LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w91 6/1 p. 14-18
  • Ko e Ngafa ʻo e Kau Maʻu Mafai Māʻolunga Angé

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Ngafa ʻo e Kau Maʻu Mafai Māʻolunga Angé
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kau Kalisitiane Moʻoní ʻOku ʻIkai Te Nau ‘Fakafepaki ki he Maʻu Mafaí’
  • Ko e Talangofua ki he Laó
  • Ko ha Meʻa Moʻo Fakailifia
  • “Ko e Sevaniti Ia ʻa e ʻOtua”
  • Ko e Fiemaʻu ʻo e Tui
  • ʻI he ʻIkai ke Tokoni ʻa e Puleʻangá
  • Ko e Vakai ʻa e Kalisitiané ki he Tuʻunga-Pulé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Ko e Vakai ʻa e Kau Kalisitiané ki he Kau Maʻu Mafai Māʻolunga Angé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Ko e Mafai ʻo Hai ʻOku Totonu ke Ke Tokaʻí?
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • Fakaʻapaʻapa ki he Tuʻunga Mafaí—Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
w91 6/1 p. 14-18

Ko e Ngafa ʻo e Kau Maʻu Mafai Māʻolunga Angé

“He ko e sevaniti ia ʻa e ʻOtua maʻao lelei. Ka ʻo kapau te ke fai kovi, ke ke manavahe muʻa.”​—LOMA 13:4.

1, 2. Kuo anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e tokolahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo kau ki he ngaahi ngāue fakafepakí?

ʻI HE taʻu ʻe ua kuo mahili atú naʻe langaʻi ʻe ha fakatahataha ʻa ha kau pīsope ʻi Lonitoni ha fakamatala fakaʻētita ʻita ʻi he New York Post. Ko e fakatahatahá ko e Konifelenisi Lambeth, pea naʻe lahi hake ʻi he toko 500 ʻa e kau pīsope naʻe kau ki ai ʻi he siasi faka-ʻIngilaní. Naʻe kamata ʻa e ʻitá ʻi ha tuʻutuʻuni naʻe tali ʻe he konifelenisí ʻo fakahā ai ʻa e femahinoʻaki ki he kakaí “ʻa ia, ʻi he hili ʻa e fakaongosia ʻa e ngaahi founga kehe kotoa, ʻoku nau fili ki he founga ʻo e fekuki fakameʻataú ko e founga pē ia ʻe taha ki he fakamaau totonú.”

2 Naʻe pehē ʻe he Post ko hono moʻoní, ko ha poupouʻi ʻeni ʻo e tautoitoí. Kaekehe, ko e muimui pē ʻa e kau pīsopé ia ʻi ha ʻalunga ʻoku fakautuutu. Naʻe ʻikai ke kehekehe ʻenau fakakaukaú mei he pātele Katolika ʻi Kana ʻa ia naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e tau taka-vaó ko e founga vave taha ia, mo e pau taha, mo e malu taha ki he fakatauʻatāina ʻo ʻAfiliká; pe ko e pīsope Metotisi ʻi ʻAfilika ʻa ia naʻá ne tukupā ke fai ʻa e “tau ʻo e tauʻatāina ki hono ngataʻanga”; pe ko e tokolahi ʻo e kau misinale ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo nau fai tau fakataha mo e kau angatuʻú ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ʻi ʻĒsia mo ʻAmelika Tongá.

Kau Kalisitiane Moʻoní ʻOku ʻIkai Te Nau ‘Fakafepaki ki he Maʻu Mafaí’

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo maumauʻi ʻe he kau Kalisitiane lau pē ʻa ia ʻoku nau poupouʻi ʻa e angatuʻú? (e) Ko e hā naʻe ʻilo ʻe ha tokotaha ʻo kau ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

3 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo kau ki hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, ʻo hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:14) Ko ha Kalisitiane lau pē ʻa ia ʻokú ne fakalanga ʻa e fakatupu moveuveú ʻoku kaunga lahi ia ki he māmaní. ʻOku ʻikai ko ha muimui ia ʻo Sīsū; pea ʻoku ʻikai te ne “moʻulaloa . . . ki he kau maʻu mafai maʻolunga ange.” (Loma 13:1, NW) ʻE lelei ke ne tokanga ki he fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá “Ko ia ʻokú ne fakafepaki ki he maʻu mafaí ʻokú ne fakafepaki ki he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá, pea ko kinautolu kuo nau fakafepaki ki aí ʻe fakamaauʻi kinautolu.”​—Loma 13:2, NW.

