ʻE Hoko Moʻoni ʻa e Melino ʻOku Tolongá ʻAfē?
“KO E taú ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻa tuʻu maʻu ʻo e hisitōliá, pea kuo ʻikai ke fakasiʻisiʻi ia ʻe he sivilaisé pe temokalatí,” ko e meʻa ia naʻe tohi ʻe Will mo Ariel Durant ʻi heʻena tohi ko e The Lessons of History. “Ko e melinó ko e meʻa ʻoku ʻikai ke tuʻumaʻu, ʻa ia ʻe lava ke fakatolonga ʻaki pē ʻete lāuʻilo ki he tuʻunga māʻolunga taupotú pe mālohi tatau.”
Ko e moʻoni, neongo ʻa e ngaahi feinga mālohí, kuo maʻungataʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e melino ʻoku tolongá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ngaahi tupuʻanga ʻo e taú ʻoku makatuʻunga loloto ange ia he ngaahi fetakai fakapolitikalé, fakafeituʻú, pe fakasōsiale ʻoku tau mamata ki aí. Naʻe pehē ʻe he ongo Durant: “Ko e ngaahi tupuʻanga ʻo e taú ʻoku tatau pē ia mo e ngaahi tupuʻanga ʻo e feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí: ko e vēlevele ke maʻu meʻa fakamatelié, faʻa kē, mo e pōlepolé; holi ki he meʻakaí, kelekelé, ngaahi meʻa fakamatelié, maʻuʻanga ivi, mo e tuʻunga pulé.”
Kaekehe, ʻoku fakahā fakatefito ʻe he Tohitapú ʻa e aka ʻokú ne fakatupu ʻa e fekeʻikeʻi mo e tau ʻi he vā ʻo e faʻahinga pea ʻi he toe tuʻunga lahi ange. ʻOku tau lau: “ʻOku mei fē ʻa e ngaahi tau, pea mei fe ʻa e ngaahi fetuʻusi ʻoku ʻiate kimoutolu? ʻikai ʻoku nau tupu mei he meʻa ni, ʻio mei he ngaahi holi kovi, ʻa ia ʻoku fai tau ʻi homou ngaahi kupu? ʻOku mou holi meʻa, ʻo ʻikai maʻu; ʻoku mou fai fakapo ai, ʻo meheka, ka ʻoku ʻikai te mou lava ke maʻu; ʻoku mou fetuʻusi leva ʻo tau.”—Sēmisi 4:1, 2.
Ko ia, ko e polé ni kuo aʻu ki he meʻa ko ʻení: Ke maʻu ʻa e melino moʻoní, kuo pau ke tau taʻaki-fuʻu ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa pē ʻo hangē ko e ngaahi tau, ngaahi angatuʻu, ngaahi liukava—ka ko e ngaahi meʻa ʻoku tupu mei aí—mahalo kovi, mānumanu, tāufehiʻa, fakafili—ʻa ia ʻoku ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē. Kuo pau ke fetongiʻaki ʻeni ʻa e ngaahi ngāue ʻoku faitatau mo e ngaahi anga ʻoku ʻikai ke siokita ʻo hangē ko e ʻofa, anga-ʻofa, falala, mo e nima-homo. ʻOku ʻi ai ha taha te ne malava ke fakahoko ʻa e meʻá ni? Kapau ʻoku fakafalala ki he tangata matengofua mo taʻe-haohaoá, ko e talí kuo pau pē ke ʻikai. Ka ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke fuʻu faingataʻa ʻeni ia ki ai. Ko e Tokotaha ʻeni ʻokú ne maʻu ʻa e tali ki he fehuʻi: ʻE hoko moʻoni ʻa e melinó ʻafē?
Ko e Tokotaha ʻe Lava ke Ne ʻOmai ʻa e Melinó
ʻI he senituli ʻe 28 nai kuo hilí, naʻe fakamānavaʻi ai ʻa e palōfita ko ʻAiseá ke ne fakahā: “He kuo ʻaloʻi mai ha tama, kuo tuku mai ha foha: Pea ʻe ʻi hono uma ʻa e puleʻanga. Pea ko e huafa ʻe uiʻaki ko Fakaofo-ʻene-faleʻi, ko e Helo-ʻOtua [ʻOtua Mafimafi, NW], ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki [Pilinisi, NW] ʻo e Melino. ʻE ʻikai fakangatangata ʻa e tupu o ʻene pule [faka-pilinisi, NW] mo e melino.”—ʻAisea 9:6, 7.
