FEHUʻI 8
Ko e Hā ʻOku Totonu Ke U ʻIlo Fekauʻaki mo e Pāʻusiʻi Fakaefehokotaki Fakasinó?
KO E HĀ TE KE FAÍ?
Naʻe haʻaki ʻe he tokotaha fakamālohí ʻa ʻĀneti ki he kelekelé ki muʻa ia ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻOku pehē ʻe ʻĀneti: “Naʻá ku feinga ʻaki hoku mālohí kotoa ke fakafepakiʻi ʻa e tamasiʻí. Naʻá ku feinga ke kaila ka naʻe ʻikai ongo hoku leʻó. Naʻá ku tekeʻi, ʻakahi, tukiʻi mo vaku ʻa e tamasiʻí. Pea ko e taimi ia naʻá ku ongoʻi ai ʻa e tuʻu ha hele ʻiate au. Naʻá ku ongoʻi vaivai ʻaupito.”
Kapau naʻá ke ʻi ha tuʻunga pehē, ʻe fēfē hoʻo fakafeangai ki aí?
TUʻU PEA FAKAKAUKAU!
Neongo te ke mateuteu nai—mahalo pē ʻi hoʻo tokanga he taimi ʻokú ke fononga holo ai he taimi poʻulí—ʻe lava ke hoko ha ngaahi faingataʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e pue ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e veʻevave pe, . . . kaeʻumaʻa ʻa e tokangaʻekina ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻa e kakai ʻilomeʻa pe, he ʻoku hokonoa ki he faʻahinga kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.”—Koheleti 9:11.
Ko e toʻutupu ʻe niʻihi hangē ko ʻĀnetí, kuo pāʻusiʻi kinautolu ʻe ha sola. Ko e niʻihi ʻoku pāʻusiʻi kinautolu ʻe ha taha ʻoku nau maheni mo ia pe pāʻusiʻi nai kinautolu ʻe ha taha pē ʻi he fāmilí. ʻI he taʻu hongofulu pē ʻa Sēiní, naʻe pāʻusiʻi fakaefehokotaki fakasino ia ʻe ha tamasiʻi toʻutupu naʻe nofo ofi atu ki hono ʻapí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fuʻu manavahē mo ongoʻi mā ʻo ʻikai ai ke u tala ki ha taha ʻi he taimi pē naʻe hoko ai iá.”
ʻOKU ʻIKAI KO KOE KE TUKUAKIʻÍ
ʻOku kei fekuki pē ʻa ʻĀneti mo e ongoʻi halaia ʻi he meʻa naʻe hokó. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou kei fakakaukau pē ki ai ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku ou ongoʻi naʻe totonu ke u feinga mālohi ange ke fakafepakiʻi ʻa e tamasiʻí. Ko hono moʻoní, hili hono fakalaveaʻi aú naʻá ku ongoʻi mamatea fakataha mo e manavahē. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo fai ha meʻa, ka ʻoku ou ongoʻi naʻe totonu ke u fai ha meʻa lahi ange.”
ʻOku toe fāinga ʻa Sēini mo e ongoʻi halaiá. “Naʻe ʻikai totonu ke u falala tōtuʻa. Naʻe fokotuʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha tuʻutuʻuni, kuo pau kiate au mo hoku tokouá ke ma nofo fakataha maʻu pē ʻi he taimi ʻokú ma vaʻinga ai ʻi tuʻá, ka naʻe ʻikai ke u fanongo. Ko ia ʻoku ou ongoʻi naʻá ku ʻoange ʻa e faingamālie ki hoku kaungāʻapí ke ne fakamamahiʻi au. Ko e meʻa naʻe hokó naʻe uesia ai hoku fāmilí, pea ʻoku ou ongoʻi ko au naʻá ku fakatupunga ʻa e fakalotomamahi lahi ko eni kiate kinautolú. Ko e palopalema lahi taha eni ʻoku ou fāinga mo iá.”
Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e ongoʻi meimei tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe ʻĀneti mo Sēiní, ko e meʻa mahuʻinga taha ke tauhi maʻu ʻi hoʻo fakakaukaú ko ha tokotaha ʻoku tohotohoʻi ʻoku ʻikai ko hono lotó ia. ʻOku ʻai ʻe he niʻihi ʻa e ʻīsiu ko ení ke hā ngali ʻoku ʻikai mahuʻinga, ʻo ngāueʻaki ʻa e kalofanga ʻo pehē ʻoku anga-maheni pē ia ki he tamaiki tangatá ke nau fai ʻa e tōʻonga ko iá pe ko e tokotaha naʻe tohotohoʻí naʻe loto pē ia ki ai. Ka ʻoku ʻikai tuha ha taha ke tohotohoʻi. Kapau ko koe ʻa e tokotaha naʻe hoko ki ai ʻa e tōʻonga fakalielia ko ení, ʻoku ʻikai ko koe ke tukuakiʻí!
Ko e moʻoni, ʻoku faingofua hono lau ʻa e fakamatalá “ʻoku ʻikai ko koe ke tukuakiʻí;” ka ko e tui ki aí ʻoku mātuʻaki faingataʻa nai ia. ʻOku tukulotoʻi ʻe he niʻihi ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó pea ʻoku uesia ai kinautolu ʻe he halaiá mo e ongoʻi feifeitamakí. Ka ko hai ʻoku ʻaonga lahi taha ki ai ʻa e fakalongolongó—ko koe pe ko e tokotaha faikoví? ʻOkú ke moʻuaʻaki ke ke fakakaukauʻi ha fili ʻe taha.