4 ʻI he faikehekehe mo e tokolahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku ʻikai ke kau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ʻi he fakamālohi fakakautaú. Naʻe ʻilo ʻeni ʻe ha tangata ʻi ʻIulope. ʻOkú ne tohi: “ʻI he vakai ki he meʻa kuo fakatupu ʻe he lotú mo e politikalé, naʻá ku tukupā ke u liua ʻa e tuʻunga fakasōsiale kuo fokotuʻú. Naʻá ku kau ki ha kulupu tautoitoi peá u kau ai ki he ako ki hono ngāueʻaki ha faʻahinga meʻatau pē; naʻá ku kau ki he ngaahi kaihaʻa ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻataú. Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻeku moʻuí. ʻI he ʻalu pē ʻa e taimí, kuo hā mahino mai ʻe ʻikai te mau ikuna ʻi he tau ʻoku faí. Naʻá ku ongoʻi feifeitamaki, ʻo ikuna au ʻe he mātuʻaki taʻe toe ʻi ai ha ʻamanaki ʻi he moʻuí. Naʻe tukituki ha Fakamoʻoni ʻi homa matapaá. Naʻá ne talamai ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku pehē ko e maumau taimi ia kiate au, naʻá ku fokotuʻu ki hoku uaifí ke fanongo pē ia. Naʻá ne fai ia, pea naʻe kamata ha ako Tohitapu. Faifai atu pē, naʻá ku loto ke u kau ki he akó. ʻOku ʻikai ke malava ʻe he ngaahi leá ke fakamatalaʻi ʻa e fiemālie naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku maʻu ʻa e mahino ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he anga-fulikivanú. Ko e talaʻofa maʻongoʻonga ʻo e Puleʻangá kuó ne ʻomai kiate au ha fakatupunga ʻamanaki mo ha taumuʻa ʻi he moʻuí.”

5. Ko e hā ʻoku nofo moʻulaloa melino ai pē ʻa e kau Kalisitiané ki he kau maʻu mafai māʻolunga angé, pea ʻe fai ia ke ngata ʻafē?

5 Ko e kau Kalisitiané ko e kau ʻamipasitoa pe kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá mo Kalaisi. (ʻAisea 61:​1, 2; 2 Kolinitō 5:20; ʻEfesō 6:​19, 20) ʻI heʻene peheé, ʻoku nau tuʻu ʻatā ʻi he ngaahi fepaki ʻa e māmaní. Neongo ko ha ngaahi tuʻunga fakapolitikale ʻe niʻihi ʻoku hā lavameʻa ange fakaʻikonomika ʻi he niʻihi ko ē, pea niʻihi ʻoku nau tauʻatāina ange ʻi he niʻihi, ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau poupouʻi pe fokotuʻu ʻa ē ʻoku lelei ange ia ʻi hē. ʻOku nau ʻilo ko e ngaahi tuʻunga hono kotoa pē ʻoku taʻehaohaoa. Ko e “fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtua” ke kei hokohoko atu pē ʻeni kaeʻoua ke toki hoko atu ia ʻe hono Puleʻangá. (Tāniela 2:44) Ko ia, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau nofo melino ai pē ʻo moʻulaloa ki he kau maʻu mafai māʻolunga angé lolotonga ʻa ʻenau poupouʻi ʻa e lelei taʻengata ki he niʻihi kehé ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.​—Mātiu 24:14; 1 Pita 3:​11, 12.

Ko e Talangofua ki he Laó

6. Ko e hā ʻoku lelei ai ʻa e ngaahi lao lahi ʻa e tangatá neongo ko e “kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e fili”?

