LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 8/1 p. 10-15
  • Falala ki he Nima Fakahaofi ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Falala ki he Nima Fakahaofi ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ngāue ʻa e Nima Fakahaofi ʻo e ʻOtuá
  • Tokoni ʻi he Fakatahaʻangá
  • Tokoni ʻI Hono Kāpui Kitautolu ʻe he Ngaahi ʻAhiʻahí
  • Tokoni ʻi he Ngaahi Meʻa Fakafoʻituitui
  • Mei he Faingataʻa Kotoa
  • Ko Hono Maʻu ʻa e Ikunaʻi ʻo e Vaivaiʻanga Fakaetangatá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • 1 Kolinitō 10:13​—“Ko e ʻOtuá ʻOku Faitōnunga”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
  • “Ke ʻOua Naʻa Mou Hu ki ha ʻAhiʻahi”
    Hanganaki Leʻo!
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e ʻAhiʻahí?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 8/1 p. 10-15

Falala ki he Nima Fakahaofi ʻo Sihová

“ʻE Sihova, . . . ke ke hoko ko [homau] nima he pongipongi kotoa pe, ʻio ke ke hoko ko homau fakahaofi ʻi he taimi faingataʻa.”​—AISEA 33:2.

1. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku māfimafi ai ʻa e nima ʻo Sihová?

ʻOKU māfimafi ʻa e nima ʻo Sihová. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e nima fakaekakano ia, koeʻuhi he “ko e ʻOtua ko e laumālie.” (Sione 4:24) ʻI he Tohitapú, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he nima fakaefakatātaá ni ʻa e malava ke fakahā ʻa e mālohi. Ko ia ai, ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono nimá ke fakahaofi hono kakaí. Ko e moʻoni, ‘ʻoku fafanga ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene tākangá hangē ha tauhisipí: ʻOkú ne faluku ʻene fanga lamí ʻi hono nimá, ʻo fua kinautolu ʻi hono fatafatá.’ (ʻAisea 40:11; Sāme 23:​1-4) Ko e ongoʻi malu lahi ē ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi hono nima anga-ʻofá!​—Fehoanaki mo Teutalōnome 3:24.

2. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku taau ke tau tokanga ki ai?

2 Kuo anga-fēfē ʻa hono fakahaofi ʻe he nima ʻo Sihová ʻa ʻene kakaí, ʻi he kuo hilí mo e lolotongá ni? Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku ʻoatu ʻe he ʻOtuá ki he fakatahaʻangá? Pea ko e hā ʻoku malava ai ki heʻene kakaí ke nau falala ki hono nima fakahaofí he lolotonga ʻa honau taimi faingataʻaʻia kotoa pē?

Ko e Ngāue ʻa e Nima Fakahaofi ʻo e ʻOtuá

3. Ko e hā ʻoku tuku ki ai ʻe he Tohitapú ʻa e fakahaofi ʻo e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité?

3 Ki muʻa ʻi hono fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipite ki muʻa ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo hilí, naʻá ne fakahā ki heʻene palōfita ko Mōsesé ʻo pehē: “Ko ia ke ke lea ki haʻa Isileli, ʻo pehe, Ko Sihova au, pea te u hamusi kimoutolu mei he ngaahi kavenga ʻa e kau Isipite, pea te u fakahaofi kimoutolu mei heʻenau fakapopulaʻi, pea te u huhuʻi kimoutolu ʻaki ʻa e nima kuo hikitā, mo e ngaahi tautea lahi.” (ʻEkisoto 6:6) Fakatatau ki he ʻapositolo ko Paulá, naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipite ʻaki ʻa e “hikitā hono nima.” (Ngāue 13:17) Naʻe tuku ʻe he ngaahi foha ʻo Kolá ʻa e ikunaʻi ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ki he ʻOtuá, ʻo nau pehē: “He talaʻehai ko ʻenau heleta naʻa nau maʻu ai ʻa e fonua, pe ko honau nima naʻa nau lava ai ke ikuna: Ka ko ho nima toʻomataʻu ia, mo ho malohi, mo e maama ʻa ho fofonga, koeʻuhi naʻe toka kiate kinautolu hoʻo ʻofa.”​—Sāme 44:3.

4. Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻa hono fai ʻo e falala ki he nima fakahaofi ʻo Sihová ʻi he taimi ʻo e ʻohofi naʻe fai ʻe he kau ʻAsīliá?

4 Naʻe toe fai foki ʻe he nima ʻo Sihová ha tokoni ki hono kakaí ʻi he taimi ʻo e ʻohofi naʻe fai ʻe he kau ʻAsīliá. Naʻe lotu ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻi he taimi ko iá ʻo pehē: “ʻE Sihova, ke ke ʻofa mai; ko koe kuo mau tatali ki ai: ke ke hoko ko [homau] nima he pongipongi kotoa pe, ʻio ke ke hoko ko homau fakahaofi ʻi he taimi faingataʻa.” (ʻAisea 33:2) Naʻe tali ʻa e lotu ko iá ʻi hono tāmateʻi ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa e toko 185,000 ʻi he ʻapitanga tau ʻo e kau ʻAsīliá, pea naʻe ʻalu “mata ma” ai ʻa Tuʻi Senakalipe mei Selusalema. (2 Kalonikali 32:​21, PM; ʻAisea 37:​33-37) ʻOku fakapaleʻi maʻu ai pē ʻa hono fai ʻo e falala ki he nima fakahaofi ʻo Sihová.

5. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he nima māfimafi ʻo e ʻOtuá maʻá e kau Kalisitiane naʻe fakatangaʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e Tau I ʻa Māmaní?

5 ʻI he ngataʻanga ʻo e Tau I ʻa Māmaní naʻe fakahaofi ai ʻe he nima māfimafi ʻo e ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiane pani naʻe fakatangaʻi. ʻI he 1918 ko e kau fakafili ki he Kulupu Pulé naʻa nau ʻohofi ʻa e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo kinautolú, pea naʻe tuku pilīsone ai ʻa e ngaahi tokoua ʻiloa. Naʻe meimei taʻofi ʻe he kau paní ʻa ʻenau ngāue fakaefakamoʻoní, tupu mei he manavahē ki he kau maʻu mafai fakaemāmaní. Ka naʻa nau lotu ke toe fakaake ia pea ke fakamaʻa meiate kinautolu ʻa e angahala ʻo e ʻikai ke ngāué pea mo e taʻemaʻa ʻi he hoko ʻo manavaheé. Naʻe tali ia ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻene ʻai ke tuku ange ʻa e ngaahi tokoua naʻe ʻi pilīsoné, pea taimi siʻi pē mei ai naʻe fakatonuhia kinautolu. Ko e ola ʻo e ngaahi moʻoni naʻe fakahāhā ʻi heʻenau fakataha ʻi he 1919 pea mo e huaʻi hifo ʻo e laumālie fakatupu-ngāue ʻo e ʻOtuá, naʻe toe fakaake ai ʻa e kau paní ke fai ʻa e ngāue taʻemanavahē kia Sihova ʻi he fakahoko fakaʻosi ʻo e Sioeli 2:​28-32.​—Fakahā 11:​7-12.

Tokoni ʻi he Fakatahaʻangá

6. Ko e hā ʻoku tau ʻilo ai ʻoku malava ke kātekina ha tuʻunga faingataʻa ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá?

