Ko Sihova, ko e “Fakamāu ʻo Mamani Katoa” ʻOku Taʻefilifilimānako
“[Ko e] Tamai, . . . oku ne fakamāu o taefilifilimanako ki he kakai, kae fakatatau ki he gaue ae tagata taki taha.”—1 PITA 1:17, PM.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakatou manavahē pea mo fiemālie ʻi he fakakaukau ko Sihova ko e Fakamaau lahi? (e) Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi māmaní ki he meʻa fakaefakamaau fakalao ʻa Sihova ki he ngaahi puleʻangá?
KO SIHOVÁ ko e fuʻu “Fakamāu ʻo mamani katoa.” (Sēnesi 18:25) ʻI hono tuʻunga ko e ʻOtua Aoniu ia ʻo e ʻuniveesí, ʻoku ʻiate ia ʻa e totonu fakaʻaufuli ke fakamaauʻi ʻa ʻene ngaahi meʻa moʻuí. ʻI he taimi tatau pē ko ha fakakaukau fakailifia pea mo fakafiemālie eni. Naʻe fakahā fakaueʻiloto ʻe Mōsese ʻa e meʻá ni ʻa ia ʻoku hā ngali vale ka ʻoku moʻoni, ʻo ne pehē: “He ko Jihova ko ho mou Otua koe Otua ia oe gaahi otua, moe Eiki ia oe gaahi eiki, koe Otua lagilagi, koe mafimafi, mo fakailifia, aia oku ikai filifilimanako ki he kakai, be maʻu ha totogi: Oku ne fakamāu eia ma ae tamai mate moe fefine baea, oku ofa ia ki he muli, o ne foaki ki ai ae meakai moe kofu.”—Teutalōnome 10:17, 18, PM.
2 Ko ha meʻa mafamafatatau tuʻu-ki-muʻa ē! Ko ha ʻOtua lahi, māfimafi, fakatupu manavahē, kae taʻefilifilimānako mo ne maluʻi ʻi he anga-ʻofa ʻa e ngaahi lelei ki he kau paea, kau uitou, mo e kau nofo hili mai. Ko hai ia ʻe fakaʻamu ki ha toe Fakamaau anga-ʻofa ange ka ko Sihova? ʻOku ui ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti ʻi he māmaní ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoni, ʻo ne fakatātaaʻi ʻa ia tonu ʻokú ne fai ha meʻa fakaefakamaau fakalao ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmani ʻo Sētané. (ʻAisea 34:8; 43:9-12) ʻOku ʻikai te ne fakafalala ki heʻenau fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻa hono tuʻunga-ʻotuá pea mo hono tuʻunga-hau fakalaó. Ka ʻokú ne tuku ki heʻene kau fakamoʻoní ʻa e monū makehe ke nau fai fakamoʻoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ko kinautolú ʻoku nau tokaʻi ʻa ʻene aoniú. ʻOku anganofo ʻa ʻene kau fakamoʻoní ki hono tuʻunga-hau māʻoniʻoní, pea ʻi heʻenau ngāue fakamalanga fakahāhaá, ʻoku nau ueʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻai kinautolu ki he malumalu ʻo e mafai ʻo e Fakamaau Aoniú.
Ko e Founga Fakamaau ʻa Sihová
3. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakamatala nounou ʻa e founga ʻo e fai fakamaau ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhaaʻi ia ʻi he meʻa ʻo fekauʻaki mo ʻĀtama mo ʻIví?
3 Naʻe fakamaauʻi ʻe Sihova tonu ʻa e kau faihala ʻe niʻihi lolotonga ʻa e kuonga ki muʻa ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga ʻo ʻene fai ʻa e ngaahi meʻa fakaefakamaaú naʻe fokotuʻu mai ai ha sīpinga kiate kinautolu ʻo ʻene kau sevāniti ʻa ia te nau maʻu ʻa e fatongia ki mui mai ke nau fai ha ngaahi meʻa fakaefakamaau ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kakaí. (Sāme 77:11, 12) Ko ʻene founga fakamaaú ʻe fakamatala fakanounou nai ʻo pehē: ʻoku tuʻumaʻu ʻo ka fiemaʻu, fai meesi ʻo ka ala malava. ʻI he meʻa fekauʻaki mo e meʻa moʻui fakaetangata haohaoa, ko ʻĀtama mo ʻIví, ʻa ia naʻá na angatuʻu loto pē ki ai, naʻe ʻikai ke taau ha meesi ia kiate kinaua. Ko ia, naʻe tautea kinaua ʻe Sihova ki he mate. Ka naʻe ngāue ʻa ʻene meesí ki hona hakó. Naʻe fakatatali ʻe Sihova ʻa e fakahoko ʻo e tautea maté ke lava ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ke na maʻu fānau. Naʻá ne tokonaki anga-ʻofa mai ki hona ngaahi hakó ʻa e ʻamanaki ʻo e fakahaofi mei he nofo fakapōpula ki he angahalá mo e maté.—Sēnesi 3:15; Loma 8:20, 21.
