LĒSONI 11
Naʻa Nau Tohi Fekauʻaki mo Sīsū
ʻOkú ke sio ki he kau tangata ʻi he fakatātaá?— Ko Mātiu, Maʻake, Luke, Sione, Pita, Sēmisi, Sute mo Paula. Ko e kau tangata ko ení naʻa nau moʻui ʻi he taimi tatau mo Sīsū pea naʻa nau tohi fekauʻaki mo Sīsū. Tau ako lahi angé fekauʻaki mo kinautolu.
Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e kau tangata ko ení?
Ko e kau tangata ʻe toko tolu ai ko e kau ʻapositolo ʻa ia naʻa nau malanga mo Sīsuú. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e toko tolu ko iá?— Ko Mātiu, Sione mo Pita. Ko e ʻapositolo ko Mātiu mo Sioné naʻá na ʻiloʻi lelei ʻa Sīsū pea naʻá na tohi taki taha ʻa e tohi fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú. Naʻe toe tohi foki ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e tohi Fakahaá pea mo e tohi ʻe tolu ʻoku ui ko e ʻUluaki Sione, Ua Sione mo e Tolu Sione. Ko e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne tohi ʻa e tohi ʻe ua ʻi he Tohi Tapú. ʻOku ui ko e ʻUluaki Pita mo e Ua Pita. ʻI heʻene tohi hono uá, naʻe tohi ai ʻa Pita fekauʻaki mo e taimi naʻe lea ai ʻa Sihova mei hēvani fekauʻaki mo Sīsuú: ‘Ko hoku ʻaló eni. ʻOku ou ʻofa ai pea ʻoku ou pōlepole ʻiate ia.’
Ko e kau tangata kehe ʻi he fakatātaá ʻoku toe akoʻi ai kitautolu fekauʻaki mo Sīsū ʻi he ngaahi tohi naʻa nau hikí. Ko e taha ʻo kinautolu ko Maʻake. Ngalingali naʻá ne ʻi ai ʻi he taimi naʻa nau puke ai ʻa Sīsuú peá ne sio ki he meʻa kotoa naʻe hokó. Ko e tokotaha ʻe taha ko Luke. Ko ha toketā ia ki muʻa pea ngalingali naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú.
Ko e ongo tangata tohi Tohi Tapu kehe ʻe ua ʻokú ke sio ki ai ʻi he fakatātaá ko e ongo tokoua iiki ia ʻo Sīsuú. ʻOkú ke ʻiloʻi hona hingoá?— Ko hona hingoá ko Sēmisi mo Sute. Ki muʻá, naʻe ʻikai ke na tui kia Sīsū. Naʻe aʻu ʻo na fakakaukau naʻá ne kiʻi fakasesele. Ka ki mui aí naʻá na tui kia Sīsū peá na hoko ko ha ongo Kalisitiane.
Ko e tokotaha tohi Tohi Tapu fakaʻosi ʻokú ke sio ki ai ʻi he fakatātaá ko Paula. Ki muʻa ke ne hoko ko ha Kalisitiané, naʻe hingoa ia ko Saula. Naʻá ne fehiʻa ʻi he kau Kalisitiané pea naʻe fuʻu anga-kovi kia kinautolu. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e hā naʻe loto ai ʻa Paula ke hoko ko ha Kalisitiané?— ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fononga ai ʻa Paula ʻi he halá, fakafokifā naʻá ne fanongo ki ha tokotaha mei hēvani ʻoku lea mai kiate ia. Ko Sīsū ia! Naʻá ne ʻeke kia Paula: ‘Ko e hā ʻokú ke fuʻu anga-kovi ai ki he faʻahinga ʻoku nau tui mai kiate aú?’ Hili iá, naʻe liliu ʻa Paula pea hoko ko ha Kalisitiane. Naʻe tohi ʻe Paula ʻa e ngaahi tohi ʻe 14 ʻi he Tohi Tapú, mei he tohi Lomá ki he tohi Hepeluú.
ʻOku tau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa, ʻikai ʻoku pehē?— ʻI hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻoku tau ako ai ʻa e ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo Sīsū. Te ke saiʻia ke ke toe ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū?—