LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 8/1 p. 24-27
  • Kau Talavou Kalisitiane—ʻAi ke Tuʻu Maʻu ʻi he Tui

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kau Talavou Kalisitiane—ʻAi ke Tuʻu Maʻu ʻi he Tui
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai ʻa e Tui Mālohi
  • ‘ʻAi ke Teuteu Ai Pē ke Fai ha Fakamatala’
  • “Fai ha Fakamatala Kiate Ia Fuape Te Ne ʻEke”
  • ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni
  • ʻOku ʻOmai ʻe he Loto-Tōnungá ʻa e Ngaahi Tāpuaki
  • Toʻutupu—ʻE ʻIkai Fakangaloʻi ʻe Sihova Hoʻomou Ngāué!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kau Talavou​—ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1993
  • Toʻutupu—ʻAi Ke Mālohi Hoʻomou Holi ke Tauhi kia Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 8/1 p. 24-27

Kau Talavou Kalisitiane—ʻAi ke Tuʻu Maʻu ʻi he Tui

“KO E tokotaha kotoa pē kuo pau ke ʻi ai.” Ko e fanongonongó ia. Ko e kau ako hono kotoa pē ʻo ha akoʻanga ʻe taha ʻi Siapani naʻe pau ke nau kau ki he fakataha lahi ʻi ha faiʻanga fakataha. Naʻe ʻikai lava ʻe ha talavou ako Kalisitiane ke ne poupouʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi naʻe hā ʻi he hiva ʻa e akó. Naʻá ne fakakaukau: “ʻOku ou ʻilo ʻe fai ai ʻa e hiva ʻa e akó. Ka ʻe ʻikai ke hoko ha faingataʻa ia kiate au. Te u nofo pē au ʻi mui ʻo hangē ko ia ʻoku ou faʻa fai.”

Kaekehe, ʻi he hū atu ʻa e tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihova kei talavoú ia ki he faiʻanga fakatahá, naʻá ne toki ʻilo ai kuo ʻosi nofo ʻa e kotoa ʻo e kau faiakó ʻi he ʻotu taupotu mai ki muí. Ko ia, naʻe pau ke ne nofo ʻi muʻa ʻiate kinautolu. ʻI he tuʻu ki ʻolunga ʻa e kau ako kehé ki he hiva ʻa e akó, naʻá ne tangutu anga-fakaʻapaʻapa pē. Ka naʻe ʻita lahi ʻaupito ʻa e kau faiakó ʻi he meʻa ko ʻení. Naʻa nau feingaʻi fakamālohi ia ke ne tuʻu ki ʻolunga. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ʻi he hoko ha meʻa pehē kiate koe? Ko e hā ʻa e meʻa te ke faí?

ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai ʻa e Tui Mālohi

Ko ha meʻa lelei ia ʻo kapau ʻe tuku pē ʻe he kakaí ke ʻatā ʻa e kau Kalisitiané ke nau moʻui ʻo fakatatau ki honau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú. Kaekehe, ʻoku faʻa hoko ʻo fehangahangai ʻa e kau Kalisitiané mo e ngaahi tuʻunga fakakulukia. ʻOku totonu ke ʻoua te tau ʻohovale ʻi he meʻa ko ʻení, he ko e ʻAlo tonu pē ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi, naʻá ne pehē: “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki.” (Sione 15:20) Tukukehe ʻa e fakatanga fakahangatonu maí, ʻoku fehangahangai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová mo e ngaahi ʻahiʻahi kehe ʻo e tuí.