4. Naʻe anga-fēfē ʻa e feangai ʻa Sihova mo Keiní, pea ko e hā ko e meʻa fakatupu tokanga makehe ai ʻa e meʻa ko ʻení?
4 Ko e meʻa fakatupu tokanga makehe ʻa e founga ʻo e feangai ʻa Sihova mo Keiní koeʻuhi he ko e ʻuluaki hiki ia ʻo ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha ʻo e ngaahi hako taʻehaohaoa ʻo ʻĀtama mo ʻIví, “kuo fakatau kia Angahala.” (Loma 7:14) Naʻe lau ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení ʻe Sihova peá ne feangai mo Keini ʻi ha founga kehe pē ia mei he founga naʻá Ne feangai ai mo ʻene ongo mātuʻá? Pea ʻe lava nai ke tokonaki mai ʻe he meʻa ko ʻení ha meʻa ke ako mei ai ʻa e kau ʻovasia Kalisitiane ʻi he ʻaho ní? Tau sio angé. Naʻe fakatokanga anga-ʻofa ʻa Sihova kia Keini ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻi aí ʻi hono ʻiloʻi naʻe hala ʻa e anga ʻo e tali ʻa Keini ki he ʻikai ke fiemālie ʻa Sihova ʻi heʻene feilaulaú. ʻOku pehē ʻe ha palōvepi motuʻa: ‘ʻOku lelei ange ʻa e fakaʻehiʻehí ʻi ha toki faitoʻo.’ Naʻe fai atu ʻa Sihova ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e meʻa naʻe totonu ke ne faí ʻaki ʻene fai fakatokanga kia Keini ʻo fekauʻaki mo hono fakaʻataaʻi ʻene hehema angahalaʻiá ke ne ikunaʻi iá. Naʻá ne feinga ke tokoni kiate ia ke ne tafoki ʻo “fai lelei.” (Sēnesi 4:5-7, PM) Ko e ʻuluaki taimi ʻeni naʻe fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ha tangata angahalaʻia ke ne fakatomala. ʻI he ʻosi hono fakahāhā ʻe Keini ʻa e anga ʻo e fakakaukau taʻefakatomalá pea naʻá ne fai ʻa ʻene hiá, naʻe tautea ia ʻe Sihova ʻaki hono kapusi ia, ʻo ne fakamaʻamaʻa ʻeni ʻaki ʻa e tuʻutuʻuni ke ʻoua naʻa tāmateʻi ia ʻe he faʻahinga kehe ʻo e tangatá.—Sēnesi 4:8-15.
5, 6. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e angafai ʻa Sihova ki he toʻutangata ki muʻa ʻi he Lōmakí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihova ki muʻa ʻi hono fakahoko ʻa e tautea ki he kakai ʻo Sōtoma mo Komolá?
5 Ki muʻa ʻi he Lōmakí, ʻi he sio ‘ʻa Sihova kuo lahi ae agahala ae tagata i mamani, nae mamahi ai a hono finagalo.’ (Sēnesi 6:5, 6, PM) Naʻá ne “fakatomala” he naʻe ngāuehalaʻaki ʻe he tokolahi taha ʻo e toʻutangata ki muʻa ʻi he Lōmakí ʻa e tauʻatāina ke nau fai ʻenau ngaahi fili ʻiate kinautolu pē pea naʻe pau ai ke ne fakahoko ʻa e tautea kiate kinautolu. Ka, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e fakatokanga feʻunga, ʻo ne ngāueʻaki ʻa Noa ʻi he ngaahi taʻu lahi ke ne “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni.” ʻI he hili iá, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻuhinga ia kia Sihova ke ne ‘maemaeʻekina mei hono tauteaʻi ʻa e māmani ko ia ʻo e kau fakaʻotuamaté.’—2 Pita 2:5.