Ko e ʻilo fakapapauʻi ʻo e tokotaha ko ʻeni ʻa ia te ne ʻomai ʻa e melino ʻe ʻikai ke toe ʻosí naʻe toki fakahā ia ki mui mai ʻoku ʻikai ha taha kehe ka ko Sīsū Kalaisi pē, “ko e ʻAlo ʻo e ʻEiki Taupotu.” (Luke 1:30-33; Mātiu 1:18-23) Ka ko e hā ʻe lavameʻa ai ʻa e tokotahá ni kae ʻikai ke lavameʻa ʻa e kotoa ʻo e kau pilinisí mo e kau pule kehé? Ko e ʻuluaki meʻá, ʻoku totonu ke fakatokangaʻi, ko e “tama” naʻe talaʻofá ʻe ʻikai ke nofo ai pē ʻo taʻengata ko ha kiʻi valevale ʻoku ʻikai te ne lava ha meʻa, ʻo hangē nai ko ha fakakaukau ʻa ha niʻihi. Ka, te ne fai ʻa e “pule fakapilinisi” ʻi hono tuʻunga ko e “Pilinisi ʻo e Melino,” ki he tāpuaki taʻengata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻOku toe lahi ange ʻo kau ki he pule ʻa Sīsuú. ʻI hono tuʻunga ko e “Fakaofo-ʻene-faleʻi,” ko ʻene maʻu ʻa e ʻilo makehe ʻaupito ki he anga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e malava lelei tahá, te ne malava ke aʻu ki he tefito ʻo e ngaahi pole faingataʻá pea fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema faingataʻa ʻoku fehangahangai mo faingataʻaʻia ai ʻa e kau pule ʻo e māmaní ʻi he ʻaho ní. (Mātiu 7:28, 29; Maʻake 12:13-17; Luke 11:14-20) Ko ia, ʻi hono tuʻunga ko e “ʻOtua Mafimafi,” ko e tokotaha hangē ha ʻotuá kuo toetuʻu, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia kuo fakanofo tuʻi ia ʻi hēvani ko e Tuʻi Faka-Mīsaia, te ne ngāue ki he melinó ʻaki ʻene toe fai ʻi he tuʻunga lahi ange ʻa e meʻa naʻá ne fai lolotonga ʻa ʻene ʻi māmaní—ko e fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku moʻua ʻi he ngaahi mahaki ʻoku ʻikai toe lava ke faitoʻó, tokonaki ki he fuʻu kakai tokolahí ʻa e meʻakai mo e inu, pea aʻu ki hono puleʻi ʻa e anga ʻo e ʻeá. (Mātiu 14:14-21; Maʻake 4:36-39; Luke 17:11-14; Sione 2:1-11) ʻI hono tuʻunga ko e “Tamai Taʻengata,” ʻoku maʻu ʻe Sīsū ha mafai ke fakafoki mai ki he moʻuí ʻa kinautolu kuo nau maté pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá. Pea ko ia tonu foki te ne moʻui taʻengata, ʻo fakapapauʻi ai ko ʻene pulé mo e melinó ʻe ʻikai ke ʻi ai hano ngataʻanga.—Mātiu 20:28; Sione 11:25, 26; Loma 6:9.
ʻI heʻene mateuteu peheé, ʻoku hā mahino ko Sīsū Kalaisí ko e tokotaha ia ʻoku malava ke ne lavaʻi ʻa e ngaahi tupuʻanga aka loloto ʻo e taú mo e fekeʻikeʻí. ʻE ʻikai te ne ʻai pē ha aleapau melino pe ha palani ki ha melino ki he ngaahi puleʻangá, kae toe maumauʻi ia ʻe ha toe tau ʻe taha. Ka, te ne toʻo atu ʻa e tuʻunga taʻetatau fakapolitikalé, fakafeituʻú, fakasōsialé, mo e fakaʻikonōmika kotoa pē ʻaki ʻene fakatahatahaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá hono kotoa ki he pule pē ʻe taha, ʻa ia ko hono Puleʻanga Faka-Mīsaiá. Pea ʻi he taki atu ʻa e kakai kotoa pē ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoni pē ʻe taha, ko Sihová, te ne fakaʻauha ʻa e meʻa ʻoku faʻa hoko ko e fakatupunga tefito ia ʻo e taú—ko e lotu loí. ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha veiveiua ʻe fakahoko kotoa eni ʻe Sīsū Kalaisi, ko e Pilinisi ʻo e Melinó. Ko e fehuʻí, ko ʻafē?