ʻOku faʻa fiemaʻu ki he kau talavou Kalisitiané ʻa e tui mālohi ke fekuki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fetaulaki mo ia ʻi he akó. Te nau fetaulaki nai mo ha kaungāako ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea taʻetaau pe maʻu ʻa e ngaahi anga ʻo e fakakaukau ʻoku ʻikai ke fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻE fehangahangai nai ʻa e kau talavou Kalisitiané mo e fakautuutu ʻo e fakamamafaʻi ʻo e mamahiʻi fonuá pe ko e fakaʻaiʻai ke kau ki he ngaahi kalapu, ngaahi meʻa fakapolitikale fakaako, pe ko e ngaahi ngāue kehe ʻe fakatupu-kovi nai fakaefakalaumālie. Ko e kau faiakó pe kaungāakó te nau feinga nai ke fakamālohiʻi ʻa e kau talavou Kalisitiané ke fakangaloku ʻenau tuí. Ko ia ai, kuo pau ke falala ʻa e kau talavou anga-fakaʻotuá ki he laumālie ʻo Sihová ke maʻu ʻa e tui ʻoku fiemaʻu ki hono fai ha fakamatala mahino ʻo kau ki heʻenau tuí.​—Mātiu 10:​19, 20; Kalētia 5:​22, 23.

‘ʻAi ke Teuteu Ai Pē ke Fai ha Fakamatala’

ʻOku feʻungamālie ʻa e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá fakatouʻosi ki he kau talavou mo e kakai lalahi Kalisitiané. Naʻá ne pehē: “ʻO mou ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻoku mou maʻu; kae fai ʻi he angavaivai [anga-malū, NW] mo e tailiili [fakaʻapaʻapa loloto, NW].” (1 Pita 3:15) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kae mateuteu ai ke fai ha fakamatala? Ko e ʻuluakí, kuo pau ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohitapú. Ke ke tuʻu mālohi ʻi he ʻapi akó ʻi he anga hoʻo fakakaukau ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko e mamahiʻi fonuá, mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé, mo e ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, pe ko e ngaahi meʻa fakaeʻulungaangá, kuo pau ke ke ʻuluaki maʻu ʻa e mahino ki he ʻuhinga ʻoku pehē ai ʻa e tuʻunga faka-Kalisitiané pea kuo pau ke ke tui loto-moʻoni ki ai.

Ko e fakatātā, naʻe tala ange ʻe Paula ki he kaungā-Kalisitiané: “ʻOua naʻa tuku ke kākāʻi kimoutolu. ʻOku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻe he ngaahi kaungāmeʻa koví.” (1 Kolinitō 15:​33, NW) ʻOkú ke loto-tatau mo ia? ʻOku hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Paulá, ʻoku faingofua ke takihalaʻi kita ʻe he meʻa ʻo fekauʻaki mo e kaungāmeʻá. ʻE lava ke hā ʻoku anga-fakakaungāmeʻa mo anga-lelei nai ha tokotaha. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tatau ʻene tokangá mo hoʻo tokangá ki he ngāue ʻa Sihová pe ʻoku ʻikai ke tui ia ki he ngaahi talaʻofa ʻa e Tohitapú, ko e kaungāmeʻa kovi ʻa e tokotaha ko iá. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ko ʻene moʻuí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe, pea ko e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ia ki ha tokotaha Kalisitiane ʻoku mahuʻinga siʻisiʻi pē ia ki ai.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa fakaofo ʻeni ia, he naʻe pehē ʻe Sīsū ʻo kau ki hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:16) ʻOku ʻikai ʻaupito ke malava ke te hoko ko ha tokotaha Kalisitiane moʻoni pea ʻi he taimi tatau ke te ʻo māmani ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻotua ai ʻa Sētané. (2 Kolinitō 4:4) ʻOku mahino kiate koe ʻa e hanga ʻe he fakamavahe pehē mei he māmaní ʻo maluʻi ʻa e tokotaha Kalisitiané mei he tuʻunga maumau-lao mo e fepaki mālohi ʻokú ne fakahohaʻasi ʻa e tokolahi ʻi he ʻaho ní? Kapau ʻoku pehē, ʻoku mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga kuo pau ai ke ke tauhimaʻu ho tuʻunga fakamavahe mei he māmaní, neongo ʻe hoko ia ʻo ʻikai te ke lava ʻo kau ai ki ha niʻihi ʻo ha ngaahi meʻa fakaako.a