6 ʻI he ngaahi founga-pule fakafonuá ʻoku nau fokotuʻu ha ngaahi founga ʻo e ngaahi laó, pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi lao ko ʻení ʻoku lelei. ʻOku totonu ke tau ofo ʻi he meʻa ko ʻení, ʻi hono ʻiloʻi ko e “kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e fili”? (1 Sione 5:19) ʻIkai. Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki heʻetau tupuʻi tamaí, ko ʻĀtama, ha konisēnisi, pea ko e ongo ko ʻeni ʻi loto ʻo kau ki he meʻa ʻoku tonú mo e halá kuo hā ia ʻi he ngaahi founga lahi ʻi he ngaahi lao ʻa e tangatá. (Loma 2:​13-16) Ko ha faʻulao ʻi Pāpilone ʻo e kuonga muʻá ko Hamulapi, naʻá ne talateu ʻa ʻene ngaahi laó ʻo pehē ni: “ʻI he taimi ko ia [naʻa nau] tuku kiate au ke poupouʻi ʻa e lelei ʻa e kakai, ʻa au, Hamulapi, ko e pilinisi faʻa lotu, manavahē-ʻotua, ke fakatolonga ʻa e fakamaau totonu ʻi he fonua, ke fakaʻauha ʻa e anga-fulikivanu mo e faikovi, ke ʻoua naʻa fakaehaua ʻe he mālohi ʻa e vaivai.”

7. Kapau ʻe maumauʻi ʻe ha taha ʻa e laó, ko hai ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke tautea iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

7 Ko e lahi taha ʻo e ngaahi founga-pulé te nau pehē nai ko e taumuʻa ʻo ʻenau ngaahi laó ʻoku meimei tatau: ke poupouʻi ʻa e lelei maʻá e kakai ʻo e fonuá pea mo e maau ʻa e kakaí. Ko ia, ʻoku nau tautea ʻa e ngaahi founga taʻefakasōsialé, ʻo hangē ko e fakapō mo e kaihaʻa, pea fai mo e ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo hangē ko e fakangatangata ʻo e vave ʻo e meʻalelé mo e ngaahi lao ki he tauʻanga meʻalelé. Ko ha taha ʻokú ne fakakaukauʻi pē ke maumauʻi ʻenau ngaahi laó ʻokú ne fakafepaki ki he kau maʻu mafaí pea “ʻe fakamaauʻi kinautolu.” Fakamaau meia hai? ʻOku ʻikai pau ʻe hoko mei he ʻOtuá ia. Ko e foʻi lea faka-Kalisi kuo liliu ʻi heni ko e fakamaaú ʻe lava ke lave ia ki he ngaahi founga fakapuleʻanga kae ʻikai ko e ngaahi fakamaau meia Sihova. (Fehoanaki mo 1 Kolinitō 6:7.) Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ngāue taʻefakalao, ko e kau maʻu mafai māʻolunga angé ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke nau tautea ia.

8. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fakatahaʻangá ʻo kapau ʻe fai ʻe ha mēmipa ha hia mamafa?

8 ʻOku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha ongoongo lelei ʻi he ʻikai ke nau fakafepaki ki he kau maʻu mafai fakaetangatá. Kapau ʻe hoko ha tokotaha ʻi he fakatahaʻangá ʻo maumauʻi ʻa e laó, ʻe ʻikai ke tokoni ʻa e fakatahaʻangá ia ki ai ke hao mei he tautea fakalaó. Kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻe kaihaʻa, fakapō, lauʻikovi, kākā ʻi heʻene ngaahi tukuhaú, tohotoho, fai ʻa e kākāʻi, ngāue taʻefakalao ʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, pe ʻi ha toe founga pē ʻo fakafepaki ki he mafai fakalaó, ʻe fehangahangai ia mo ha akonaki mamafa mei he fakatahaʻangá​—pea ʻe ʻikai totonu ke ne ongoʻi kuo fakatangaʻi ia ʻi hano tautea ia ʻe he kau maʻu mafai fakaemāmaní.​—1 Kolinitō 5:​12, 13; 1 Pita 2:​13-17, 20.

