VAHE 1
Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
ʻI HE māmaní kotoa, ʻoku lahi ʻa e ngaahi kautaha fakalotu, kautaha fakapolitikale, fakakomēsiale mo fakasōsiale pea ʻoku taki taha ʻi ai pē honau ngaahi anga, ngaahi taumuʻa, ngaahi fakakaukau mo e ngaahi filōsofia kehekehe. Ka ʻoku ʻi ai ha kautaha ʻe taha ʻoku mātuʻaki kehe ia mei he toengá. ʻOku fakamahino māʻalaʻala ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e kautaha ko iá ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
2 Ko e meʻa fakafiefiá, kuó ke hoko ʻo feohi mo e kautaha ʻa Sihová. Hili hoʻo sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke fai leva ki ai he taimí ni. (Saame 143:10; Loma 12:2) Ko ha faifekau longomoʻui koe ʻokú ke ngāue fakataha mo e haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokoua anga-ʻofa ʻi māmani lahí. (2 Kol. 6:4; 1 Pita 2:17; 5:9) Hangē ko ia naʻe talaʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomi heni kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki lahi mo e fiefia lahi. (Pal. 10:22; Mk. 10:30) ʻI hono fakahoko faitōnunga ʻa e finangalo ʻo Sihová he taimí ni, ʻoku teuʻi ai koe ki ha kahaʻu tuʻuloa mo lāngilangiʻia.—1 Tīm. 6:18, 19; 1 Sio. 2:17.
3 Ko hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻoku ʻi ai ʻene kautaha laulōtaha ʻi māmani lahi ʻa ia ʻoku puleʻi fakateokalati. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku puleʻi ia ʻe Sihova, ʻa ia ko e ʻUlu ia ki he meʻa kotoa pē. ʻOku tau falala kakato kiate ia. Ko ia ʻa hotau Fakamāú, Tokotaha Foaki-Laó mo e Tuʻí. (ʻAi. 33:22) ʻI he hoko ko ha ʻOtua ʻo e fokotuʻutuʻu maau, kuó ne fai ai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke tau ‘ngāue fakataha mo ia’ ki hono fakahoko ʻa e taumuʻa fakaʻotuá.—2 Kol. 6:1, 2.
4 ʻI he fakaʻau ke toe ofi ange ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá, ʻoku tau ngaʻunu ki muʻa ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa hotau Tuʻi kuo fakanofó, ʻa Kalaisi Sīsū. (ʻAi. 55:4; Fkh. 6:2; 11:15) Ko Sīsū tonu naʻá ne tomuʻa tala ʻe fai ʻe hono kau muimuí ʻa e ngāue lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne fakahoko lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní. (Sione 14:12) ʻE moʻoni ia koeʻuhi ko e kau muimui ʻo Sīsuú te nau kāpui ʻa e feituʻu lahi ange ʻi ha vahaʻa taimi lōloa ange mo e tokolahi fakautuutu ange. Te nau talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.—Māt. 24:14; 28:19, 20; Ngā. 1:8.
5 Kuo ʻosi fakamoʻoniʻi eni ko e meʻa kuo hoko moʻoni. Kae kehe, hangē ko ia kuo fakahaaʻi mahino ʻe Sīsuú, ko e ngāue ko ia ʻo hono talaki ʻo e ongoongo leleí ʻe ngata ia ʻi he taimi kotofa ʻa Sihová. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kotoa ʻo e Folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá ko e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo Sihová kuo ofi mai.—Sioeli 2:31; Sēf. 1:14-18; 2:2, 3; 1 Pita 4:7.
