapau te u ․․․․․
ʻI he ʻikai ke tō ʻi he holí, te u ․․․․․
Ko e meʻa te u ʻeke ki heʻeku (ongo) mātuʻá fekauʻaki mo e kaveinga ko ení ․․․․․
KO E HĀ HOʻO FAKAKAUKAÚ?
● Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi ko Sihová ʻokú ne “mateuteu ke fakamolemole”?—Saame 86:5.
● Koeʻuhi ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó, ʻokú ne toe pehē ʻoku totonu ke ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá, ko e hā ʻokú ne falala pau te ke faí?
[Fakamatala]
“Koeʻuhi ko ʻeku ikuʻi ʻa e palopalemá, ʻoku lava ke u tauhi maʻu ha konisēnisi maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová, pea ko ha meʻa ia heʻikai ke u fakafetongiʻaki ha toe meʻa!”—Sarah
[Fakatātā]
Ko haʻo tō ʻi he lolotonga haʻo lele ʻoku ʻikai ʻuhinga iá te ke toe foki ʻo kamata foʻou—ʻoku pehē pē mo haʻo tō ʻi haʻo feinga ke ikuʻi ʻa e fakalielia-toko-tahá heʻikai ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakalakalaka kuó ke faí