Ko ha Meʻa Moʻo Fakailifia

9. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke fai ʻe he kau Kalisitiané ʻo kapau ʻe fakamanamanaʻi ia ʻe ha faʻahinga maumau lao?

9 ʻOku hokohoko atu ʻe Paula ʻene lave ki he kau maʻu mafai māʻolunga angé, ʻo ne pehē: “He talaʻehai ʻoku nofo ʻa e kau pule moʻo fakailifia ʻo ngaue lelei, ka ko ngaue kovi pe. Pea kapau ko ho loto ke ʻoua naʻa ai haʻo manavahe ki he pule, peʻi fai lelei, pea te ke toki maʻu ha fakamalo mei ai.” (Loma 13:3) ʻOku ʻikai ke totonu ke ilifia ʻa e kau Kalisitiane mateakí ki he tautea mei he mafaí ka ko e kau faikoví, ʻa kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ‘ngaahi ngaue koví,’ ngaahi ngāue faihiá. ʻI hano fakamanamanaʻi ʻe he faʻahinga maumau lao peheé, ʻe tali lelei nai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e maluʻi fakapolisi pe fakakautau mei he kau maʻu mafaí.​—Ngāue 23:​12-22.

10. ʻOku anga-fēfē ʻa e ‘maʻu ʻa e fakamālō,’ ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he kau maʻu mafaí?

10 ʻOku pehē ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻoku nau tauhi ʻa e lao ʻa e kau maʻu mafai māʻolunga angé: “Te ke toki maʻu ha fakamalo mei ai.” Ko e fakatātā ki he meʻá ni, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tohi kuo maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻi Pelēsila ʻi he ʻosi ʻo ʻenau ngaahi fakataha fakavahé. Mei he palesiteni ʻo e potungāue ʻo e ngaahi sīpoti fakakoló: “ʻOku taau ʻa e fakamālō maʻolunga taha ki hoʻomou ʻulungaanga melinó. ʻOku fakanonga ʻi he māmani faingataʻaʻia ʻo e ʻaho ní ke ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku nau kei tui mo lotu ki he ʻOtuá.” Mei he talēkita ʻo e faiʻanga sīpoti fakakoló: “Neongo ʻa e fuʻu kakai tokolahí, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe taha kuo lekooti ke ne fakameleʻi ʻa e meʻá ni, fakamālō ki ha fokotuʻutuʻu maau lelei ʻaupito.” Mei ha ʻōfisi ʻo ha pule kolo: “ʻOku mau fie ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ʻení ke fakamālō atu ki hoʻomou maau mo e fakaofo ʻo hoʻomou akonakiʻi pē kimoutolú, pea ʻoku mau fakaʻamu ke mou lavameʻa ʻi he ngaahi meʻa hono kotoa pē ʻi he kahaʻú.”

11. Ko e hā ʻe ʻikai lava ai ke pehē ko e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ko ha ngāue kovi?

11 Ko e pehē “ngaue lelei” ko e lave ki he ngaahi ngāue ʻo e talangofua ki he ngaahi lao ʻa e kau maʻu mafai māʻolunga angé. ʻIkai ko ia pē, ko ʻetau ngāue malangá, ʻa ia ʻoku fekau ʻe he ʻOtuá, kae ʻikai ko e tangatá, ʻoku ʻikai ko ha ngāue kovi ia​—ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke fakatokangaʻi ʻe he kau maʻu mafai fakapolitikalé. Ko e ngāue ia ki he kakaí ʻa ia ʻokú ne langa hake ʻa e tuʻunga mahuʻinga ʻo e ʻulungaanga ʻo kinautolu ʻoku nau talí. Ko ia ai, ko ʻetau ʻamanakí ʻe maluʻi ʻe he kau maʻu mafai māʻolunga angé ʻa ʻetau totonu ke malanga ki he niʻihi kehé. Naʻe tangi ʻa Paula ki he kau maʻu mafaí koeʻuhi ke fokotuʻu fakalao hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Ngāue 16:​35-40; 25:​8-12; Filipai 1:7) Ki mui mai, kuo fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha feinga meimei tatau pea naʻe maʻu ai ʻa e tuʻunga fakalao ʻo ʻenau ngāué ʻi Siamane Hahake, Hungali, Pōlani, Lumēnia, Penini, mo Myanmar (Pema).

