VAHE HONGOFULUMĀFĀ
ʻE Lava ke Fiefia Ho Fāmilí
1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ki he ngaahi fāmilí?
NAʻE fakahoko ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ʻuluaki malí. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú naʻá ne ngaohi ʻa e ʻuluaki fefiné peá ne “ʻomai ia ki he tangatá.” Naʻe fiefia lahi ai ʻa ʻĀtama ʻo ne pehē: “Ko eni ko e hui eni ʻo hoku ngaahi hui mo e kakano ʻo hoku kakano.” (Sēnesi 2:22, 23) ʻOku tala mai ʻe he meʻá ni ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kakai malí ke nau fiefia.
2 Ko e meʻa fakamamahí, kuo ʻikai ʻaupito aʻusia ʻe he tokolahi ha moʻui fakafāmili fiefia. Kae kehe, ʻoku lahi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻe tokoni ki he mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ke nau ʻai ke lavameʻa ʻenau moʻui fakafāmilí pea fiefia ʻi heʻenau feohí.—Luke 11:28.
MEʻA ʻOKU ʻAMANEKINA ʻE HE ʻOTUÁ MEI HE HUSEPĀNITÍ
3, 4. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e fakafeangai ʻa ha husepāniti ki hono uaifí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na fefakamolemoleʻakí?
3 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke fakafeangai ha husepāniti lelei ki hono uaifí ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa. Kātaki ʻo lau ʻa e ʻEfesō 5:25-29. ʻE fakafeangai anga-ʻofa maʻu pē ha husepāniti ki hono uaifí. Te ne maluʻi foki ia, tokangaʻi, pea ʻikai fai ha kovi kiate ia.
4 Ka ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha husepāniti ʻi hono fai ʻe he uaifí ha fehālaaki? ʻOku tala ki he ngaahi husepānití: “Mou hanganaki ʻofa ki homou ngaahi uaifí pea ʻoua te mou ʻita tōlili kiate kinautolu.” (Kolose 3:19) Ngaahi husepāniti, manatuʻi ʻoku mou fai foki ʻa e ngaahi fehālaaki. Pea kapau ʻoku mou loto ke fakamolemoleʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, kuo pau ke mou fakamolemoleʻi homou uaifí. (Mātiu 6:12, 14, 15) ʻI he fakatou loto-lelei ha husepāniti mo ha uaifi ke na fefakamolemoleʻakí, ʻe tokoni ia ke na maʻu ai ha nofo mali fiefia.
5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakangeingeiaʻi ʻe ha husepāniti ʻa hono uaifí?
5 ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ha husepāniti ke ne fakangeingeiaʻi hono uaifí. ʻOku totonu ke fakakaukau fakamātoato ha husepāniti ki he fiemaʻu ʻa hono uaifí. Ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga eni. Kapau ʻoku ʻikai fakafeangai lelei ha husepāniti ki hono uaifí, ʻe fakafisi ʻa Sihova ke fanongo ki heʻene lotú. (1 Pita 3:7) Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke mahuʻinga kia Sihová ko ʻenau ʻofa kiate iá. ʻOku ʻikai te ne saiʻia ange ʻi he kakai tangatá ʻi he kakai fefiné.
6. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ha husepāniti mo ha uaifi ko e “kakano pē taha”?
6 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ha husepāniti mo ha uaifi “ʻoku ʻikai te na kei toko ua, ka ko e kakano pē taha.” (Mātiu 19:6) ʻOkú na femateakiʻaki pea heʻikai ʻaupito te na tauʻaki taʻefaitōnunga. (Palōveepi 5:15-21; Hepelū 13:4) Ko e husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke na tokanga taʻesiokita ki heʻena fiemaʻu fakaefehokotaki fakasinó. (1 Kolinitō 7:3-5) ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe ha husepāniti “ʻoku ʻikai ha tangata ʻe faifai ange peá ne fehiʻa ki hono sino pē ʻoʻoná, ka ʻokú ne fafanga mo tauhi ia.” Ko ia ʻoku totonu ke ne ʻofa mo tauhi ʻa hono uaifí. Mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ʻoku fiemaʻu ʻe ha uaifi ʻa hono husepānití ke anga-lelei mo anga-ʻofa ange kiate ia.—ʻEfesō 5:29.
MEʻA ʻOKU ʻAMANEKINA ʻE HE ʻOTUÁ MEI HE UAIFÍ
7. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe ha fāmili ha ʻulu ʻi he fāmilí?
7 ʻOku fiemaʻu ʻe he fāmili kotoa ha ʻulu, ha taha ke ne tataki ʻa e fāmilí ke nau ngāue lelei fakataha. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he 1 Kolinitō 11:3: “Ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pē ko e Kalaisí; ko e ʻulu leva ʻo ha fefine ko e tangatá; ko e ʻulu leva ʻo e Kalaisí ko e ʻOtuá.”