ʻOku fiemaʻu ke toe mālohi ange ʻetau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu heni kitautolu ke tau hoko ʻo alāanga mo e founga ngāue ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá
6 ʻI heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi he fakaʻosiʻosi ko eni ʻo e kuongá, ʻoku fiemaʻu ke toe mālohi ange ʻetau feinga ke fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu heni kitautolu ke tau hoko ʻo alāanga mo e founga ngāue ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá pea ngāue fakataha fakaʻaufuli mo ia. Ko e founga ngāue ʻa e kautahá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi lao, ngaahi tuʻutuʻuni, ngaahi fakahinohino mo e ngaahi akonaki ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá.—Saame 19:7-9.
7 ʻI he taimi ʻoku pipiki ai ʻa e kakai ʻa Sihová ki he ngaahi fakahinohino makatuʻunga Fakatohitapu peheé, ʻoku nau nofo mo ngāue fakataha ai ʻi he melino mo e fāʻūtaha. (Saame 133:1; ʻAi. 60:17; Loma 14:19) Ko e hā ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻa e haʻi ʻi he haʻohaʻonga ʻo hotau fanga tokouá ʻi he potu kotoa pē? Ko e ʻofá. ʻOku ueʻi mo kofuʻaki kitautolu ʻa e ʻofá. (Sione 13:34, 35; Kol. 3:14) ʻI he founga fakaʻotua lelei ko ení, ʻoku tau laka fakataha ai mo e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová.
KO E KONGA FAKAHĒVANI ʻO E KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
8 Ko e palōfita ko ia ko ʻAisea, ʻIsikeli mo Tanielá naʻa nau mamata ʻi ha ngaahi vīsone ki he konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová. (ʻAi., vahe 6; ʻIsi., vahe 1; Tan. 7:9, 10) Naʻe pehē mo e ʻapositolo ko Sioné, naʻá ne mamata ʻi ha vīsone ki he fokotuʻutuʻu fakahēvani ko ení, ʻo ne ʻomai kia kitautolu ha fakalika ʻi he tohi Fakahaá. Naʻá ne mamata kia Sihova ʻoku ʻi ha taloni lāngilangiʻia ʻoku fakafeʻao ki ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakaeʻāngelo ʻoku nau kalanga: “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Māfimafi-Aoniú, ʻa ia naʻá ne ʻi ai pea ʻokú ne ʻi ai pea ʻokú ne hāʻele mai.” (Fkh. 4:8) Naʻe toe mamata ʻa Sione “naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e taloní . . . ha lami,” ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi.—Fkh. 5:6, 13, 14; Sione 1:29.
9 Ko e vīsone ko eni ʻo e ʻafio ʻa Sihova ʻi ha taloní ʻoku fakahaaʻi ai ko ia ʻa e ʻUlu ʻo e kautaha ko ení. ʻI he fekauʻaki mo ia pea mo hono tuʻunga māʻolungá, ʻoku pehē ʻe he 1 Kalonikali 29:11, 12: “ʻOku ʻoʻou, ʻe Sihova, ʻa e lahí mo e mālohí pea mo e fakaʻofoʻofá mo e lāngilangí pea mo e ngeiá, he ko e meʻa kotoa pē ʻi hēvani pea ʻi he māmaní ʻoku ʻoʻou ia. ʻOku ʻoʻou ʻa e puleʻangá, ʻe Sihova. Ko koe ʻa e Tokotaha ʻokú ke hakeakiʻi ʻa koe tonu ke hoko ko e ʻulu ki he meʻa kotoa pē. Ko e koloá mo e lāngilangí ʻoku meiate koe ia, pea ʻokú ke pule ki he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻi ho nimá ʻa e mafai mo e mālohi, pea ʻoku malava ʻe ho nimá ke ʻai ke lahi pea ke foaki ivi ki he tokotaha kotoa.”