6 ʻI he lolotonga ʻa hono poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻene kautahá fakalūkufua, ʻoku poupouʻi ʻe hono nimá ʻa e faʻahinga taautaha ʻi he lotolotonga ʻo iá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha fakatahaʻanga ʻoku haohaoa ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi aí koeʻuhi he ko e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻoku taʻehaohaoa. (Loma 5:12) Ko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe fehangahangai ʻa e kau sevāniti ʻe niʻihi ʻa Sihova mo ha tuʻunga fakatupu faingataʻa ʻi he fakatahaʻangá. Hangē ko ʻení, neongo naʻe fai ʻe Keio “ha ngāue angatonu” ʻi hono talitali lelei ʻa e ngaahi tokoua naʻe ʻaʻahi angé, naʻe ʻikai ke talitali kinautolu ʻe Taiotifi pea naʻe aʻu ʻo ne feinga ke tuli mei he fakatahaʻangá ʻa e faʻahinga naʻe talitali kakai. (3 Sione 5, 9, 10, NW) Ka neongo ia, naʻe tokoni pē ʻa Sihova kia Keio mo e niʻihi kehe ke hokohoko atu ʻa e fakahāhā ʻo e anga-talitali kakaí ʻi hono poupouʻi ʻa e ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko e lotu mo falala ki he ʻOtuá ʻoku totonu ke tokoni ia kiate kitautolu ke hokohoko atu hono fai ʻa e ngaahi ngāue angatonú lolotonga ʻoku tau tatali kiate ia ke ne fakatonutonu ha tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi nai ai ʻetau tuí.

7. Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fē ʻi he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó naʻe fakahoko pē ʻe he kau Kalisitiane ʻofa-mateaki ʻi aí ʻa ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá?

7 Tau pehē naʻá ke kau ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō he ʻuluaki senitulí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe uesia ai ʻe he ngaahi fakafaʻafaʻahí ʻa ʻenau fāʻūtahá, pea ko hono kātakiʻi ʻo e ʻulungaanga taʻetaaú naʻa né ʻai ke fakatuʻutāmaki ʻa e laumālie ʻo e fakatahaʻangá. (1 Kolinitō 1:​10, 11; 5:​1-5) Naʻe ʻave ʻe he kau tuí ʻa e kaungātuí ki he ngaahi fakamaauʻanga fakaemāmaní, pea naʻe fekihiaki ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. (1 Kolinitō 6:​1-8; 8:​1-13) Naʻe ʻai ʻe he fetuʻusí, meheká, ʻitá, mo e maveuveú ke faingataʻa ʻa e moʻuí. Naʻe aʻu ki he tuʻunga naʻe fehuʻia ai ʻe he niʻihi ʻa e mafai ʻo Paulá pea manukiʻi ʻene founga leá. (2 Kolinitō 10:10) Ka, ko e kau ʻofa-mateaki naʻe kau ki he fakatahaʻanga ko iá naʻa nau fakahoko ʻa ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá he lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá.

8, 9. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻo kapau ʻoku tau fehangahangai mo ha tuʻunga faingataʻa ʻi he fakatahaʻangá?

8 Kapau ʻe ʻi ai ha tuʻunga faingataʻa ʻe hoko, ʻoku totonu ke tau nofo maʻu mo e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fehoanaki mo Sione 6:​66-69.) Tau fekātakiʻaki, ʻo tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ha taimi fuoloa ange ki ha niʻihi ke nau ʻai ʻa e “tangata foʻou” mo fakakofuʻaki kinautolu ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e anga-ʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e anga-kātaki mo e anga-mokomoko. Koeʻuhi naʻe kehekehe ʻa e ngaahi ʻātakai naʻe tupu hake ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ke tau fakahā ʻa e ʻofa mo e fefakamolemoleʻaki.​—Kolose 3:​10-14.

9 Naʻe pehē ʻe ha tokoua ʻe taha ʻi he ʻosi ʻo e ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene fai ʻa e ngāue kia Sihová: “Ko e meʻa ʻe taha kuo hoko ʻo mahuʻinga lahi kiate aú, ʻa ia ko e meʻa ʻo fekauʻaki mo e nofo ofi pē ki he kautaha hā mai ʻa Sihová. Naʻá ku ako mei he meʻa naʻá ku hokosia ʻi heʻeku kei siʻi angé ʻoku taʻefakapotopoto ke falala ki he fakakaukau fakaetangatá. ʻI he hoko ʻo fakapapauʻi pē ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e meʻa ko iá, naʻá ku fakapapauʻi ke nofo ki he kautaha angatonú. Ko e toe hā mo ha founga ʻe lava ai ha taha ke ne maʻu ʻa e hōifua mo e tāpuaki ʻa Sihová?” ʻOku pehē ʻa hoʻo koloaʻaki ʻa ho monū ke tauhi kia Sihova fakataha mo ʻene kakai fiefiá? (Sāme 100:2) Kapau ko ia, ʻe ʻikai te ke tuku ha meʻa ke ne tohoaki koe mei he kautaha ʻa e ʻOtuá pe ke ne fakaʻauha ʻa ho vā mo e Tokotaha ʻoku fakahaofi ʻe hono nimá ʻa kinautolu hono kotoa pē ʻoku nau ʻofa kiate iá.