8. ʻE lava fēfē ke fakaʻapaʻapa loloto ha uaifi ki hono husepānití?
8 ʻOku fai ʻe he husepāniti kotoa ʻa e fehālaaki. Ka ʻi he poupou ʻa ha uaifi ki he fili ʻoku fai ʻe hono husepānití mo ngāue fāitaha loto-lelei mo iá, ʻoku maʻu ʻaonga ai ʻa e fāmilí kotoa. (1 Pita 3:1-6) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku totonu ki he uaifí ke ne fakaʻapaʻapa loloto ki hono husepānití.” (ʻEfesō 5:33) Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke kau ha husepāniti ki he tui ʻa hono uaifí? ʻOku kei fiemaʻu pē ke ne fakaʻapaʻapa loloto kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko kimoutolu ngaahi uaifi, mou anganofo ki homou ngaahi husepānití, koeʻuhí kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻoku ʻikai te nau talangofua ki he folofolá, ʻe lava ke ikunaʻi mai kinautolu ʻo ʻikai ʻaki ha lea kae fakafou ʻi he ʻulungaanga ʻa honau ngaahi uaifí, koeʻuhí ko ʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi hoʻomou ʻulungaanga maʻá fakataha mo e fakaʻapaʻapa lolotó.” (1 Pita 3:1, 2) Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ha uaifi ʻe lava ke tokoniʻi ai hono husepānití ke ne mahinoʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻene tuí.
9. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha uaifi kapau ʻoku ʻikai te ne loto-tatau mo hono husepānití? (e) Ko e hā ʻa e faleʻi ki he uaifí ʻi he Taitusi 2:4, 5?
9 Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha uaifi ʻi he ʻikai te ne loto-tatau mo hono husepānití? ʻOku totonu ke ne fakahaaʻi ʻene fakakaukaú ʻi ha founga fakaʻapaʻapa. Ko e fakatātaá, naʻe leaʻaki ʻe Sela ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke saiʻia ai ʻa ʻĒpalahame, ka naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĒpalahame: “Fanongo kiate ia.” (Sēnesi 21:9-12) ʻOku tātātaha ke fepaki ha fili aofangatuku ʻa ha husepāniti Kalisitiane mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, ko ia ʻoku totonu ke poupou hono uaifí kiate ia. (Ngāue 5:29; ʻEfesō 5:24) Ko ha uaifi lelei te ne tokangaʻi hono fāmilí. (Lau ʻa e Taitusi 2:4, 5.) ʻI he sio hono husepānití mo e fānaú ki heʻene ngāue mālohi maʻanautolú, ʻe toe lahi ange ai ʻenau ʻofa mo fakaʻapaʻapa kiate iá.—Palōveepi 31:10, 28.
ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sela ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he ngaahi uaifí?
10. Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e māvaé pea mo e veté?
10 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fili fakavave ʻa e ngaahi hoa malí ke māvae pe vete. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku totonu ke ʻoua naʻa māvae ha uaifi mo hono husepānití” pea “ʻoku ʻikai totonu ke liʻaki ʻe ha husepāniti ʻa hono uaifí.” (1 Kolinitō 7:10, 11) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga tōtuʻa ʻe lava nai ai ke māvae ʻa e ngaahi hoa malí, ka ko ha fili mafatukituki eni. Fēfē ʻa e veté? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ʻuhinga totonu pē taha ki he veté kapau kuo fehokotaki fakasino ha husepāniti pe ha uaifi mo ha taha kehe ʻo ʻikai ko hono hoá.—Mātiu 19:9.
MEʻA ʻOKU ʻAMANEKINA ʻE HE ʻOTUÁ MEI HE MĀTUʻÁ
Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Sīsū ki he mēmipa taki taha ʻo e fāmilí
11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he fānaú ʻo mahulu hake ʻi ha toe meʻa?
11 Ngaahi mātuʻa, vaheʻi ʻa e taimi lahi taha ʻe ala lavá ke feohi mo hoʻo fānaú. ʻOku fiemaʻu kimoutolu ʻe hoʻomou fānaú, pea mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ʻoku fiemaʻu ke mou akoʻi kinautolu ʻo fekauʻaki mo Sihova.—Teutalōnome 6:4-9.
12. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he mātuʻá ke maluʻi ʻenau fānaú?
12 Ko e māmani ʻo Sētané ʻoku toe fulikivanu ange, ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau loto ke fai ha kovi ki heʻetau fānaú, ʻo aʻu ki hono pāʻusiʻi fakaefehokotaki fakasino kinautolu. ʻOku faingataʻa ki he mātuʻa ʻe niʻihi ke talanoa fekauʻaki mo e kaveingá ni. Ka ʻoku fiemaʻu ki he mātuʻá ke nau fakatokanga ki heʻenau fānaú fekauʻaki mo e kakai peheé pea akoʻi ki he founga ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he kakai ko iá. Ngaahi mātuʻa, kuo pau ke mou maluʻi ʻa hoʻomou fānaú.a—1 Pita 5:8.