Ngaahi Meʻa ʻe Hoko ʻo Aʻu ki he Melino ʻOku Tolongá
ʻI he hili ʻene toetuʻu pea ʻalu hake ki hēvani ʻi he 33 T.S., naʻe pau ke talitali ʻa Sīsū ki he taimi kuo kotofa kiate ia ke ne fai ʻa e ngāué. ʻOku fakatatau ʻeni ki he tuʻutuʻuni ʻa Sihová: “‘Nofo koe ʻi hoku toʻomataʻu ni, kaeʻoua ke u ʻai ho fili fuape ke hoko ko ho tuʻungavaʻe.’ ʻE mafao atu ʻe Sihova mei Saione ʻa e sepita ʻo ho hau, heʻene pehe, ʻI he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili, pule pe koe.’” (Sāme 110:1, 2; Luke 22:69; ʻEfesō 1:20; Hepelū 10:12, 13) ʻOku hoko fakakū ʻa e meʻa ko iá? Kuo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 70 hono talaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻa e ongoongo lelei kuo kamata pule ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani ʻi he taʻu 1914.a
Ka te ke pehē nai, ‘Kuo ʻikai ke ʻi ai ha melino talu mei he 1914. ʻOku mātuʻaki kehe ʻaupito, kuo fakaʻau ʻa e ngaahi tuʻungá mei he kovi ki he kovi ʻaupito talu mei ai.’ ʻOkú ke tonu ʻaupito. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni ko e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻoku hoko pē ʻo hangē ko hono kikiteʻí. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko e taimi ko iá “ko e puleʻanga ʻo mamani kuo hoko ko e puleʻanga ʻo hotau ʻEiki, mo ʻEne Kalaisi: . . . naʻe ʻita ʻa e ngaahi puleʻanga.” (Fakahā 11:15, 18) ʻI he ʻikai ke anganofo ki he pule ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo ʻene Pilinisi ʻo e Melinó, naʻe kau ʻa e ngaahi puleʻangá ki he fematematei teketekelili ki he puleʻi ʻo e māmaní pea fakahāhā mo e ʻita fakatautautefito ki he kau Kalisitiane ʻa ia naʻa nau fai fakamoʻoni ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo fokotuʻú.
ʻOku toe fakahā ʻe he tohi Fakahaá ʻo pehē ʻi he hoko pē ʻa Sīsū Kalaisi ki he mālohi ʻo e Puleʻangá, naʻá ne ngāue leva ke toʻo ʻa Sētane mo ʻene kau temenioó mei hēvani: “Kuo hoko ʻeni ʻa e fakamoʻui, mo e malohi, mo e puleʻanga ʻo hotau ʻOtua, pea mo e pule ʻa ʻEne Kalaisi: He kuo kapusi ʻa e tukuaki ʻo hotau kainga, ʻa ia ʻoku ne tukuakiʻi kinautolu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua, ʻi he ʻaho mo e po.” Ko hono ola? ʻOku hoko atu ʻa e fakamatalá: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai. Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”—Fakahā 12:10, 12.
Ko e Fakaʻilonga Fakaʻosí
ʻOku tau maʻu heni ʻa e fakamaama ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai ke malava ai ʻe he ngaahi puleʻangá ke fakahoko ʻa e melinó neongo ʻa ʻenau ngaahi feinga kotoa pē. Ko e ʻita lahi ʻa e Tevoló, ʻa ia ʻoku hā ia ʻi he ʻita tonu pē ʻa e ngaahi puleʻangá, kuo hoko ai ʻa e māmaní ʻo hohaʻa tuʻu mo maveuveu ʻo ʻikai hano tatau ki muʻa, ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE ngata kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻafē? ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ha ʻiloʻanga mahuʻinga: “Tokaange ha taimi ʻoku nau pehe, ʻOku tau lelei mo tuʻumalie [melino mo malu, NW], fakafokifā ʻoku tuʻu mai ʻa mala.”—1 Tesalonaika 5:3.