Tokoni ʻI Hono Kāpui Kitautolu ʻe he Ngaahi ʻAhiʻahí

10. (a) ʻOku ange-fēfē ʻa hono tokoniʻi ʻe he lotú ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau fekuki mo e ʻahiʻahí? (e) Ko e hā ʻa e lea fakapapau naʻe fakahā ʻe Paula ʻi he 1 Kolinitō 10:13?

10 ʻI he hoko ko e faʻahinga loto-tōnunga ʻoku kau ki he kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa ʻene tokoní he lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻahiʻahí. Hangē ko ʻení, ʻokú ne tokoni kiate kitautolu ke tauhimaʻu ʻa ʻetau angatonú kiate ia ʻi hono kāpui kitautolu ʻe he ʻahiʻahí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau lotu ʻo fehoanaki-mālie mo e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Pea ʻoua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi; ka ke fakahaofi kimautolu mei he fili,” ko Sētane ko e Tēvoló. (Mātiu 6:​9-13) Ko hono moʻoní, ʻoku tau kole ki he ʻOtuá ke ʻoua te ne tuku ke tau tō ʻi hono ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau talangataʻa kiate iá. ʻOkú ne tali foki ʻa ʻetau ngaahi lotu ke maʻu ha poto ke lavaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. (Sēmisi 1:​5-8) ʻOku fakapapauʻi ʻa e tokoni ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití, he naʻe pehē ʻe Paula: “Kuo teʻeki ke moʻua kimoutolu ʻe ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku taʻehoa mo e tangata: pea ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” (1 Kolinitō 10:13) Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e ʻahiʻahi peheé, pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono ʻai ʻe he ʻOtuá ha haoʻanga mei ai?

11, 12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fakavaivai ki ai ʻa e kau ʻIsilelí, pea ʻoku malava fēfē ke tau maʻu ha ʻaonga mei he ngaahi meʻa naʻa nau hokosiá?

11 ʻOku hoko mai ʻa e ʻahiʻahí mei he ngaahi tuʻunga ʻe lava ke takiakiʻi ai kitautolu ke taʻeangatonu ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Paula: “Pea ko eni, naʻe fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia, ko e taipe kiate kitautolu; ke ʻoua naʻa tau hoko ko e koto holi ki he kovi, ʻo hangeā [ko e kau ʻIsileli]. Kaeʻumaʻa ke ʻoua te mou hoko ko e kau tauhi-aitoli, ʻo hange ko e niʻihi ʻi he kakai na; ʻa é ʻoku tuʻu ʻi he tohi, Naʻe nofo ʻa e kakai ke kai mo inu, pea nau tuʻu hake ke fakavā. Pea ke ʻoua naʻa tau feʻauaki, ʻo hange ko e feʻauaki ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, pea to ai hanau toko ua mano ma tolu afe ʻi he ʻaho pe ʻe taha. Pea ʻoua te tau haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki, ʻo hange ko e ʻahiʻahiʻi ʻe he niʻihi ʻo e kakai na, pea nau mole ʻi he ngaue ʻa e fanga ngata. Pea ʻoua te mou lāunga ʻo hangeā ko e lāunga ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, ʻo nau mole ʻi he ngaue ʻa fakaʻauha.”​—1 Kolinitō 10:​6-10.

