LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 6/1 p. 5-7
  • Ko Hono Tānaki Mai ʻa e Kau Lotú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hono Tānaki Mai ʻa e Kau Lotú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • “Ki he Fonua Kotoa”
  • “Kuo Ongo Atu Honau Leʻo”
  • “Ki he Ngataʻanga ʻo Mamani”
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 6/1 p. 5-7

Ko Hono Tānaki Mai ʻa e Kau Lotú

NAʻE ʻomai ki he ʻapositolo ko Sioné ha vīsone ʻo e ngaahi meʻa mātuʻaki mohu ʻuhinga ʻe hoko ʻi he māmaní “ʻi he ʻaho ʻo e ʻEiki.” Naʻá ne mamata ki he ʻalu atu ʻa e ʻEiki fakahēvani ko Sīsū Kalaisí ki he faitau māʻoniʻoni, ʻoku fakatātaaʻi ʻe ha hoosi tangata hinehina​—ʻi he “ikuna pea ke ne [fakakakato ʻene, NW] ikuna.” Ko e ʻuluaki meʻa ʻokú ne faí ko hono lī hifo ʻa e fili lahi taha ʻo e ʻOtuá, ko Sētane, mei hēvani ke ofi ki he māmaní. ʻOku taliʻaki ʻe Sētane ʻa ʻene fakahohaʻasi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e tāmate, honge, mo e ngaahi mahaki teʻeki ke ʻi ai hano tatau, ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ai ʻe ha kau heka hoosi mo e ngaahi hoosi fakaefakatātā​—ko e lanu kulokula, mo e ʻuliʻuli, mo e tea. (Fakahā 1:10; 6:​1-8; 12:​9-12) Ko e ngaahi faingataʻaʻia ko ʻení naʻe ʻuluaki pā mai ʻi he taʻu 1914 pea talu mei ai mo ʻene fakautuutu. Fuoloa siʻi pē, ʻe aʻu ki honau tumutumú ʻaki ʻa e meʻa ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ko “ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.”​—Mātiu 24:​3-8, 21.

Ka ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ki he kau lotu ʻa Sihova ʻi he taimi ko iá? ʻOku lave ʻa e tohi Fakahā vahe 7, veesi 1 ki he 10 ʻo kau ki he kau ʻāngelo ʻoku nau “puke” maʻu ʻa e ngaahi matangi ʻo e fakaʻauhá kaeʻoua kuo tānaki mai ʻa e kau lotu ko ʻení. Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi talu mei he 1914 ʻo faai mai, ʻoku fakaʻosiʻosi hono tānaki mai ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsileli fakalaumālie ʻi māmani, ʻa ia ko e toko 144,000. Pea toki “vakai, pea ta ko e fuʻu kakai lahi, ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha hono lau, ko ha kakai mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea.” Ko e fuʻu kakai lahi ko ʻení kuo nau ʻosi aʻu ʻo toko laui miliona. ʻOku nau ʻi ha tuʻunga hōifua ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ko e ngāueʻi ʻo ʻenau tui ki he taʻataʻa fakaehuhuʻi ʻo Sīsuú, ʻa ia naʻe tāmateʻi ia ʻo hangē ha lami taʻe halaiá. “Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, Ko hotau fakamoʻui ʻoku mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he taloni, pea mei he Lami.” ʻOku pehē maʻu ai pē ʻe he kau lotu faivelenga ko ʻení “Haʻu”! ki he toe niʻihi kehe, ʻa ia ʻoku nau tānaki mai kinautolu ke fakamoʻui atu ʻi he “mamahi lahi.”​—Fakahā 7:​14-17; 22:17.

“Ki he Fonua Kotoa”

ʻOku fakamatala ʻo fekauʻaki mo e kau lotu ʻaufuatō ko ʻení ʻo pehē: “Kuo ongo atu honau leʻo ki he fonua kotoa: mo ʻenau ngaahi lea ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Loma 10:18) Kuo tāpuakiʻi ʻa ʻenau ngāue mālohí ʻaki ʻa e fua ʻoku taau ke fakatokangaʻi. Ko e fakatātā:

Kuo lipooti mai mei Mekisikou ʻa e kau lotu longomoʻui kia Sihova ʻe toko 335,965, ko e tupú ia ʻoku meimei toko taha kilu ʻi he taʻu pē ʻe tolu! Ko e hā ʻoku fuʻu tupu tokolahi pehē aí? ʻE tokoni nai ʻa e fakamatala hono hokó ke maʻu ha tali. Ko ha tangata talavou ko hono hingoá ko Aurelio ko e tangata naʻe tauhi ʻa e loki ʻoku tuku ai ʻa e ngaahi meʻa toputapu ʻo e fale lotu Katolika ʻe taha. ʻI he taimi kotoa pē naʻe ʻalu atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he kolo ko iá, naʻá ne tā ʻa e ngaahi fafangu ʻa e fale lotú ke fakalotosiʻi ha taha pē ke ʻoua ʻe fanongo kiate kinautolu. Naʻe faifai atu pē pea naʻá ne fakatau mai ha Tohitapu Katolika Jerusalem Bible ʻo ne kamata ke lau ia, ka naʻe ʻikai ke mahino ia. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne sio ki hano kaumeʻa ʻokú ne ʻefi ha tatau ʻo e New World Translation. Naʻe valokiʻi ʻe Aurelio ʻa hono kaumeʻá, peá ne tala ange ki ai ko ʻene Tohitapú ʻoku hala, peá ne ʻave ia ki hono ʻapí tonu ke fakahā kiate ia ʻa e Tohitapu “moʻoni.” Naʻe pehē ʻe hono kaumeʻá: “Lau ʻa e ʻEkisoto vahe 20,” pea toki ʻalu leva ia.

Naʻe lau ʻe Aurelio ʻo kamata mei he vahe 1 ʻo e tohi ʻEkisotó ʻo aʻu ki he ʻEk vahe 20, veesi 4 mo e 5. Naʻá ne ʻohovale ʻaupito ʻi he lau ʻa ʻene Tohitapu Katoliká ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻīmisí. ʻI he ʻosi ʻa e Misa ʻi he Sāpate hono hokó, naʻá ne fakahā tonu atu ki he pātelé ʻa e ngaahi veesi ʻo kau ki he ngaahi ʻīmisí. ʻUluakí naʻe pehē ʻe he pātelé ko ia pē ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi ʻīmisí; ʻoku ʻikai ke lotu ia kiate kinautolu. ʻI heʻene vakai atu ʻo ʻilo naʻe ʻikai ke fakafiemālie ʻa e meʻa ko ení kia Aurelio, naʻe tukuakiʻi ia ʻe he pātelé ʻokú ne ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakaʻikaiʻi ʻeni ʻe Aurelio ka naʻá ne tānaki atu ki ai ʻo ne pehē, “Ka te u fai pehē ʻi he taimí ni!”

Ko e taimi hono hoko naʻe ʻalu atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he koló, naʻe fakafetuʻutaki ʻa Aurelio kiate kinautolu pea kamata ke ne ako ʻa e Tohitapú mo kinautolu. Naʻá ne tuku leva ʻa ʻene ngāue ʻi he fale lotú pea ʻi he hili ʻa e māhina ʻe tolu naʻá ne taau leva ke kau ki he ngāue fakamalanga fakahāhā fakataha mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e ʻuluaki ʻapi naʻá ne ʻaʻahi ki aí ko e ʻapi ʻo e pātelé, ʻa ia naʻe ʻohovale ia heʻene sio kia Aurelio kuo hoko ko e tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá. Naʻe fakamanamanaʻi ia ʻe he pātelé te ne tuʻusi ia mei he lotu Katoliká, ka naʻe tala ange ʻe Aurelio kiate ia ʻoku ʻikai ke toe fiemaʻu ia he kuo ʻosi mavahe ia mei he siasí. Ko ʻene ʻalunga lototoʻa ko ʻení naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e tokolahi ʻi he koló ʻa ia kuo nau ʻosi kamata ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko Aurelio mo e toko 21 kehe mei he kolo ko iá naʻa nau papitaiso ʻi he fakataha fakavahe hono hokó. ʻOku vave ʻa e tupu ʻo fuʻu pehē fau ʻi he feituʻu ko ʻení, ko ia ko e mātuʻa pē ʻe toko taha naʻe malava ke ne fai ʻa e ngaahi fehuʻi ki he kulupu teu papitaiso ko ʻení.