ʻOkú ke mahuʻingaʻia ʻi he ʻuhinga ʻo e fakatokanga ko ʻení? Ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻo hangē ko ia kuo tau lave fakaikiiki ki ai ʻi he kupu ki muʻá ʻoku hā mei ai ko e kau pulé mo e kakai tokolahi ʻoku nau lolotonga lau ʻo fekauʻaki mo e melinó mo nau kakapa atu ki ai ka naʻe ʻikai ʻaupito ke pehē ia ki muʻa. ʻOku pehē ʻe he niʻihi koeʻuhi kuo ʻosi ʻa e feʻauʻauhi mo fakafili ʻa e ongo mafai lalahí, ko e fakamanamana ʻo e fakaʻauha fakaniukiliá ko e meʻa pē ia ʻo e kuo hilí. ʻIo, ko e ngaahi puleʻangá kuo lahi ʻenau lāulea ʻo fekauʻaki mo e melinó mo e maluʻangá. Ka ʻoku ʻunu atu moʻoni ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ki he meʻa ko iá? Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo kau ki he kakai te nau nofo atu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa ia naʻe kamata ʻi he 1914: “ʻOku ou tala atu, ʻe ʻikai ʻaupito mole ʻa e toʻutangata ko eni, kaeʻoua ke hoko ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa pe.” (Mātiu 24:34) ʻIo, ko e melinó ʻe hoko moʻoni ia ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutangatá ni ka ʻe ʻikai ke fakafou mai ia ʻi he ngaahi feinga ʻa e ngaahi puleʻangá. Ko e melino kuo fokotuʻu maʻu mo totonu mo māʻoniʻoni naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻe hoko mai pē ia ʻo fakafou mai ʻi he pule tuʻunuku mai ʻa ʻene Pilinisi ʻo e Melinó, ko Sīsū Kalaisi.—ʻAisea 9:7.
Kapau kuo loa hoʻo ʻunaloto ke sio ki he ʻaho ʻa ia ʻe hoko moʻoni ai ʻa e melinó pea ke ʻi ai mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí, pea ke hanga ki he Pilinisi ʻo e Melinó pea ke manatuʻi lelei ʻa ʻene ngaahi lea fakapapauʻi ni: “Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa tangata.”—Luke 21:36.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange ʻi he fakahokohoko taimi ʻa e Tohitapú mo e fakahoko ʻo e ngaahi kikite faka-Tohitapú, sio ki he vahe 12 ki he 14 ʻo e tohi ko e “Let Your Kingdom Come,” naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Puha ʻi he peesi 6]
FAKAʻUHINGA ʻO E MELINÓ
ʻOku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi taha ʻi he ʻahó ni ko e melinó ko e ʻikai ke fai ha tau pe fekeʻikeʻi. Kaekehe, ko ha fakaʻuhinga fakangatangata ia ki he foʻi leá. ʻI he taimi ʻo e Tohitapú ko e foʻi lea “melino” (Hepelū, sha·lohmʹ) pe ko e pehē “ʻOfa ke ʻiate koe ʻa e melinó!” naʻe ngāuelahiʻaki ia ko ha lea fakafeʻiloaki. (Fakamaau 19:20, NW; Tāniela 10:19, NW; Sione 20:19, 21, 26, NW) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ko e lave pē ki he ʻikai ke fai ha tau. Fakatokangaʻi ʻa e lau ʻa e tohi ko e The Concept of Peace ʻi he poini ko ʻení: “ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea ko e shalom ki he melinó, ko e meʻa naʻe ʻi he fakakaukau ʻa kinautolu naʻa nau ngāueʻaki iá ko ha tuʻunga ʻo e māmaní pe sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻunga kakato fakaʻaufuli, fāʻūtaha, fakakātoa, mahu. . . . ʻI he ʻi ai ʻa e melinó, kuo aʻu fakatouʻosi ʻa hono fakakātoá mo hono ngaahi konga ʻoku faʻuʻaki iá ki honau taupotu tahá mo honau ngaahi tuʻunga lelei tahá.” ʻI he taimi ʻe ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e melinó, ʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he ʻikai ke “ako ki he tau” ʻa e kau tangatá ka ʻe ‘nofo taki taha ʻae tagata i he malumalu o hono vaine, moe malumalu o hono fiki.’ —Maika 4:3, 4, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e ʻikai ke ʻi ai ha melinó kuo ongo lahi ia talu mei he Tau I ʻa Māmaní