12 Naʻe holi ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngaahi holi kovi ʻi heʻenau fakavaivai ki he ʻahiʻahi ke nau mānumanu ʻi heʻenau tānaki mo kai ʻa e kueili naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e maná. (Nōmipa 11:​19, 20, 31-35) Ki muʻa atu ai, naʻa nau hoko ko e kau tauhi ʻaitoli ʻi he ʻikai ke ʻi ai ʻa Mōsesé pea langaʻi ʻa e ʻahiʻahi ke kau ki he lotu ki he kiʻi pulú. (ʻEkisoto 32:​1-6) Naʻe mate ʻa e laui afe koeʻuhi ko ʻenau tō ki he ʻahiʻahi ʻo nau fai feʻauaki mo e kakai fefine Mōapé. (Nōmipa 25:​1-9) ʻI he fakavaivai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻahiʻahí mo lāunga ʻo fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo e faʻahinga angatuʻu ko Kola, mo Tētani, mo ʻApilami, pea mo honau kaungāfeohí, naʻe mate ai ʻa e toko 14,700 ʻi he hoko mai ʻa e mala mei he ʻOtuá. (Nōmipa 16:​41-49) ʻE lava ke tau maʻu ha ʻaonga mei he ngaahi meʻa naʻe hokosia peheé ʻo kapau te tau fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha taha ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení naʻe fuʻu lahi fau ʻo taʻemalava ki he kau ʻIsilelí ke nau talitekeʻi ia. Naʻe mei malava ke nau talitekeʻi ia ʻo kapau naʻa nau ngāueʻi ʻa e tuí, mo nau houngaʻia ʻi he tokanga anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá, mo nau mahuʻingaʻia ʻi he totonu ʻo ʻene Laó. Naʻe mei lava leva ai ke fakahaofi kinautolu ʻe he nima ʻo Sihová, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku malava ke ne fakahaofi ai kitautolu.

13, 14. ʻOku anga-fēfē hono ʻai ʻe Sihova ha haoʻanga ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai ʻa ʻene kau sevānití mo e ʻahiʻahí?

13 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku lahi ʻenau hoko ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ka, ʻe lava ke tau tauhi ʻetau angatonu ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu ʻo kole ʻene tokoní pea feinga ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku angatonu ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku kitautolu ke ʻahiʻahiʻi ʻo laka atu ʻi he meʻa te tau malava ke kātakiʻí. Kapau ʻoku tau ʻofa-mateaki kia Sihova, heʻikai ʻaupito pē ke tau pehē ʻoku taʻemalava ke fai hono finangaló. ʻOkú ne ʻai ha haoʻanga ʻaki ʻene fakatupu-mālohi ʻiate kitautolu ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Ko e fakatātā, ʻi he fakatangá, ʻe ʻahiʻahiʻi nai kitautolu ke fakangaloku ʻa ʻetau mateakí kae hao mei ha fakamamahi pe mate. Ka ʻo kapau ʻoku tau falala ki he nima māfimafi ʻo Sihová, ʻe ʻikai ʻaupito ke aʻu ʻa e ʻahiʻahí ia ki ha tuʻunga ʻa ia ʻe ʻikai lava ke ʻai ai ʻe Sihova ke mālohi ʻa ʻetau tuí pea mo ʻomai kiate kitautolu ha mālohi feʻunga ke tauhimaʻu ʻetau angatonú. ʻOku hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He kuo fakaabiabi akimautolu mei he botu kotoabe, ka oku ikai efituu; moua be, kae ikai tae ha tokoni; Oku fakatagaʻi, ka oku ikai liaki; kuo li ki lalo, kae ikai tamateʻi.”​—2 Kolinitō 4:​8, 9, PM.