10 ʻI he tuʻunga ko e kaungāngāue ʻo Sihová, ʻoku maʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ha tuʻunga māʻolunga ʻi hēvani, pea kuo ʻoange kiate ia ha fuʻu mafai lahi. Ko e moʻoni, kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakamoʻulaloaʻi foki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he lalo vaʻe ʻo Kalaisí, peá ne ʻai ia ko e ʻulu ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e fakatahaʻangá.” (ʻEf. 1:22) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo Sīsū: “Naʻe hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtuá ki ha tuʻunga māʻolunga peá ne foaki anga-lelei ange kiate ia ʻa e hingoa ʻa ia ʻoku māʻolunga ia ʻi he hingoa kehe kotoa pē, koeʻuhi ke tūʻulutui ʻa e tui kotoa pē ki he huafa ʻo Sīsuú—ʻa e faʻahinga ʻi hēvaní mo e faʻahinga ʻi māmaní pea mo e faʻahinga ʻi lolofonuá—pea ke talaki fakahāhā ʻe he tokotaha kotoa pē ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEikí ke lāngilangiʻia ai ʻa e ʻOtuá ko e Tamaí.” (Fil. 2:9-11) Ko ia ai, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e falala kakato ki he tuʻunga-taki māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.
11 Naʻe mamata ʻa e palōfita ko Tanielá ʻi ha vīsone kia Talumeimuʻa ʻi Hono taloni fakahēvaní pea “naʻe hanganaki tauhi kiate ia ha taha afe liunga afe, pea naʻe tuʻu ʻi hono ʻaó ʻa e toko taha mano liunga mano” ʻo e kau ʻāngeló. (Tan. 7:10) ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he kongakau ʻāngelo ko ení ko e “ngaahi laumālie kotoa kinautolu ki he ngāue toputapú, ʻo fekauʻi atu ke nau ngāue maʻá e faʻahinga ko ia te nau maʻu ʻa e fakamoʻuí.” (Hep. 1:14) Ko e kātoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ení ʻoku fokotuʻutuʻu maau kinautolu ki he ‘ngaahi taloni, tuʻunga ʻeiki, ngaahi founga-pule mo e ngaahi mafai.’—Kol. 1:16.
12 ʻI heʻetau vaheʻi ha taimi ke fakakaukauloto ai ki he ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e konga fakahēvani ʻo e kautaha ʻa Sihová, ʻoku lava ai ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa ʻAisea fekauʻaki mo e vīsone naʻá ne “mamata ai kia Sihova ʻokú ne ʻafio ʻi ha taloni māʻolunga mo mahiki hake,” pea “naʻe tuʻu ʻi ʻolunga ʻiate ia ha kau selāfimi.” Naʻe pehē ʻe ʻAisea: “ʻOiaue ka ko au! Kuó u mate, he ko ha tangata loungutu taʻemaʻa au, pea ʻoku ou nofo ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai loungutu taʻemaʻa; he kuo sio ʻa hoku matá ni ki he Tuʻí, ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau!” Ko e moʻoni, naʻe moʻutāfuʻua ʻa ʻAisea ʻo fakatōkilalo ʻi he taimi naʻá ne mahinoʻi ai ʻa e lahi ʻo e kautaha ʻa Sihová. Naʻe mātuʻaki maongo lahi kiate ia ʻa e hokosia ko ení he ʻi he taimi naʻe ongo mai ai ha fakaafe mei hēvani fekauʻaki mo ha ngāue makehe ke talaki ʻa e fakamaau ʻa Sihová, ko e tali leva eni ʻa ʻAiseá: “Ko au eni! Fekauʻi au!”—ʻAi. 6:1-5, 8.
13 Ko hono ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻoku toe ueʻi ai ʻEne kakaí ʻi he founga meimei tatau. ʻI he ngaʻunu ki muʻa ʻa e kautahá, ʻoku tau feinga mālohi ke laka fakataha mo ia. ʻOku tau feinga ke fakahāhā ʻetau falala ki he kautaha ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni.