Ko e mahuʻinga ʻo e tuʻu maʻu ʻi he tuí pea mo hono ʻai ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá ʻi he moʻuí naʻe hā ia ʻi he meʻa naʻe hoko ki ha finemui Kalisitiane ʻe taha. (Mātiu 6:33) ʻI he fanongo ʻa e taʻahiné ki he fanongonongo ʻo kau ki he ʻaho ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa e meʻa ʻe fai ʻi he ʻaho ʻe foaki ai ʻa e ngaahi mataʻitohi fakaakó, naʻá ne ʻilo ai ʻe fakahoko ia ʻi he ʻaho tatau pē ʻe fai ai ʻa e fakataha fakafeituʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne palani ke ʻalu ki ai. Naʻá ne fai ha tohi ʻi he anga-fakaʻapaʻapa ʻo fakamatala ai ʻa e ʻuhinga ʻe ʻikai te ne lava ʻo kau ai ki he ʻahiʻahí ni peá ne ʻave ia ki heʻene faiakó ki muʻa ke kamata ʻa e lēsoní. ʻI he ʻosi ʻa e lēsoní, naʻe ui ia ʻe he faiakó peá ne kole ki ai ke ne toe fakamatala ʻa e ʻuhinga ʻe ʻikai te ne lava ʻo kau ai ki he ʻahiʻahí. ʻOku pehē ʻe he taʻahiné: “Naʻe fiemaʻu ʻe he faiako ke vakaiʻi pe naʻe tatau ʻa ʻeku ngaahi leá. Ko e anga ia ʻo ʻeku fakakaukaú, pe naʻe hā mei he tohí ia ko e ngaahi lea pē ʻa ʻeku faʻeé? ʻI heʻene sio ki heʻeku tuipau fakafoʻituitui ki he meʻa ko iá, naʻe ʻikai te ne fakafepaki kiate au.”

“Fai ha Fakamatala Kiate Ia Fuape Te Ne ʻEke”

ʻOku faʻa ʻilo ʻe he kau talavou Kalisitiané kapau te nau ʻai ke mahino ʻa honau tuʻungá ki he kau faiakó mo e kau akó ki muʻa pea toki hoko ha meʻa, ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e vili ʻe hoko ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ke fekuki ai mo e ngaahi palopalemá. Naʻe pehē ʻe ha taʻahine Kalisitiane Siapani ʻe taha, ʻi he taimi naʻe taʻu 11 aí naʻe fiemaʻu ʻe he akó ke kau ʻa e tamaiki akó kotoa ki ha paati Kilisimasi. Ko e kau ako ʻi he ngaahi kalasi ki ʻolungá naʻa nau vili kiate ia ke ne kau ki he paatí, ka naʻe ʻikai ke kau ia ki ai, pea naʻe mahino pē ʻa hono tuʻungá ʻoʻona ki heʻene faiakó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu fakaakó, ko e tokotaha Fakamoʻoni ko ení mo ʻene ongo mātuʻá naʻa nau ʻosi fetuʻutaki mo talanoa mo e faiakó ʻo fakamatala kiate ia ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo honau tuʻunga faka-Kalisitiané.