“Ko e Sevaniti Ia ʻa e ʻOtua”

12-14. Kuo anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e kau maʻu mafai māʻolunga angé ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá (a) ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú? (e) ʻi onopooni?

12 ʻOku hoko atu ʻe Paula ʻene lea ʻo kau ki he mafai fakamāmaní: “He ko e sevaniti ia ʻa e ʻOtua maʻao lelei. Ka ʻo kapau te ke fai kovi, ke ke manavahe muʻa; he talaʻehai ko e vaʻinga ʻene toʻo ʻa e heletā; he ko e sevaniti ia ʻa e ʻOtua ke fai ʻene houhau kia faikovi.”​—Loma 13:4.

13 Kuo hoko ʻa e kau maʻu mafai fakafonuá ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga pau. Naʻe fai pehē ʻa Kōlesi ʻi heʻene fekau ke haʻu ʻa e kau Siú ʻo foki mei Pāpilone mo toe langa ʻa e fale ʻo e ʻOtuá. (ʻĒsela 1:​1-4; ʻAisea 44:28) Naʻe hoko ʻa Atasease ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene tuku atu ʻa ʻĒsela mo e tokoni ki hono toe langa ʻo e fale ko iá pea ki mui mai ʻi heʻene fekau atu ʻa Nehemaia ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (ʻĒsela 7:​11-26; 8:​25-30); Nehemaia 2:​1-8) Ko e kau maʻu mafai māʻolunga ange ʻo Lomá naʻa nau fai pehē ʻi hono fakahaofi ʻa Paula mei he kau fakamoveuveu ʻi Selusalemá, ʻo maluʻi ia lolotonga ʻa e ngoto ʻa e vaká, pea fai ha fokotuʻutuʻu ke ʻi ai pe hono fale ʻoʻona ʻi Loma.​—Ngāue 21:​31, 32; 28:​7-10, 30, 31.

14 ʻOku meimei tatau pē, ʻi onopooni ko e kau maʻu mafai fakamāmaní kuo nau ngāue ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātā, ʻi he 1959, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo Kānatá ʻo pehē ʻoku ʻikai ke halaia ha tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe tukuakiʻi ʻi Kuepeki ki hono pulusi ʻo e ngaahi meʻa fakatupu-angatuʻu mo e lauikoviʻi loi​—ko ha tali ia ki he fehiʻa filifilimanako naʻe fai ʻe he palēmia ʻo Kuepeki, ko Maurice Duplessis.

15. Ko e hā ʻa e founga fakalūkufua ʻoku hoko ai ʻa e kau maʻu mafaí ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e totonu ʻoku ʻoange heni kiate kinautolú?

15 ʻIkai ko ia pē, ʻi ha founga fakalūkufua, ʻoku ngāue ʻa e ngaahi founga-pule fakafonuá ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fakatolonga ʻo e tuʻunga maau ʻa e kakaí kaeʻoua kuo fai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fatongia ko iá. Fakatatau kia Paula, ko e kau maʻu mafaí ʻokú ne “toʻo ʻa e heletā,” ʻo fakatātaaʻi ʻa ʻene totonu ke fakahoko ʻa e tautea. ʻOku faʻa fekauʻaki ʻeni mo e nofo pilīsone pe ngaahi moʻua paʻanga. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻoku fakakau nai ai mo e tautea mate.a ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi fonua lahi kuo nau fili ke ʻoua ʻe fai ʻa e tautea maté, pea ko ʻenau totonu pē ia ʻanautolu ke nau fili ʻa e meʻá ni.