NGAʻUNU KI MUʻA ʻA E KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
14 ʻI he vahe 1 ʻo e kikite ʻa ʻIsikelí, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa Sihova ʻoku heka ʻi ha fuʻu saliote fakahēvani. Ko e fuʻu saliote lāngilangiʻia ko ení ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e konga taʻehāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová. Ko ʻene heka ʻi he saliote ko ení ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ne tataki fakalelei ia pea ngāueʻaki ia ʻo fakatatau ki heʻene taumuʻá.—Saame 103:20.
15 ʻI he veʻeteka taki taha ʻo e saliote ko ení ʻoku ʻi ai ha veʻeteka ʻi loto ai—ko ha veʻeteka fōlahi tatau ʻokú na fehauaki. Ko e founga pē eni ʻe lava ke pehē ai ko e ngaahi foʻi veʻeteká ʻoku nau “ʻalu ki ha taha pē ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻe faá.” (ʻIsi. 1:17) Ko e ngaahi foʻi veʻeteká ʻoku lava ke nau afe fakafokifā. Kae kehe, ʻoku ʻikai lele noaʻia pe tuku noaʻia ʻo taʻetokangaʻi lelei ʻa e saliote ko ení. ʻOku ʻikai tuku ʻe Sihova ʻene kautahá ke lele tavale ki ha feituʻu pē ʻoku fie ʻalu ki ai. ʻOku pehē ʻe he ʻIsikeli 1:20: “Naʻa nau ʻalu ki he feituʻu naʻe tataki kinautolu ki ai ʻe he laumālié.” Ko ia ai, ko Sihova ia ʻokú ne fakatupunga ʻene kautahá ke ʻalu ki ha potu pē ʻoku angi hono laumālié ke ʻalu ki aí. Ko e fehuʻi kuo pau ke tau ʻeke hifo kia kitautolú, ‘ʻOku ou laka fakataha mo e kautahá?’
16 Ko e hanganaki laka fakataha mo e kautaha ʻa Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻo ʻikai ko e maʻu pē ʻo e ngaahi fakatahá mo e kau ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e meʻa muʻomuʻá, ko ʻetau hanganaki laka fakataha mo e kautahá ʻoku felāveʻi ia mo e fakalakalaka pea mo e tupu fakalaumālie. ʻOku tau “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé” pea nofoʻaki maʻu ʻa e polokalama fafanga fakalaumālie fakamuimui tahá. (Fil. 1:10; 4:8, 9; Sione 17:3) Kuo pau foki ke tau toe manatuʻi, ʻo ka ʻi ai ha kautaha, ʻoku ʻi ai leva ʻa e ngāue fakataha mo e feongoongoi lelei. Ko ia ai, kuo pau ke tau sio ki he mahuʻinga ʻo hono ngāueleleiʻaki ʻo e ngaahi koloa fakalaumālie mo fakamatelie kuo tuku mai ʻe Sihova kia kitautolu ke fakahokoʻaki ʻene ngāué. ʻI heʻetau hanganaki laka fakataha mo e saliote fakahēvani ʻa Sihová, ʻoku huʻufataha ai ʻetau moʻuí mo e pōpoaki ʻoku tau talakí.
17 ʻI he tokoni ʻa e kautaha ʻa Sihová, ʻoku tau ngaʻunu ai ki muʻa ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Manatuʻi ko e Angi ʻo e saliote fakahēvani ko ení ko Sihova. Ko ia ai, ko e hanganaki laka fakataha mo ʻene salioté ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e ʻapasia kia Sihova mo e falala-pau ki hotau Makatuʻú. (Saame 18:31) ʻOku talaʻofa mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻE foaki ʻe Sihova ʻa e mālohi ki hono kakaí. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e melino.” (Saame 29:11) ʻI he hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa Sihová he ʻahó ni, ʻoku tau ʻinasi ai ʻi he mālohi ʻokú ne foakí pea maʻu ʻa e melino ko ia ʻokú ne tāpuekinaʻaki ʻene kakai fokotuʻutuʻu māú. ʻIo, ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻa e meʻa ko iá, ʻe hokohoko atu ʻetau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi he taimí ni pea taʻengata.