6 Naʻe toe moʻuaʻaki ʻe Sihova ke ne fakahoko ha meʻa fakaefakamaau fakalao ki he kakai anga-fulikivanu ʻo Sōtoma mo Komolá. Ka fakatokangaʻi ʻa e founga naʻá ne fai ai ʻení. Naʻá ne fanongo ki ha ‘tangi lahi’ ʻo kau ki he ʻulungaanga fakalielia ʻo e kakai ko ʻení, neongo ko e ngaahi lotu pē ʻa e tokotaha māʻoniʻoni ko Loté. (Sēnesi 18:20, PM; 2 Pita 2:7, 8) Ka ki muʻa ke ne fai ha meʻá, naʻá ne “ʻalu hifo” ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻo fakafou ʻi heʻene ongo ʻāngelo. (Sēnesi 18:21, 22; 19:1) Naʻe toe vaheʻi foki ʻe he ʻOtuá ha taimi ke fakapapauʻi kia ʻĒpalahame ʻe ʻikai te ne fai ha ngāue taʻetotonu.—Sēnesi 18:23-32.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ako ʻe he kau mātuʻa ʻoku kau ki he ngaahi kōmiti fakaefakamaaú mei he founga fakamaau ʻa Sihová?
7 Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení? ʻI he meʻa ʻo fekauʻaki mo ʻĀtama mo ʻIví, naʻe fakahā ʻe Sihova ʻa e ʻofa mo e fakaʻatuʻi ki he faʻahinga naʻa nau fekāingaʻaki mo e ongo halaiá, ka naʻe ʻikai taau ke tukuakiʻi kinautolu ʻi he meʻa ko iá. Naʻá ne fakahā ʻa e meesi ki he ngaahi hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví. ʻI he meʻa ʻo fekauʻaki mo Keiní, naʻe tomuʻa ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku ʻi ai ʻa Keiní pea naʻá ne ʻai ke ne fakatupunga ʻa e fakakaukau anga-ʻofa ʻiate ia, ʻo ne feinga ke taʻofi ia mei heʻene fai ʻa e angahalá. Naʻa mo e ʻi he ʻosi ʻa hono kapusi iá, naʻe fakaʻatuʻi pē ʻa Sihova kia Keini. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe toki fakahoko pē ʻe Sihova ʻa e tautea ki he toʻutangata ki muʻa ʻi he Lōmakí ʻi he ʻosi ʻene fakahā ʻa e fuʻu kātaki lahi. ʻI he fehangahangai tonu mo e fulikivanu ongongataʻá, ko Sihova “nae mamahi ai a hono finagalo.” Naʻá ne fakaʻiseʻisa ʻi he angatuʻu ʻa e tangatá ki heʻene pule māʻoniʻoní pea naʻá ne moʻuaʻaki ai ke ne fai ha fakamaau taʻehōifua kiate kinautolu. (Sēnesi 6:6; fehoanaki mo ʻIsikeli 18:31; 2 Pita 3:9.) ʻI he meʻa ʻo fekauʻaki mo Sōtoma mo Komolá, naʻe toki fai pē ʻe Sihova ʻa e ngāue ki aí ʻi he ʻosi hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa. Ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mātuʻaki lelei ē kiate kinautolu ʻi he ʻaho ni ʻa ia kuo pau ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaó!
Kau Tangata Fakamaau ʻi he Taimi ʻo e Kau Pēteliaké
8. Ko e hā ʻa e ngaahi lao tefito ʻa Sihova naʻe ʻiloʻi ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké?
8 Neongo ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi lao ne ʻosi tohi ʻi he taimi ko iá, naʻe alāanga ʻa e kakai ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké mo e ngaahi lao tefito ʻa Sihová, pea ko e fatongia ʻo ʻene kau sevānití ke tauhi ki ai. (Fehoanaki mo Sēnesi 26:5) Naʻe hā mei he tuʻunga maveuveu naʻe hoko ʻi ʻĪtení ʻa e fiemaʻu ke talangofua mo anganofo ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Naʻe fakahā ʻi he meʻa ʻo fekauʻaki mo Keiní ʻa e ʻikai hōifua ʻa Sihova ki he fakapoó. ʻI he ʻosi atu pē ʻa e Lōmakí, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi lao ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga toputapu ʻo e moʻuí, ko e fakapoó, tautea maté, mo e kai ʻo e totó. (Sēnesi 9:3-6) Naʻe fakahalaiaʻi mālohi ʻe Sihova ʻa e tonó lolotonga ʻa e meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo ʻĒpalahame, Sela, mo ʻApimeleki, ko e tuʻi ʻo Kela, ofi ki Kesá.—Sēnesi 20:1-7.
