Sīsū—Ko ʻEne Moʻuí mo ʻEne Ngāue Fakafaifekau
Tokonaki ki he Kahaʻú ʻAki ʻa e Poto ʻOku ʻAonga
KUO toki ʻosi ʻa e tala ʻe Sīsū ʻa e talanoa ʻo kau ki he foha maumau koloá ki he fuʻu kakai ʻa ia ʻoku kau ai mo ʻene kau ākongá, kau tānaki tukuhau taʻefaitotonú mo e kau faiangahala ʻiloa kehe, mo e kau sikalaipé mo e kau Fālesí. Ko ia, ʻi he lea ki heʻene kau ākongá, ʻokú ne tala ha talanoa fakatātā ʻo fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia ʻa ia kuó ne maʻu ha ongoongo taʻefakafiemālie ʻo kau ki heʻene pule falé pe matāpulé.
Fakatatau kia Sīsū, ʻoku ui ʻe he tangata koloaʻiá ʻene matāpulé ʻo tala ki ai te ne fakamālōlooʻi ia. Pea ʻoku fifili ʻa e matāpulé: “Ko e hā ʻaku ai ʻe fai? he ʻoku toʻo meiate au ʻa e lakanga ʻe heʻeku ʻeiki: ʻoku ʻikai te u mafai ke keli; pea ʻoku ou mā ke moʻui fakaʻatukai. ʻA ʻoku ou ʻilo pē ʻa e meʻa te u fai kae fiemaʻu au ʻe he niʻihi ki hoʻonautolu fale, ʻo ka hifo au mei he lakanga.”
Ko e hā ʻa e palani ʻa e matāpulé? ʻOkú ne ui ʻa e faʻahinga ʻoku moʻua ki heʻene ʻeikí. ʻOkú ne ʻeke: “ʻOku fiha ho moʻua?”
‘Ko e lita lolo ʻolive ʻe 2200,’ ko e tali ia ʻa e ʻuluakí.
ʻOkú ne tala ange kiate ia: ‘ʻAve hoʻo tohi aleapau pea ke nofo leva ʻo tohi ke 1100 pē.’
ʻOkú ne ʻeke ange ki ha taha kehe ia: ‘Mo koe foki, ʻoku fiha hoʻou moʻua?’
ʻOkú ne pehē: ‘Ko e tangai uite ʻe 100.’
‘ʻAve hoʻo tohi aleapau pea ke tohi ke 80 pē.’
Ko e meʻa totonu ki he matāpule ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi moʻua ki heʻene ʻeiki, he koeʻuhi ʻokú ne kei puleʻi pē ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa ʻene ʻeikí. Ko ia ʻi heʻene fakasiʻisiʻi ʻa hono lahi ʻo e ngaahi moʻuá, ʻokú ne ʻai ke ne kaumeʻa ai mo kinautolu te nau malava ke fakafoki ʻa e ngaahi lelei kiate ia ʻi he mole ʻo ʻene ngāué.
ʻOku maongo ki heʻene ʻeikí ʻi heʻene fanongo ki he meʻa kuo hokó. Ko hono moʻoní, naʻá ne “fakaongoongoleleiʻi ʻa e matāpulé, neongo ʻene taʻefaitotonú, koeʻuhi naʻe fai ʻaki ʻa e fakapotopoto ʻoku ʻaongá.” ʻOku tānaki atu ʻe Sīsū: “Ko e fanau ʻa e tuʻu ko ʻení, ʻi he fai mo hoʻonautolu faʻahinga, ʻoku ngali poto ange kinautolu ʻi ha founga ʻoku ʻaonga ʻi he fānau ʻa e māmá.”
ʻI hono fakahā ʻa e taumuʻá ki heʻene kau ākongá, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū: “Mou ngāueʻaki ʻa e koloa taʻemāʻoniʻoni ke tupu ai ha ngaahi kaumeʻa; koeʻuhi ʻo ka ʻunu ia, pea nau fiemaʻu kimoutolu ki he ngaahi nofoʻanga taʻengata.”