ʻI he lolotonga ʻo e kau ki he ngāue fakamalangá, ko e kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau manavahē ʻi haʻanau fetaulaki mo e kaungāakó pe kau faiakó. ʻOku pehē ʻa hoʻo ongoʻi? Kapau ʻoku pehē, fēfē ke ke fakalanga talanoa ʻo fakahā ai ki ho kaungāakó ke nau ʻilo ʻokú ke malanga fale ki he fale pea mo e ʻuhinga ʻokú ke fai ai iá. Naʻe fakamatala ʻe ha tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihova taʻu 14 ʻe taha: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻi he ʻapi akó ʻoku nau ʻilo ʻa hoku tuʻunga faka-Kalisitiané. Ko hono moʻoní, ʻoku nau ʻilo lelei fau ia kapau te u fetaulaki mo ha kaungāako ʻi heʻeku kau ki he ngāue fakamalangá, ʻoku ʻikai te u ongoʻi mā. ʻOku faʻa fanongo ʻa hoku kaungāakó, pea ʻi he taimi lahi ʻoku nau ʻave ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapú.” ʻOku fakamatala ʻe ha talavou taʻu 12 ʻokú ne ʻamanekina ke fetaulaki mo hono ngaahi kaungāakó ʻi heʻene kau ki he ngāue fakamalangá. ʻI he ʻikai ke tuku ke fakalotosiʻi ia ʻe he fakakaukau ki he meʻa ko ʻení, ʻokú ne ʻahiʻahiʻi maʻu pē ʻa e meʻa te ne leaʻakí ʻo ka fetaulaki mo ha taha pehē. Ko ia ai, ʻokú ne mateuteu ke ʻoatu ha ngaahi ʻuhinga lelei ʻo kau ki heʻene tuí.

ʻI he ngaahi ʻapi ako lahi, ko e ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi he ʻosi ʻa e akó ʻoku pehē ko e meʻa faʻiteliha pē ʻaʻata. Ka ko hono moʻoní, ʻoku vili lahi ki he niʻihi kehe ʻa e kau faiakó mo e kau akó ke nau kau ki he ngaahi meʻa peheé. Ko ha finemui Kalisitiane taʻu 20 naʻá ne ʻilo ha founga ke fekuki ai mo e vili ko ʻení. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku hoko ko e taaimuʻa fakataimi ʻi he lolotonga ʻo ʻeku ako he ako māʻolungá. Naʻe ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pē naʻá ku fuʻu femoʻuekina ʻi heʻeku ngaahi ngāue fakalotú ʻo ʻikai te u toe kau ai ki ha ngaahi meʻa kehe.” Ko e tokoua siʻisiʻi ʻo e tokotaha Fakamoʻoni ko ʻení naʻá ne muimui pē ʻi he ʻalunga tatau. Ko e kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau hū hangatonu pē mei he taaimuʻa fakataimi he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻa nau ako aí ki he ngāue taaimuʻa tuʻumaʻú ʻi he tuʻunga ko ha kau fanongonongo taimi-kakato ʻo e Puleʻangá ʻi he ʻosi ʻo ʻenau akó.

ʻOua ʻaupito naʻá ke taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi ola lelei ʻo ho ʻulungaanga leleí mo hoʻo fai fakamoʻoni loto-toʻá. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe nofo fakalongolongo pē, fēfē ke ke fakahā ʻokú ke tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻaki haʻo lea fakaʻapaʻapa kae loto-toʻa? Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ha taʻahine ʻIsileli ʻa ia naʻe ʻave pōpula peá ne nofo ai ʻi he fale ʻo e ʻeikitau Sīlia ko Neamaní. (2 Tuʻi 5:​2-4) Naʻe fakamālōʻia ʻa e huafa ʻo Sihová koeʻuhi ko e kiʻi taʻahine ko iá naʻá ne fai fakamatala ʻiate ia pē. Ko ha tui meimei tatau pehē ʻiate koe ʻe lava foki ke hoko ai ha fakalāngilangi ki he ʻOtuá pea ʻe tokoni nai ki ha niʻihi kehe ke nau hoko ko e kau fakamālōʻia ki hono huafá.

Ko hono moʻoní heʻikai te tau lava ke fakangaloku ʻa ʻetau tuí pea kei hoko pē ko e kau Kalisitiane. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ʻilonga ʻa ia te ne fakahā ʻi he ʻao ʻo e kakai ʻene kau kiate au te u fakaha foki ʻe au ʻeku kau kiate ia ʻi he ʻao o ʻeku Tamai ʻoku ʻi hevani. Ka ʻilonga ʻa ia te ne fakafisinga au ʻi he ʻao ʻo e kakai, te u fakafisinga foki ʻe au ʻa e tangata ko ia ʻi he ʻao o ʻeku Tamai ʻoku ʻi hevani.” (Mātiu 10:​32, 33) Ko ha fatongia mamafa ke tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha muimui ʻo Kalaisi, ʻikai ko ia?

ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni

ʻOku fiemaʻu kiate koe ʻa e tui mālohi ka ke tuʻu maʻu ʻi ho tuʻunga ko ha taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ke aʻusia ia, kuo pau ke ke ako fakamātoato ʻa e Tohitapú, maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pea ke kau ki he ngāue fakamalangá. Ka ko e hā hoʻo meʻa ʻe lava ke faí ʻo kapau te ke kei ongoʻi ʻoku ʻi ai ha toe meʻa ʻoku fiemaʻu? Naʻe pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Ka ʻo kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai.” (Sēmisi 1:5) Lea kia Sihova ʻi he lotu ʻo fekauʻaki mo hoʻo palopalemá; ʻe lava ke ne ʻai ke ke mālohi ange ke fekuki mo e ngaahi faingataʻaʻia pe ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻo tuí.

Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha talavou Kalisitiane? ʻOku tala kiate kitautolu ʻe he tohi Palōvepí: “Tokanga ki hoʻo tamai, he ko eni ia naʻe fakatupu koe, pea ʻoua te ke taʻetokaʻi ʻoka motuʻa hoʻo faʻe.” (Palōvepi 23:22) Naʻe poupouʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e akonaki ko ʻení, he naʻá ne pehē: “Ae fānau, fai talagofua ki hoo mou mātua i he mea kotoabe: he oku lelei lahi ia ki he Eiki.” (Kolose 3:​20, PM) ʻE lava ke tokoni kiate koe ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke ke tuʻu maʻu ʻi he tuí. Fanongo tokanga ki heʻenau ngaahi fokotuʻu. Kumi ki he Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Tohitapú fakataha mo ʻenau tokoní, ʻo feinga ke maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau, ngaahi akonaki, mo e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he niʻihi kehe. ʻE hoko ia ko e meʻa fakafiefia kiate koe mo hoʻo ongo mātuʻá fakatouʻosi, pea ʻe tokoni ia kiate koe ke ke lavaʻi ʻa e loto-siʻí pe manavaheé.​—2 Tīmote 1:7.

Ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e ngaahi tokonaki kuo ʻomai ʻe he ʻOtua ko Sihová fakafou mai ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Teuteu lelei ki he ngaahi fakatahá. Talanoa mo e kau mātuʻa kuo fakanofó mo e niʻihi kehe naʻa nau hokosia ʻa e meʻa meimei tatau mo ia ʻokú ke lolotonga fekuki mo iá. Naʻe pehē ʻe Solomone: “E fie fanogo e he tagata boto, bea e tubulekina ai a ene boto; bea e maʻu ai e he tagata faa ilo ae gaahi fakakaukau lelei.” (Palōvepi 1:5, PM) Ko ia ako mei he faʻahinga taʻu motuʻa ange ko ʻení. ʻE lava foki ke ke ako mei he kau talavou Kalisitiane ʻoku nau lolotonga lavameʻa ʻi he fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo hangē ko ia ʻokú ke maʻú.

ʻOku ʻOmai ʻe he Loto-Tōnungá ʻa e Ngaahi Tāpuaki

ʻI hoʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí, te ke ngāueʻaki ai ʻa e akonaki ʻa Paula ke ʻai ke “tuʻu maʻu, taʻe ngaūe, ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki.” (1 Kolinitō 15:58) ʻOku ʻiloʻi mo mahino kia Sihova ʻa e ngaahi palopalema ʻokú ke fehangahangai mo iá. Kuó ne ʻai ke mālohi ʻa e tokolahi ʻa ia naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa meimei tatau, pea te ne ʻai ke ke mālohi mo koe. Kapau te ke falala ki he ʻOtuá, te ne poupouʻi koe, he naʻe pehē ʻe he tangata-tohi-sāmé: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.”​—Sāme 55:22.