14 ʻOku toe poupouʻi foki ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa hono laumālié ko ha fakamanatu mo ha faiako. ʻOku ʻomai ʻe he laumālié ʻa e ngaahi poini faka-Tohitapu ki heʻetau fakakaukaú pea tokoni kiate kitautolu ke ʻilo ʻa e anga ʻo hono ngāueʻaki kinautolú koeʻuhi ke talitekeʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí. (Sione 14:26) ʻOku mahino ki he kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová ʻa e ngaahi pole ʻoku kau ki ai ʻi ha ʻahiʻahi pea kuo ʻikai ke kākaaʻi kinautolu ke fou ʻi ha ʻalunga hala. Kuo ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e haoʻanga ʻaki ʻene tokoniʻi kinautolu ke nau kātaki ʻo aʻu ki he mate kae ʻikai pē ke nau fakavaivai ki he ʻahiʻahí. (Fakahā 2:10) Tukukehe hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ʻo fakafou ʻi hono laumālié, ʻokú ne toe ngāueʻaki ʻa ʻene kau ʻāngelo koeʻuhi ko ʻene kautahá.​—Hepelū 1:14.

Tokoni ʻi he Ngaahi Meʻa Fakafoʻituitui

15. Ko e hā ʻa e tokoni fakafoʻituitui ʻe maʻu nai ʻi he Hiva ʻo e Hivá?

15 ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau kau ki he kautaha ʻa Sihová ʻa ʻene tokoni ʻi he ngaahi meʻa fakafoʻituitui. Ko e fakatātā, ko ha niʻihi ʻoku nau kumi nai ha hoa mali Kalisitiane. (1 Kolinitō 7:39) Kapau ʻe ʻikai ke lavameʻa ha feinga, ʻe tokoni nai ke fakakaukau ki he tuʻi ʻIsileli ko Solomoné. Naʻe ʻikai te ne lavameʻa ʻi he feinga ke mali mo e taʻahine Sulemí koeʻuhi he naʻe ʻofa ʻa e taʻahiné ia ʻi ha tauhisipi. ʻE lava ke ui nai ʻa e fakamatala ʻa e tuʻí fekauʻaki mo e meʻá ni Ko e Hiva ki he ʻOfa Tōnoa ʻa Solomoné. Te tau tangi nai ʻo kapau ʻe ʻikai ke lavameʻa ʻa ʻetau ngaahi feinga ke maʻu ʻa e ʻofa ʻo ha taha ʻi ha tuʻunga, ka naʻe lavaʻi ʻe Solomone ʻa e loto-mamahi ko ʻení, pea ʻe pehē pē mo kitautolu. ʻOku lava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá mo e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻo e ʻOtuá. Ko ʻene Folofolá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku faʻa fakamamahi ko e ʻikai ke lava ha tokotaha ke ʻofa manako ki ha taha pē. (Hiva ʻo e Hiva 2:7; 3:5) Ka, ʻoku hā mei he Hiva ʻo e Hivá ʻe malava nai ke ʻilo ha kaungātui ʻokú ne mātuʻaki ʻofa moʻoni ʻiate kita. Ko e mahuʻinga lahi angé, ko e “fugani oe hiva” ko ení kuo fakahoko ia ʻi he ʻofa ʻa e Tauhisipi Lelei, ko Sīsū Kalaisi, ki hono “taʻahine” malí ko e kau muimui pani ʻe toko 144,000.​—Hiva ʻo e Hiva 1:​1, PM; Fakahā 14:​1-4; 21:​2, 9; Sione 10:14.

16. Ko e hā ʻe kau nai ʻi he “mamahi i he jino” ʻe hokosia ʻe he kau Kalisitiane kuo malí?

16 Naʻa mo e faʻahinga ʻoku mali mo ha kaungātui ʻoku nau maʻu ʻa e “mamahi i he jino.” (1 Kolinitō 7:​28, PM) ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi loto-hohaʻa mo e tokanga ʻo fekauʻaki mo e husepānití mo e uaifí pea mo ʻena fānaú. (1 Kolinitō 7:​32-35) ʻE hoko nai ʻa e ngaahi kavenga mo e faingataʻaʻia mei he puké. Ko e fakatangá pe tuʻunga faingataʻa fakaeʻikonōmiká te nau ʻai ke faingataʻa nai ai ki he tamai Kalisitiané ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí ki hono fāmilí. ʻE fakamavaheʻi nai ʻa e ngaahi mātuʻá mei heʻenau fānaú ʻaki hono tuku pilīsoneʻi kinautolu, pea ko e niʻihi ʻe fakamamahiʻi nai ʻo aʻu ʻo tāmateʻi kinautolu. Ka ʻi he ngaahi tuʻunga pehē hono kotoa, ʻe lava ke tau talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahi ke siʻaki ʻa e tuí ʻo kapau te tau falala moʻoni ki he nima fakahaofi ʻo Sihová.​—Sāme 145:14.