“Kuo Ongo Atu Honau Leʻo”

ʻOku ʻikai lava ke hao mei he malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko ha tokotaha Katolika mei ʻĪtali naʻá ne ʻita ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻaʻahi ange ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia ʻi hono hiki ia ʻe he kautaha naʻá ne ngāue aí ki Singapoa, naʻá ne fakakaukau ʻe ʻikai ke teitei toe fakahohaʻasi ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻá ne ʻohovale, he naʻe toe ʻi ai pē foki ʻa e Kau Fakamoʻoni ia ai. Ko ia naʻá ne fakatau mai ha ongo kulī fekai ke na ʻohofi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toe ō angé. ʻI he ʻaʻahi atu ʻa e ongo Fakamoʻoni ki hono ʻapí, naʻe puna mai ʻa e ongo kulií. Naʻe ilifia ʻaupito ʻa e ongo fafiné ʻo na lele ke na moʻui, ʻo na taki taha ʻalu ʻi ha mangahala. ʻI he aʻu atu ʻa e taha ʻo e ongo kulií ki he tuofefine ʻe taha, naʻá ne toʻo ha polosiua ʻe ua mei heʻene kató ʻo mono ki he ngutu ʻo e kulií ʻoku fakamanga. ʻI he meʻa ko ʻení, naʻe tuku leva ʻa hono tuli iá, pea naʻe tafoki leva ʻa e kulií, ʻo ne foki ki he ʻapí.

ʻI he uike hono hoko maí, ko e ongo Fakamoʻoni tatau pē naʻá na fai ha toe foki ki ha fale mei he kauhala ʻe tahá. Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e kulií naʻá ne ʻi heʻene ngoué, pea fakaʻohovale pē naʻá ne lea fakafeʻiloaki ki he ongo fafiné pea naʻá ne fakaafeʻi kinaua ki hono falé. Naʻá ne tala ange kiate kinaua kuo teʻeki ai pē ke ne lea ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe lau ha taha ʻo ʻenau ngaahi tohí. Ka naʻe fakaʻohovale kiate ia ʻa ʻene maʻu ʻa e ongo polosiua ʻi he ngutu ʻo e taha ʻo ʻene ongo kulií. ʻI he efiafi ko iá naʻá ne lau ʻa e ongo polosiuá pea naʻe maongo kiate ia. Neongo kuó ne Katolika talu ʻene tupu haké, ka naʻá ne fakahā ʻa e loto-lelei ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Koeʻuhi naʻe toe hiki mai ʻa e tangatá ni ki ʻĪtali, naʻe fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau ako mo ia ʻi ai. ʻI heʻene kamata mo hono uaifí ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, naʻe fakafetaulaki ange ʻa e pātele ʻo e vāhenga-ngāue ko ia ʻokú ne ʻita lahi ʻo ne fakamanamanaʻi kinaua. ʻI hano tutu ʻe ha tokotaha ʻa ʻena ngoué, naʻe fakamavaheʻi ʻaupito leva ʻe he ongo meʻa mali ko ʻení kinaua mei he fekauʻaki kotoa pē mo e siasí. Ko e tangata ko ʻení ʻi he taimí ni ʻokú ne pehē: “Kuó u ʻosi fai fakamoʻoni ki he tokolahi ʻo e ngaahi mēmipa ʻo hoku fāmilí koeʻuhi ʻoku ou saiʻia ke ʻai ke nau ʻilo ko Sihova pē ʻa e ʻOtua moʻoní pē taha.”

“Ki he Ngataʻanga ʻo Mamani”

Ko e meʻa ʻe taha naʻe hokosia mei he ngataʻanga ʻo e māmaní ʻoku hā mei ai ʻa hono fakahoungaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá pea mo ʻene tokoni ke liliu ʻa e ngaahi founga moʻuí. ʻI he lolotonga ʻo e kau ki ha kalasi ki he ngaahi faʻē teu fāʻelé, naʻe feʻiloaki ai ha tokotaha Fakamoʻoni ʻi ʻAositelēlia mo ha fefine naʻe lahi ʻa hono ngaahi ʻulungaanga koví, naʻa mo ʻene fakafisi ke tuku ʻa ʻene ifi tapaká lolotonga ʻa ʻene feitamá. Naʻe mātuʻaki fakahohaʻa ki he tokotaha Fakamoʻoní ʻa e ʻulungaanga ʻo e fefiné ni. Naʻe hoko ʻo na fāʻele ʻi he taimi tatau ʻi he loki fale mahaki tatau pē, ko ia naʻá na maʻu ai ha faingamālie ke talanoa. Naʻe hā mei ai ko e fefiné ni naʻe lahi ʻa ʻene ngaahi palopalema lolotonga ʻa ʻene kei siʻí, pea ko ʻene nofo malí ʻoku ʻi ha tuʻunga ia ke movete. Ko ia, ʻi he ʻosi ʻene ʻatā mei he fale mahakí, naʻe ʻaʻahi ʻa e tokotaha Fakamoʻoní ki he fefiné ʻo kamata ha ako Tohitapu mo ia, ʻo ngāueʻaki ʻa e tohi ko e ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmili Ke Fiefia.