Naʻe tohi ʻe Pita: “Kuo ʻataʻatā homou konisenisi; koeʻuhi ʻi he meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai kimoutolu, ke nau ma ʻa kinautolu ʻoku tukuakiʻi hoʻomou toʻonga lelei faka-Kalaisi.” (1 Pita 3:​15, 16) Kapau te ke fakafisi ke ʻoua ʻe fai ha fakangaloku ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, te ke maʻu ai ʻa e konisēnisi ʻataʻatā, ʻa ia ko e tāpuaki lelei moʻoni ia meia Sihova. ʻIkai ko ia pē, te ke fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau talavou Kalisitiane ʻoku vaivai nai ʻa ʻenau tuí. (1 Tīmote 4:​15, 16) ʻE fakalototoʻaʻi nai ai ʻe ho ʻulungaangá ʻa kinautolu ke fai ha ngaahi feinga ke nau hoko ʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí pea ʻe lava ai ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.

Te ke malava nai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau kamata ke fakafepakiʻi ho tuʻunga faka-Kalisitiané. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea fakatupu-ʻamanaki ko ʻení: “ʻI he pongipongi to hoʻo tenga, pea ʻi he efiafi ofi ʻa e poʻuli ʻoua taʻofi ho nima: he ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ko e fe ʻe tuʻumalie, ʻa é pe ko é; pea naʻa fakatou lelei.” (Koheleti 11:6) Ko hai ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi ola lelei ʻe maʻu mei hoʻo tō ʻa e tenga leleí ʻaki ʻa hoʻo ngaahi ngāue loto-tōnungá?

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki lahi taha te ke maʻú ko e tuʻunga fakahōifua ʻi he ʻao ʻo Sihová. ʻE toki iku ai ki he moʻui taʻengata koeʻuhi ko e tuʻu maʻu ʻi he tuí. (Sione 17:3; fehoanaki mo Sēmisi 1:12.) ʻOku ʻikai ʻaupito tuha ke fakamoleki ʻa e meʻaʻofa ko iá ʻaki hano fakangaloku ʻa e tuí kae toloi fakataimi atu ʻa e ʻahiʻahí.

Fēfē ʻa e talavou naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ʻení? Naʻá ne kātekina ʻa hono ʻahiʻahi fakamamahí. ʻI he ʻosi ʻa e fakataha ʻa e akó, naʻá ne feinga ke ne fakamatala fakapotopoto ʻo kau ki hono tuʻungá ki he kau faiakó. Neongo naʻe ʻikai fie fanongo ha taha ki heʻene fakamatalá, ka naʻá ne maʻu ʻa e fiemālie ko ʻene ʻilo naʻá ne ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová. (Palōvepi 27:11) Naʻá ne hokohoko atu pē ʻo pouaki ʻa ʻene tuí ʻo aʻu ki he ʻosi ʻene akó. Hili iá naʻá ne hoko ko ha taaimuʻa. ʻOfa ke hoko ʻa hoʻo kātekina loto-tōnungá ki ha ikuʻanga fiefia meimei tatau. ʻE hoko ʻo pehē ʻo kapau te ke tuʻu maʻu ʻi he tuí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ke maʻu ha fakamatala ki he meʻa ko ʻení mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu kehe, sio ki he tohi ko e Questions Young People Ask​—Answers That Work, kuo pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Puha ʻi he peesi 26]

ʻOKU ALA MAʻU ʻA E TOKONI

◻ Fanongo tokanga ki he poto ʻo hoʻo ongo mātuʻa manavahē-ʻOtuá.

◻ Ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.

◻ Talanoa mo e kau mātuʻa kuo fakanofó mo e niʻihi kehe kuo hoko nai kiate kinautolu ʻa e ngaahi palopalema ʻo tatau mo koe.

◻ Talanoa mo e kau talavou Kalisitiane kehe ʻe niʻihi ʻoku nau lolotonga lavameʻa ʻi he fekuki mo e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga meimei tatau.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share