ʻOku ʻikai ke fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e matāpulé ʻi heʻene taʻefaitotonú ka ki heʻene fakapotopoto ʻoku ʻaonga. ʻOku faʻa hoko ko e “fānau ʻa e tuʻu ko eni” ʻoku nau ngāuefakapotopotoʻaki ʻenau paʻangá pe tuʻungá ke fakakaumeʻa ai mo kinautolu ʻoku nau malava ke fakafoki ʻa e ngaahi lelei kiate kinautolú. Ko ia ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, “ko e fānau ʻa e māma,” ʻoku fiemaʻu foki kiate kinautolu ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ʻanautolú, ko ʻenau “koloa taʻemāʻoniʻoni,” ʻi ha founga fakapotopoto ke ʻaonga ai kiate kinautolu.
Ka ʻo hangē ko e lea ʻa Sīsuú, ʻoku totonu ke nau fakakaumeʻa ʻaki ʻa e ngaahi koloa ko ʻení mo kinautolu te nau tali nai kinautolu ki he “ngaahi nofoʻanga taʻengata.” Ki he kau mēmipa ʻo e fanga sipi toko siʻí, ko e ngaahi feituʻu ko ʻení ʻoku ʻi hēvani; ki he fanga sipi kehé, ʻoku ʻi he māmani ko ha Palataisi. Koeʻuhi ko e ʻOtua ko Sihová mo hono ʻAló pē ʻe lava ke na tali ʻa e kakaí ki he ongo feituʻu ko ʻení, ʻoku totonu ke tau tōtōivi ʻi hono ngāueʻaki ha ngaahi “koloa taʻemāʻoniʻoni” ʻoku tau maʻu nai ke poupouʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá pea fakatupu ʻetau kaumeʻa mo kinauá. Pea, ʻi he taʻemalava pe ʻauha ʻa e koloa fakamatelié, ʻo hangē ko ia kuo pau ke hokó, ʻe fakapapauʻi hotau kahaʻu taʻengatá.
ʻOku hoko atu ʻe Sīsū ʻo ne pehē ko e faʻahinga ʻoku loto-tōnunga ʻi he tokanga naʻa mo e ngaahi meʻa fakamatelié, pe ngaahi meʻa mahuʻinga siʻi taha ko ʻení, te nau loto-tōnunga foki ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi angé. Naʻá ne toe hoko atu; “Ko ia ai, kapau kuo ʻikai ke mou fakaha ʻoku mou loto-tōnunga ʻo fekauʻaki mo e ngaahi koloa taʻemāʻoniʻoni, ko hai te ne falala kiate kimoutolu ʻo ʻatu ʻa e koloa moʻoni [ʻa ia, ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻanga pe fakalaumālie]? Pea kapau kuo ʻikai te mou loto-tōnunga ʻi he ngāueʻaki ʻa e koloa ʻa ha taha kehe [ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻanga ʻa ia ʻoku tuku ʻe he ʻOtuá ki heʻene kau sevānití], ko hai ʻe ʻatu hoʻomou koloa ʻamoutolú [ko e pale ʻo e moʻui ʻi he ngaahi nofoʻanga taʻengata]?”
ʻOku ʻikai ke malava ke tau hoko ko e kau sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻi he taimi tatau pē ke tau hoko ko e kau sevāniti ki he koloa taʻemāʻoniʻoní, koloa fakamatelie, ʻo hangē ko ia ʻoku fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ke lava ʻe ha tamaioʻeiki ke ʻeikiʻaki ha ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he taha, kae ʻofaʻi ʻa e taha; pea te ne piki ki he taha, kae taʻetokaʻi ʻa e taha. ʻOku ʻikai te mou lava ke ʻeikiʻaki ʻa e ʻOtua pea mo koloa, fakatouʻosi.” Luke 15:1, 2; 16:1-13.
◆ ʻI he lea fakatātā ʻa Sīsū, ʻoku anga-fēfē ʻa e fakakaumeʻa ʻa e matāpulé mo kinautolu te nau malava ke tokoni kiate ia ʻamui angé?
◆ Ko e hā ʻa e “koloa taʻemāʻoniʻoni,” pea ʻe anga-fēfē ʻa e malava ke tau fakakaumeʻaʻaki kinautolu?
◆ Ko hai ʻe lava ke tali kitautolu ki he “ngaahi nofoʻanga taʻengata,” pea ko e ngaahi feituʻu fē ʻeni?