16. (a) Koeʻuhi ko e kau maʻu mafaí ko e sevāniti ʻa e ʻOtuá, ko e hā kuo pehē ʻe he kau sevāniti ʻe niʻihi ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke faí? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻe ʻikai ke tali ia ʻe ha Kalisitiane, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 Ko e moʻoniʻi meʻa ko e kau maʻu mafai māʻolunga angé ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ke mahino ʻa e ʻuhinga naʻe malava ai ʻe Tāniela, ko e kau Hepelū ʻe toko tolú, ko Nehemaia, mo Motekiai ke tali ʻa e ngaahi tuʻunga fatongia ʻi he puleʻanga Pāpiloné mo Peasia. Naʻe lava ke nau tangi ki he mafai ʻo e Puleʻangá ki ha lelei maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá. (Nehemaia 1:11; ʻĒseta 10:3; Tāniela 2:​48, 49; 6:​1, 2) ʻI he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau ngāue foki ʻi he ngāue ʻa e puleʻangá. Ka koeʻuhi ko ʻenau mavahe mei he māmaní, ʻoku ʻikai te nau kau ki he ngaahi faʻahi fakapolitikalé, pe fekumi ki he tuʻunga fakapolitikalé, pe tali ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku fokotuʻu ai ʻa e ngaahi founga ʻi he ngaahi kautaha fakapolitikalé.

Ko e Fiemaʻu ʻo e Tui

17. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe fakatupunga nai ai ki ha kau taʻe-Kalisitiane ke nau talitekeʻi ʻa e mafaí?

17 Kae fēfē ʻo kapau ʻoku kātakiʻi ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e totongi-fufū pe fakaaoaó? ʻOku totonu ki he kau Kalisitiane ke nau feinga ke fetongi ʻa e kau maʻu mafaí ʻaki ha taha ʻoku ngalingali ʻe lelei ange? Ko e taʻefaitotonu mo e totongi-fufū fakapuleʻangá ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe leleiʻia pē ʻa e ʻEmipaea Lomá ʻi he taʻefaitotonú ʻo hangē ko e nofo hopoaté. Naʻá ne toe kātakiʻi pē mo e totongi-fufū ʻa honau kau takí. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki he kau tānaki tukuhau naʻa nau fai kākā, mo e fakamaau taʻeangatonu, mo ha kōvana Loma naʻe hanga pē ki ha ngaahi totongi-fufū.​—Luke 3:​12, 13; 18:​2-5; Ngāue 24:​26, 27.

18, 19. (a) Ko e hā ʻe fai ʻe he kau Kalisitiané ʻo kapau ʻoku ngāuehalaʻaki pe totongi-fufū ʻa e kau ngāue fakapuleʻangá? (e) Kuo anga-fēfē ʻa e fakaleleiʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi moʻui ʻa e kakaí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe ha faihisitōlia mo e puha ʻi laló?

18 Naʻe mei malava ʻa e kau Kalisitiane ʻi he taimi ko ē ke feinga ke fakangata ʻa e ngāuekoviʻaki ko iá, ka naʻe ʻikai te nau fai pehē. Ko e fakatātā, naʻe ʻikai ke malangaʻi ʻe Paula ia ha fakangata ʻo e nofo hopoaté, pea naʻe ʻikai te ne fakahā ki he kau maʻu pōpula Kalisitiané ke tukuange ʻenau kau pōpulá. Ka naʻá ne akonakiʻi ʻa e kau pōpulá mo e kau maʻu pōpulá ke nau fakahāhā ʻa e kaungāongoʻi faka-Kalisitiane ʻi heʻenau feangaingá. (1 Kolinitō 7:​20-24; ʻEfesō 6:​1-9; Filimone 10-16; sio foki kia 1 Pita 2:18) ʻOku tatau pē mo e ʻikai ke kau ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ngāue fakafepakí. Naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻi hono malangaʻi “ʻa e ongoongolelei ʻo e melino.” (Ngāue 10:36) ʻI he 66 T.S., naʻe ʻākoloʻi ʻe ha kau tau Loma ʻa Selusalema pea nau toe foki. Naʻe ʻikai ke nofo ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú ia mo e kau maluʻi fakafepaki ʻo e koló ka naʻa nau ‘hola ki he ngaahi moʻunga’ ko e talangofua ki he fakahinohino ʻa Sīsuú.​—Luke 21:​20, 21.