13. ʻOku totonu ke fēfē hono akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú?
13 ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ʻa e fatongia ke akoʻi ʻenau fānaú ki he founga ke tōʻongaʻakí. ʻE lava fēfē ke ke akoʻi hoʻo fānaú? ʻOku fiemaʻu ke akoʻi ʻa hoʻomou fānaú, ka ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fai ʻa e fakatonutonú ʻi he anga-fakamamahi pe anga-fefeka. (Selemaia 30:11) Ko ia ʻoua ʻaupito ʻe akonakiʻi hoʻomou fānaú ʻi he taimi ʻoku mou ʻita aí. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke hangē hoʻomou leá ko ha “hokohokaʻi ʻe ha heletaá” ʻo fakamamahiʻi kinautolu. (Palōveepi 12:18) Akoʻi hoʻomou fānaú ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke nau talangofuá.—ʻEfesō 6:4; Hepelū 12:9-11; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 30.
MEʻA ʻOKU ʻAMANEKINA ʻE HE ʻOTUÁ MEI HE FĀNAÚ
14, 15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke talangofua ʻa e fānaú ki heʻenau mātuʻá?
14 Naʻe talangofua maʻu pē ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí, naʻa mo e taimi naʻe ʻikai faingofua aí. (Luke 22:42; Sione 8:28, 29) ʻOku ʻamanekina foki ʻe Sihova ʻa e fānaú ke nau talangofua ki heʻenau mātuʻá.—ʻEfesō 6:1-3.
15 Fānau, neongo kapau ʻoku mou ongoʻi ʻoku faingataʻa ke mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá, manatuʻi ʻi hoʻomou talangofuá, ʻoku fiefia ai ʻa Sihova mo hoʻomou mātuʻá.b—Palōveepi 1:8; 6:20; 23:22-25.
Ko e hā te ne tokoniʻi ʻa e toʻutupú ke nau faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi hono fakataueleʻi kinautolu ke faihalá?
16. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi ʻa e toʻutupú ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku koví? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fili ʻa e kaungāmeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihová?
16 ʻOku lava ke ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ho kaungāmeʻá mo e toʻutupu kehé ke nau fakataueleʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻe mātuʻaki faingataʻa ke talitekeʻi ʻa e tenge ko ení. Ko e fakatātaá, ko e ʻofefine ʻo Sēkope ko Tainá naʻe ʻi ai hono kaungāmeʻa naʻe ʻikai te nau ʻofa kia Sihova. Naʻe hoko ʻi he meʻá ni ha faingataʻa lahi kiate ia mo hono fāmilí. (Sēnesi 34:1, 2) Kapau ʻoku ʻikai ke ʻofa ho kaungāmeʻá kia Sihova, te nau fakataueleʻi nai koe ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, ʻa ia ʻe hoko ai ha mamahi lahi kiate koe, ki ho fāmilí, pea ki he ʻOtuá. (Palōveepi 17:21, 25) Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke ke kumi ha kaungāmeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihová.—1 Kolinitō 15:33.
ʻE LAVA KE FIEFIA HO FĀMILÍ
17. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻi ha fāmili?
17 ʻI he taimi ʻoku muimui ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo ha fāmili ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau kalofi ai ʻa e faingataʻá mo e palopalema lahi. Ko ia kapau ko ha husepāniti koe, ʻofa ʻi ho uaifí pea fakafeangai kiate ia ʻi he ʻofa. Kapau ko ha uaifi koe, fakaʻapaʻapa mo anganofo ki ho husepānití pea faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e uaifi ʻoku fakamatalaʻi he Palōveepi 31:10-31. Kapau ko ha mātuʻa koe, akoʻi hoʻo fānaú ke nau ʻofa ki he ʻOtuá. (Palōveepi 22:6) Kapau ko ha tamai koe, “tokangaʻi lelei” ho fāmilí. (1 Tīmote 3:4, 5; 5:8) Pea ko kimoutolu fānaú, mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá. (Kolose 3:20) Manatuʻi ko e tokotaha taki taha ʻi he fāmilí ʻoku lava ke ne fai ha fehālaaki, ko ia anga-fakatōkilalo pea tauʻaki kole fakamolemole. ʻIo, ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻa e tataki ʻa Sihova ki he tokotaha kotoa pē ʻi he fāmilí.
a ʻE lava ke ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he founga ki hono maluʻi hoʻo fānaú ʻi he vahe 32 ʻo e tohi Ako mei he Faiako Lahí, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
b ʻOku ʻikai fiemaʻu ki ha kiʻi tama ke talangofua ki heʻene mātuʻá kapau ʻokú na fiemaʻu ke ne fai ha meʻa ʻoku fepaki mo e lao ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 5:29.