TALA ʻA E MEʻA NAʻE HOKÓ
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e taimi naʻe aʻu ai ʻa Siope ki he tumutumu ʻo ʻene faingataʻaʻia fakafoʻituituí, naʻe pehē ʻe he tangata anga-tonu ko ení: “Te u lea ʻi he mamahi hoku laumalie!” (Siope 10:1) Te ke maʻu ʻaonga nai ʻi hono fai ʻa e meʻa tatau. Ko e talanoa ki ha tokotaha falalaʻanga ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi lelei ʻa e meʻa naʻe hokó pea te ke maʻu ai ʻa e fiemālie mei he ongoʻi feifeitamakí.
ʻOku fuʻu fakamafasia ke ke fataki pē hoʻo ngaahi ongoʻí. Fēfē ke ke kumi tokoni ʻaki haʻo talanoa ia ki ha taha?
Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀneti ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku talanoa ki ha kaumeʻa ofi pea naʻá ne fakaʻaiʻai au ke u lea ki ha niʻihi ʻo e kau mātuʻa Kalisitiane ʻi heʻeku fakatahaʻangá. ʻOku ou fiefia he naʻá ku fai ia. Naʻa nau talanoa fakataha mo au ʻi ha ngaahi taimi pea naʻa nau tala mai ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻu ke u fanongo ki aí—ko e meʻa naʻe hokó naʻe ʻikai ko hoku foʻui ia. Naʻe ʻikai ko e foʻui ia ʻoʻoku.”
Naʻe talanoa ʻa Sēini mo ʻene ongo mātuʻá fekauʻaki mo e pāʻusiʻi ko ení. ʻOkú ne pehē: “Naʻá na poupouʻi au. Naʻá na fakalototoʻaʻi au ke u talanoa fekauʻaki mo e meʻá ni, pea naʻe tokoni ia kiate au ke ʻoua te u fuʻu loto-mamahi mo tukulotoʻi ia.”
Naʻe toe maʻu ʻe Sēini ʻa e fakafiemālie ʻi he lotú. ʻOkú ne pehē: “Naʻe tokoni kiate au ʻa e talanoa ki he ʻOtuá, tautefito ʻi he ngaahi taimi ko ení ʻi heʻeku ongoʻi ʻoku ʻikai lava ke u toe falala ki ha taha. ʻI heʻeku lotú, ʻoku lava ke u lea tauʻatāina ai. ʻOku ʻomi ai kiate au ʻa e ongoʻi moʻoni ʻo e nonga mo e fiemālie.”
ʻE lava foki ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke faitoʻo.” (Koheleti 3:3) Tokangaʻi fakaesino mo fakaeongo koe. Maʻu ha mālōlō feʻunga. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, falala ki he ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa Sihova.—2 Kolinitō 1:3, 4.
KAPAU ʻOKÚ KE TAʻUMOTUʻA FEʻUNGA KE FAISŌ
Kapau ko ha taʻahine koe pea ʻoku tenge ke ke fai ha tōʻonga taʻemaʻa, ʻoku ʻikai hala ke ke lea fefeka atu, “Tuku ia!” pe, “Toʻo ho nimá meiate au!” ʻOua te ke manavasiʻi naʻa mole ho kaumeʻá. Kapau ʻoku ʻikai ke mo toe hoko atu koeʻuhí ko e ʻīsiu ko ení, ʻoku ʻikai taau ia mo koe! ʻOkú ke taau koe mo e tangata moʻoní, ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ho sinó mo hoʻo ngaahi tefitoʻi moʻoní.
FEHUʻI FEKAUʻAKI MO E FAKAHOHAʻASI FAKAEFEHOKOTAKI FAKASINÓ
“ʻI he ako lotolotó, naʻe hanga ʻe he tamaiki tangatá ʻo fusi mei mui hoku pōtisí pea fai mo e ngaahi lea tuku hifo—ʻo nau pehē te u ongoʻi lelei ange kapau pē te u fehokotaki fakasino mo kinautolu.”—Lōleta.
ʻOkú ke fakakaukau ko e tamaiki tangata ko ení naʻa nau
A. Fakakataʻaki ia?
E. Fakamalinga kiate ia?
F. Fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasino ia?
“ʻI he loto pasí, naʻe kamata ha tamasiʻi ke ne leaʻaki e ngaahi meʻa fakalielia kiate au mo puke au. Naʻá ku taaʻi hono nimá mo tala ange ke ne ʻunu mamaʻo. Naʻá ne sio mai ʻo hangē ʻoku ou fakaseselé.”—Suliana.
Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe he tamasiʻi ko ení kia Sulianá?
A. Fakakataʻaki ia?
E. Fakamalinga kiate ia?
F. Fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasino ia?
“ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe toutou tala mai ʻe ha tamasiʻi ʻokú ne saiʻia ʻiate au pea naʻá ne loto ke ma kaumeʻa, neongo naʻá ku toutou tala ange kiate ia ʻikai. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne amoamo hoku umá. Naʻá ku tala ange ki ai ke tuku, ka naʻá ne kei fai pē. ʻI he ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻeku haʻi hoku suú, naʻá ne taaʻi hoku muí.”—ʻIlisapeti.
ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e tamasiʻi ko ení naʻá ne:
A. Fakakataʻaki ia?
E. Fakamalinga kiate ia?
F. Fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasino ia?
Ko e fili totonu ki he fehuʻi kotoa ʻe tolu ko ení ko e F.
Ko e hā ʻoku kehe ai ʻa e fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasinó mei he fakamalingá pe fakakataʻakí?
Ko e fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasinó ʻoku tafaʻaki taha pē. ʻOku hokohoko atu pē ia neongo hono tala ange ʻe he tokotaha ʻoku maʻukoviá ki he tokotaha fakamālohí ke tukú.
ʻOku fakatuʻutāmaki ʻa e fakahohaʻasi fakaefehokotaki fakasinó. ʻOku lava ke iku atu ia ki he tohotohó.