19 Naʻe nofo pē ʻa e muʻaki kau Kalisitiané mo e ngaahi meʻa naʻe ʻi ai ʻi he taimi ko iá mo nau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi moʻui ʻa e kakaí ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. Naʻe tohi ʻe he faihisitōlia ko John Lord ʻi heʻene tohi ko e The Old Roman World: “Ko e ngaahi ikuna moʻoni ʻa e lotu-Kalisitiané naʻe hā ia ʻi he ʻai ʻo ha kau tangata lelei meiate kinautolu naʻa nau tali ʻene ngaahi tokateliné, kae ʻikai ko e liliu ʻo e ngaahi meʻa naʻe ngali manakoa, pe founga pule, pe ngaahi lao.” ʻOku totonu ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ke toe fai kehekehe mei ai?

ʻI he ʻIkai ke Tokoni ʻa e Puleʻangá

20, 21. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻikai ke malava ʻe ha mafai fakaemāmani ʻe taha ke fai ʻo taau mo hono tuʻunga ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he leleí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha fakatanga ʻoku poupouʻi ʻe he Puleʻangá?

20 ʻI Sepitema 1972, naʻe hoko ha fakatanga fulikivanu ʻaupito ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha fonua ʻi ʻAfilika lotoloto. Naʻe kaihaʻasia ʻa e koloa ʻa e toko laui afe pea fai mo e ngaahi anga-fakalilifu kehe, kau ki ai ʻa e haha, fakamamahiʻi, mo fakapoongi. Naʻe fakahoko ʻe he kau maʻu mafai māʻolunga angé ʻa hono fatongia ke maluʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní? ʻIkai! Ka naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e fakamālohí, ʻo fakamālohiʻi ai ʻa e kau Kalisitiane melino ko ʻení ke nau hola ki honau ngaahi fonua kaungāʻapí ke nau hao ai.

21 ʻIkai ʻoku totonu ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau tuʻu hake ʻi he ʻita ki he kau fakamamahi peheé? ʻIkai. ʻOku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau kātaki ʻo ʻūkuma ʻa e ngaahi ngaohikoviʻi peheé, ʻo fai anga-fakatōkilalo ʻi he faʻifaʻitaki kia Sīsū: “ʻI hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.” (1 Pita 2:23) ʻOku nau manatuʻi ʻi he taimi naʻe puke ai ʻe he kakaí ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻá ne valokiʻi ha ākonga naʻá ne feinga ke tokoni kiate ia ʻaki ha heletā, pea ki mui mai naʻá ne tala kia Ponito Pailato: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni: ka ne ʻo e maama ko eni ʻa hoku puleʻanga, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻofisa ke taʻofi hoku tukuange ki haʻa Siu: ka ko eni, ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.”​—Sione 18:36; Mātiu 26:52; Luke 22:​50, 51.

22. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ha Kau Fakamoʻoni ʻi ʻAfilika ʻi heʻenau faingataʻaʻia he fakatanga fakalilifu?

22 ʻI he ʻi heʻenau fakakaukaú ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻi ʻAfiliká ha lototoʻa ke muimui ki he akonaki ʻa Paulá: “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi. Mou tomuʻa fakakaukauʻi hoʻomou ngaahi meʻa ke ha lelei ki he kakai fulipe. Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava: kehe pe ke ʻataʻatā meiate kimoutolu. Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he houhau: he kuo tohi, ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha​—ko e folofola e ʻa e ʻEiki.” (Loma 12:​17-19; fehoanaki mo Hepelū 10:​32-34) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaueʻiloto ē ʻa hotau fanga tokoua mei ʻAfiliká kiate kitautolu hono kotoa ʻi he ʻaho ní! Naʻa mo e taimi ʻoku fakafisi ai ʻa e kau maʻu mafaí ke fai lelei, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau liʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú.

23. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku kei toe ke lave ki aí?