17. Ko e hā ʻa e palopalema fakafāmili naʻe ʻai ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAisake mo Lepeka ke na kātekiná?

17 ʻE fiemaʻu nai ke tau kātekina ha ngaahi faingataʻa ʻi ha taimi fuoloa. Hangē ko ʻení, ʻe fakatupunga nai ʻe ha foha ha loto-mamahi ki heʻene ongo mātuʻa anga-fakaʻotuá ʻaki haʻane mali mo ha tokotaha taʻetui. Naʻe hoko ia ʻi he fāmili ʻo e pēteliake ko ʻAisaké mo hono uaifi ko Lepeká. Naʻe mali ʻa hona foha taʻu 40 ko ʻĪsoá ki he ongo fafine Heti ʻa ia “ne hūkia ai ʻa e loto ʻo Aisake mo Lepeka.” Ko hono moʻoní, naʻe “lea ʻa Lepeka kia Aisake, Kuo kina ʻeku moʻui ko e meʻa ʻi he ongo fafine Heti; kapau ʻe mali ʻa Sekope [hona foha ʻe tahá] foki mo ha fefine Heti, ha taha ʻo e fonua ni, ʻo hange ko e ongo fafine ko eni, pea koeʻumaʻa aipe ʻeku moʻui?” (Sēnesi 26:​34, 35; 27:46) ʻOku hā mahino, ko e moʻui angatonu ʻa Lepeká naʻe fakamamahiʻi ʻi he palopalema ko ʻení. (Fehoanaki mo 2 Pita 2:​7, 8) Ka, naʻe poupouʻi ʻe he nima ʻo Sihová ʻa ʻAisake mo Lepeka, ʻo malava ai ke na kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení mo tauhimaʻu ʻa honau vā mālohi mo Ia.

18. Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi fakafoʻituitui naʻe kātekina ʻe C. T. Russell ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá?

18 ʻOku fakamamahi ʻa e holo hifo ʻi he ngāue ki he ʻOtuá ha mēmipa ʻo e fāmilí kuo ʻosi papitaiso. (Fehoanaki mo 2 Tīmote 2:15) Ka ko e niʻihi kuo nau kātekina ʻa e mole fakalaumālie ʻa honau hoa malí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Charles T. Russell, ko e ʻuluaki palesiteni ia ʻo e Watch Tower Society. Naʻe motuhi ʻe hono uaifí ʻa ʻene fekauʻaki mo e Sōsaietí pea naʻá ne liʻaki ia ʻi he 1897, ko e hili ia ʻo ʻena nofo mali ʻi he meimei taʻu ʻe 18. Naʻe kole hono uaifi ke fai ha mavae fakalao ʻi he 1903, pea naʻe tali ia ʻi he 1908. Naʻe hā mahino ʻa e loto-mamahi ʻa tokoua Russell ʻi heʻene tala kiate ia ʻi ha tohi ki muʻa atu: “Kuo u lotu tōtōivi ki he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo koe. . . . ʻE ʻikai te u fakakavengaʻi koe ʻaki ʻa ʻeku ngaahi fakamatala ʻo hoku mamahí, pe feinga ke ueʻi koe ke kaungāongoʻi mai ʻaki hono fakamatalaʻi atu ʻeku ngaahi ongoʻí, he mei he taimi ki he taimi ʻoku ou sio ai ki ho ngaahi kofú mo e ngaahi meʻa kehe ʻa ia ʻoku nau fakamanatuʻi maʻalaʻala mai kiate au ʻa koe ʻi ho tuʻunga ki muʻá, ʻa hoʻo fonu ʻi he ʻofa mo e kaungāongoʻi mo e fie tokoni, ʻa ia ko e laumālie hangē ko Kalaisi. . . . Kātaki muʻa ʻo fakakaukau mo lotu ʻo kau ki he meʻa te u leaʻaki atú. Pea ke ke ʻilo pau ko e loto-mamahi lahi ʻaʻakú ʻoku ʻikai ko ʻeku taʻelata ke nofo toko taha atu pē ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí, ka ko hoʻo tō, siʻoku ʻofaʻanga, ʻa hoʻo mole taʻengata, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku lava ke u ʻiló.” Neongo ʻa e loto-mamahi peheé, naʻe maʻu ʻe Russell ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakaemāmaní. (Sāme 116:​12-15) ʻOku poupouʻi maʻu ai pē ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti mateakí.