9, 10. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā ai naʻe ʻi ai ʻa e tuʻunga fakaefakamaau ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké?
9 ʻI he ngaahi ʻaho ko iá ko e ngaahi ʻuluʻi fāmilí naʻa nau fai ʻa e ngāue ʻo hangē ko ha kau fakamaau ʻo nau tokangaʻi ʻa e ngaahi palopalema fakalaó. Naʻe pehē ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ʻĒpalahame: “He oku ou iloʻi ia, te ne fekau ene fānau mo hono kau nofoaga kotoabe tuku fakaholo, bea te nau alu i he hala o Jihova, ke fai ae agatonu, moe fakamāu.” (Sēnesi 18:19, PM) Naʻe fakahā ʻe ʻĒpalahame ʻa e taʻesiokita mo e ʻiloʻilo ʻi hono fakaleleiʻi ʻa e kē ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau tauhi manú mo e kau tauhi manu ʻa Loté. (Sēnesi 13:7-11) ʻI he fai ʻa e ngāue ʻi he tuʻunga ko e ʻulu fakapēteliake mo e fakamaaú, naʻe fakahalaiaʻi ʻe Siuta ʻa hono ʻofefine-ʻi-he-fono ko Temá ke tolomakaʻi ke ne mate pea tutu, ko ʻene tui ko e fefine tono-tangata ia. (Sēnesi 38:11, 24; fehoanaki mo Siōsiua 7:25.) Kaekehe, ʻi heʻene ʻilo ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa, naʻá ne fakahā ʻoku tonuhia lahi ange ʻa e fefiné ʻiate ia tonu. (Sēnesi 38:25, 26) Ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ē ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa hono kotoa pē ki muʻa pea ke toki fai ha tuʻutuʻuni fakaefakamaau!
10 ʻOku lave ʻa e tohi ʻa Siopé ki he founga fakaefakamaau mo fakahā ko e meʻa lelei ʻa e fakamaau taʻefilifilimanakó. (Siope 13:8, 10; 31:11; 32:21) Naʻe fakalaulauloto ʻa Siope tonu ʻo kau ki he taimi naʻá ne hoko ai ko ha fakamaau naʻe tokaʻi ʻa ia naʻá ne tangutu ai ʻi he matapā ʻo e koló ʻo fakahoko ʻa e fakamaau totonú mo taukapoʻi ʻa e meʻa ʻoku tokanga ki ai ʻa e uitoú mo e fānau tamai maté. (Siope 29:7-16) Ko ia, ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ko e taimi ko ia ʻo e kau pēteliaké, ko e kau “matuʻa” naʻa nau fai ʻa e ngāue ʻo hangē ko e kau fakamaaú ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé ki muʻa ia ʻi he Hiki Atú mo e konisitutone fakalao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he puleʻanga ʻIsilelí. (ʻEkisoto 3:16, 18) Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tuʻunga ʻo e fuakava ʻo e Laó naʻe ʻoatu ʻe Mōsese ki he kau “matuʻa” ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e kakaí.—ʻEkisoto 19:3-7.
Ko e Founga Fakaefakamaau ʻo ʻIsilelí
11, 12. Fakatatau ki he ongo poto mataotao ʻi he Tohitapú, ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e founga fakaefakamaau ʻa ʻIsilelí mo ia ʻi he ngaahi puleʻanga kehé?