23 Kaekehe, ko e hā ʻoku malava ke ʻamanekina ʻe he kau maʻu mafai māʻolunga angé mei he kau Kalisitiané? Pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakangatangata ki he ngaahi fiemaʻu te nau faí? ʻE lave ki ai ʻi he kupu hono hokó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e lao fakaʻotua naʻe ʻoange ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe kau ai ʻa e tautea mate ki he ngaahi faihia mamafá.​—ʻEkisoto 31:14; Livitikō 18:29; 20:​2-6; Nōmipa 35:30.

Te Ke Lava ʻo Fakamatala?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ‘fakafepaki’ ai ha taha ki he kau maʻu mafai māʻolunga angé?

◻ Ko e hā ʻa e “fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtua” ʻo fekauʻaki mo e mafai fakapuleʻangá?

◻ Ko e hā ʻa e founga ke “manavahe ai” ki he kau maʻu mafaí?

◻ ʻOku founga fēfē ʻa e hoko ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá ko e “sevaniti ʻa e ʻOtua”?

[Puha ʻi he peesi 17]

Ko Ha Tohi Mei ha Pule Polisi

KO HA tohi ʻoku hā ai ʻa e fakaʻilonga ko e “Ngāue Maʻá e Kakai ki he Vahefonua ko Minas Gerais” naʻe maʻu ʻe he vaʻa ʻo e Watch Tower Society ʻi Pelēsila. Ko e ʻomai ia mei he pule polisi ʻo e kolo ko Conquista. Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fehalaaki? Tuku ke fakamatala pē ʻe he tohí. ʻOku pehē:

“Siʻi Tangataʻeiki:

“Ko ha meʻa fakafiefia ke fakafeʻiloaki atu au kiate koe ʻi he tohi ko ʻení. Kuó u hoko ko e pule polisi ʻi he kolo ko Conquista, Minas Gerais, ki he taʻu ʻeni ʻe tolu. ʻI he ngāué, ʻoku ou feinga maʻu pē ke fai lelei, ka naʻá ku maʻu ha ngaahi palopalema ʻi heʻeku feinga ke tauhi ʻa e melinó ʻi he pilīsoné. Ko e kau pōpulá, neongo hono akoʻi ʻi he ngaahi ngāue pau, naʻa nau taʻemanonga pē.

“ʻI ha ngaahi māhina kuo maliu atú, naʻe haʻu ʻa Senhor O—— ki homau koló peá ne pehē ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne kamata ke malangaʻaki ʻa e Tohitapú ki he niʻihi ʻo e kau pōpulá, ʻo akoʻi kinautolu ke lautohi mo tohi peá ne fakahā kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻo kau ki he fakamaʻá mo e ngaahi poto fakasōsialé pea pehē foki mo hono tala kiate kinautolu ʻo kau ki he Tohitapú. Naʻe hā mei he founga ngāue ʻa e tokotaha malanga ko ʻení ʻa e fakatapui, ʻofa, mo e feilaulauʻi kita. Naʻe vave leva ʻa e liliu ʻo e ʻulungaanga ʻo e kau pōpulá ki he lelei ange, pea naʻe fakaofo pea mo fakatupu houngaʻia kiate kinautolu naʻa nau fakatokangaʻi.

“Koeʻuhi ko e meʻa naʻe hoko ʻi homau pilīsoné, ʻoku ou loto ke fakahā fakapuleʻanga ʻeni ki he Watch Tower Bible and Tract Society ʻa ʻemau houngaʻia ki he ngāue lelei kuo fai ʻi homau koló ʻe he tokotaha malanga taau.”

Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo kau ki he kau maʻu mafai fakapuleʻangá: “Peʻi fai lelei, pea te ke toki maʻu ha fakamalo mei ai.” (Loma 13:3) Naʻe mātuʻaki moʻoni ʻeni ʻi he meʻa naʻe hoko ʻoku hā ʻi ʻolungá. Ko ha toki fakamoʻoni ē ki he mālohi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fai ʻa e liliu, ʻa ia naʻe fakahoko ʻe he ongoongo leleí ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē ka ko e meʻa ʻoku ʻikai ke malava ia ʻe he founga tauteá ʻi ha ngaahi taʻu!​—Sāme 19:​7-9.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share