Naʻe faʻa lotu ʻa e husepāniti ʻo e fefiné ni ki he ʻOtuá ke ne ʻilo ʻa e lotu moʻoní, peá ne tānaki atu ki ai ʻa e fakapapauʻi: “Kae ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!” Ka neongo ia, ʻi heʻene ʻilo ʻoku ako ʻa hono uaifí mo e Kau Fakamoʻoní, naʻá ne kamata ke ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi pea naʻe fakaafeʻi ia ke ne kau ki he akó. Naʻá ne fai pehē, pea fuoloa siʻi naʻá ne kamata leva ke kau ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻI he taimí ni, fakatouʻosi ʻa e husepānití mo e uaifí kuó na ʻosi papitaiso, pea ʻoku hā mahino ko hona tuʻunga fakaemalí kuo mātuʻaki fakalakalaka.

Ko e ngaahi ako Tohitapu ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi tohi peheé ko hono olá ko e tānaki mai ʻa e kau lotu foʻou tokolahi. ʻI he ngaahi fonua ʻa ia kuo pau ke fekuki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngaahi liukava, tau fakalotofonua, pe ngaahi fakangatangata fakaepuleʻanga, kuo fakautuutu ke lahi ai ʻa e ngāue ako Tohitapú. Naʻe fai ʻi ʻEngikola ʻa e tau fakalotofonua ʻi he ngaahi taʻu lahi, pea kuo faingataʻaʻia ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he fakatanga mo e ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe hā mei he lipooti ʻo e kamataʻanga ʻo e taʻu kuo ʻosí, ko e ʻavalisí, ko e toko taha malanga taki taha naʻá ne fai ha meimei ngaahi ako Tohitapu ʻe tolu, ka naʻe siʻi ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu ʻa e kau malangá. Ko e kau ʻovasia fefonongaʻakí naʻa nau ngāue ki ha kulupu tokosiʻi ʻe taha pē ʻi he ʻaho taki taha, ʻo fai ha fokotuʻutuʻu ki he ngāue fakamalangá he lolotonga ʻo e ʻahó mo e ngaahi fakataha ʻi he efiafi poʻuli kotoa pē. Ko ha toki fiefia ē ʻi he ʻosi ʻa e taú pea naʻe aʻu mai mei ʻAfilika Tonga ʻa e toni ʻe 42 ʻo e ngaahi tohi faka-Tohitapu naʻe mātuʻaki fiemaʻu! Ko e moʻoni, ko e ʻofa ʻa e ngaahi tokoua ko iá ʻe “tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito [heʻenau] ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe,” ʻi heʻenau malava ʻi he taimí ni ke nau “sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi.” (Filipai 1:​9, 10) Ko ha ʻuhinga lahi ē ke ueʻi ai ʻa kinautolu ʻoku lahi ʻa ʻenau ngaahi tokoni ako faka-Tohitapú ke nau ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e tokonaki kuo fai anga-ʻofa ʻe Sihová!​—1 Tīmote 4:​15, 16.

Ko e fiefia ʻa e kau lotu mateaki ko ʻení ʻoku fakamanatu ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá: “Monūʻiaā [fiefia, NW] ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie: he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo hevani. . . . Monūʻiaā [fiefia, NW] ka ko kinautolu ʻoku fakatangaʻi koeʻuhi ko e failelei: he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo hevani. . . . Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi hoʻomou totongi ʻi hevani.” (Mātiu 5:​3-12) Ko ha toki ututaʻu lahi ē kuo ʻosi tānaki mai ʻi ʻEngikola!

ʻI he ngaahi feituʻu kehe ʻi he māmaní, kuo fakasiʻisiʻi pe kuo ʻosi toʻo ai ʻa e ngaahi fakataputapui ki he ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakamatala ʻe Sīsū ʻi hono ʻahó ʻo pehē: “Kuo lahi ʻa e taʻu kuo motuʻu, ka ʻoku kaungatamaki ʻa e kau ngaue.” (Mātiu 9:37) Ko e moʻoni ē ʻa e hoko tonu ia ʻi he ʻahó ni! ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e fiemaʻu ʻo e kau ngāué ke tokolahi ange. ʻOku tau fiefia ʻoku kau ki heʻetau lotú ʻa hono tānaki mai ʻo e ututaʻú. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha fiefia ʻe maʻu ʻoku lahi ange ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni ka ko ʻetau ngāue fakatapui ola lelei ki he ʻOtua ko Sihová.

Ka, ko e hā ʻoku fakatupu ueʻi loto ʻi he kau lotu kia Sihová ke nau fakahā ʻa e fiefia mo e faivelenga pehē fau? Te tau sio ange ki ai.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share