Mei he Faingataʻa Kotoa

19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻo kapau ʻoku hokohoko atu ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá?

19 ʻOku ʻilo ʻe he kakai ʻa Sihová ko iá ko e “ʻOtua mohu fakamoʻuiʻanga,” ʻa e Tokotaha “ʻoku ne fua kavenga maʻatautolu he ʻaho kotoa.” (Sāme 68:​19, 20) Ko ia ai, ʻi he hoko ko e faʻahinga fakatapui kuo kau ki heʻene kautaha ʻi māmaní, ʻoua ʻaupito naʻa tau foʻi ʻo fakakaukau ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻamanaki ʻo kapau ʻoku hokohoko atu ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá. Manatuʻi “ko e hufanga ʻa e ʻOtua kiate kitautolu, mo ha malohi, ko e tokoni ʻi he mamahi matuʻaki ofi.” (Sāme 46:1) ʻOku fakapaleʻi maʻu ai pē ʻa ʻetau falala kiate iá. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Naʻa ku haʻao ki he ʻEiki, pea ne talia; pea ne hamusi au mei heʻeku ʻu ilifia. . . . Siʻi tuʻutamaki ko é naʻe tautapa, pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova, pea ne fakahaofi mei hono faingataʻa kotoa.”​—Sāme 34:​4-6.

20. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku toe ke fai ha tokanga ki ai?

20 ʻIo, ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne fakahaofi ʻa hono kakaí mei he faingataʻa kotoa pē. ʻOkú ne poupouʻi ʻa ʻene kautaha ʻi māmaní, ʻo fai ʻa e tokoni ki he ngaahi meʻa fakaefakatahaʻangá mo e ngaahi meʻa fakafoʻituitui. Ko e moʻoni, “e ikai liaki e Jihova hono kakai.” (Sāme 94:​14, PM) Ka tau lave muʻa ki ha ngaahi founga kehe ʻa ia ʻoku tokoni ai ʻa Sihova ki hono kakaí fakataautaha. ʻOku anga-fēfē ʻa hono poupouʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa ʻene kau sevāniti ʻoku nau puke, mafasia fakaefakakaukau, loto-mamahi ʻi he mate ha taha, pe faingataʻaʻia koeʻuhi ko ʻenau ngaahi hala? ʻOku hangē ko ia te tau sio ki aí, ʻoku toe maʻu ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení ʻa e ngaahi ʻuhinga ke falala ai ki he nima māfimafi ʻo Sihová.

ʻE Anga-fēfē Haʻo Tali?

◻ Naʻe anga-fēfē ʻa e fai fakahaofi ʻa e nima ʻo Sihová ʻi he taimi ʻo e kuo hilí?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa Sihova ki hono kakai ʻi he fakatahaʻanga ʻi he ʻaho ní?

◻ Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa fakafoʻituituí?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻo kapau ʻoku hokohoko atu ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá?

[Fakatātā ʻi he peesi 10, 11]

Naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipite “ʻaki ʻa e nima kuo hikitā”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share