11 Naʻe kehekehe ʻaupito ʻa e fakahoko ʻo e fakamaaú ʻi ʻIsilelí mei he ngaahi founga fakalao naʻe muimui ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ki aí. Naʻe ʻikai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e lao sivilé ia mo e lao fakaefaihiá. Naʻá na fakatou tuifio mo e ngaahi lao fakaeʻulungaanga mo fakalotu. Ko ha faihia ki hoto kaungāʻapí naʻe hoko pē ia ko e faihia kia Sihova. ʻI he tohi ko e The People and the Faith of the Bible, naʻe tohi ai ʻe he tokotaha faʻutohi ko André Chouraqui: “Ko e founga fakaefakamaau ʻa e kau Hepeluú ʻoku kehekehe ia mei hono ngaahi puleʻanga takatakai ki aí, ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi maumau-laó pea mo e ngaahi tauteá ka ʻi he ʻuhinga moʻoni ʻo e ngaahi laó. . . . Ko e Torah [Lao] ʻoku ʻikai ke kehe ia mei he moʻui fakaʻahó; ʻokú ne puleʻi ʻa e founga mo e anga ʻo e moʻui fakaʻahó ʻaki ʻene ʻomai ʻa e monūʻia pe malaʻia. . . . ʻI ʻIsileli . . . ʻoku meimei taʻemalava ke fakafaikehekeheʻi mahino ʻa e ngaahi ngāue fakaefakamaau ʻa e koló. Naʻe pulia ia ʻi he fāʻūtaha ʻo e moʻui ʻa ia naʻe fakahuʻufataha kakato ki hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua moʻuí.”
12 Naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻunga taʻe hano tatau ko ʻení ʻa e fakahoko ʻo e fakamaau ʻi ʻIsilelí ki ha tuʻunga mātuʻaki māʻolunga ange ia ʻi ʻIsileli ʻi he ngaahi puleʻanga naʻa nau kuonga tahá. Naʻe tohi ʻe he poto mataotao ʻi he Tohitapú ko Roland de Vaux: “Neongo ʻa e ngaahi meʻa meimei tatau ʻi he tuʻunga mo hono kakano ʻo e lao ʻIsilelí, ka ʻoku faikehekehe ʻaupito ia mei he ngaahi kupu ʻo e ‘ngaahi talite’ ʻo e Hahake Lotolotó mo e ngaahi kupu ʻo ʻenau ‘ngaahi tuʻutuʻuní.’ Ko ha lao fakalotu ia. . . . ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha tuʻutuʻuni he Hahake Lotolotó ʻe lava ke fakafehoanaki ia mo e lao ʻa ʻIsilelí, ʻa ia ʻoku tuku ʻataʻatā ia ki he ʻOtuá ko e tokotaha faʻu ia ʻo iá. Kapau ʻoku kau ai pea ʻoku faʻa tuifio mo e ngaahi fakahinohino fakaeʻulungaanga mo e fakaeouau, ʻoku pehē koeʻuhi he ʻoku kaunga ki he fakakātoa ʻo e Fuakava fakaʻotuá, pea koeʻuhi he ko e Fuakava ko ʻení naʻá ne tataki ʻa e feangaingaʻaki ʻa e tangatá pea pehē mo ʻenau feangai mo e ʻOtuá.” Tā neʻineʻi ʻeke ʻe Mōsese: “Bea koefe ha kakai oku behe ni hono lahi aia kuo maʻu ae gaahi tuutuuni moe gaahi fakamāu maonioni, o tatau moe fono ni kotoabe, aia oku ou fokotuu i ho mou ao he aho ni?”—Teutalōnome 4:8, PM.
Kau Fakamaau ʻi ʻIsileli
13. ʻI he ngaahi tafaʻaki fē naʻe hoko ai ʻa Mōsese ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní?
13 ʻI he tuʻunga fakaefakamaau māʻolunga peheé, ko e faʻahinga tangata fēfē naʻe fiemaʻu ke hoko ko e fakamaaú? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ʻuluaki fakamaau naʻe fokotuʻu ʻi ʻIsilelí: “Bea koeni, koe tagata ko Mosese nae agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.” (Nōmipa 12:3, PM) Naʻe ʻikai ke falala ia ʻo fuʻu hulu kiate ia tonu. (ʻEkisoto 4:10) Neongo naʻe fiemaʻu ke ne fakamaauʻi ʻa e kakaí, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne hoko ko honau taukapo ʻi he ʻao ʻo Sihová, ʻo ne kole ke fakamolemoleʻi kinautolu pea aʻu ʻo ne loto ke feilaulauʻi ʻe ia ia koeʻuhi ko kinautolu. (ʻEkisoto 32:11, 30-32) Naʻá ne pehē ʻo hangē ha maaú: “ʻE to ʻeku akonaki hange ko e ʻuha, pea mokulu hange ko e hahau ʻeku lea; hange ko e taumosi ki he musie toki tupu, mo e lovai ki he mohuku.” (Teutalōnome 32:2) ʻI he ʻikai ʻaupito te ne fakamaauʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻene falala ki hono poto pē ʻoʻoná, naʻá ne fakahā: “Ka ai haʻanau meʻa ʻoku nau haʻu kiate au, kau fakamāu ʻa e va ʻo e tangata mo e tangata, pea u fakaʻilo ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Elohimi, mo ʻene ngaahi lao.” (ʻEkisoto 18:16) Kapau naʻe veiveiua ia, naʻá ne tuku ʻa e meʻá kia Sihova. (Nōmipa 9:6-8; 15:32-36; 27:1-11) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Mōsese ki he kau mātuʻa ʻa ia ʻoku nau ‘tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá’ ʻi he ʻaho ní pea mo fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaaú. (Ngāue 20:28) ʻOfa ke hoko ʻa ʻenau felāveʻi mo honau ngaahi tokouá ʻo hangē ko e “taumosi ki he musie.”
14. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālie ʻo e kau tangata naʻe fakanofo ʻe Mōsese ko e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí?
14 ʻI he faai atu pē ʻa e taimí naʻe ʻikai ke kei malava ʻe Mōsese ke ne fua tokotaha pē ʻa e fatongia ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakaefakamaau ki he kakaí. (ʻEkisoto 18:13, 18) Naʻá ne tali ʻa e fokotuʻu mei heʻene tamai-ʻi-he-fonó ke ne kole ha tokoni. Naʻa mo e taimi ko iá, ko e faʻahinga kau tangata fēfē naʻe filí? ʻOku tau lau: “Fili mei he kakai kotoa ha kakai fita, ha niʻihi ʻoku ʻapasia ki he ʻOtua, ko e kakai fai moʻoni, ʻo fehiʻa ki he koloa lavaki; . . . Pea naʻe fili ʻe Mosese ha kakai fita mei Isileli katoa, ʻo ne fakanofo kinautolu ko e ngaahi ʻulu ki he kakai, ko e kau pule ʻo e ngaahi afe, ko e kau pule ʻo e ngaahi teau, ko e kau pule ʻo e ngaahi nimangofulu, ko e kau pule ʻo e ngaahi hongofulu. Pea naʻa nau fai fakamāu ki he kakai ʻi he taimi kotoa pe: ʻilonga ha meʻa faingataʻa naʻa nau ʻomi kia Mosese, ka ko e ngaahi meʻa iki naʻa nau fakamāu ʻekinautolu.”—ʻEkisoto 18:21-26.
15. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu kiate kinautolu naʻa nau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí?
15 ʻOku hā mei heni ko e taʻumotuʻá naʻe ʻikai ko e tuʻunga pē ia ke fili mei ai ʻa e kau tangata ke nau hoko ko e kau fakamaaú. Naʻe pehē ʻe Mōsese: “Mou fili mai ha kau tangata poto mo lotomatala, ko e kakai ʻilonga mei homou ngaahi matakali kehekehe, pea te u fakanofo kinautolu ke pule kiate kimoutolu.” (Teutalōnome 1:13) Naʻe mātuʻaki alāanga ʻa Mōsese mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ʻIlaiū ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻa atu aí: “Talaʻehai ko e lalahi pe ʻoku poto, pea talaʻehai ko haʻa matuʻa pe ʻoku ʻilo ʻa e totonu.” (Siope 32:9) ʻOku pau, ko kinautolu naʻe fakanofó ko e “kau tangata poto mo lotomatala.” Kae sinoemeʻa naʻe pau ke nau hoko ko e kau tangata fita, manavahē-ʻOtua, alafalalaʻanga, fehiʻa ki he koloa lavakí pea naʻa nau poto mo fakapotopoto. Ko ia ai, ʻoku ngalingali nai, ko e “houʻeiki” mo e “kau fakamāu” naʻe lave ki ai ʻi he Siōsiua 23:2 mo e 24:1 naʻe ʻikai ke kehekehe kinautolu mei he “kau matuʻa” kuo lave ki ai ʻi he ongo veesi tatau pē ko iá ka naʻe fili pē mei he lotolotonga ʻo kinautolu.—Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 549.
Ko Hono Fakahoko ʻa e Fakamaaú
16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai ʻi he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Mōsese ki he kau fakamaau naʻe toki fakanofó?
16 Naʻe pehē ʻe Mōsese ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe ʻoange ki he kau fakamaau ko ia naʻe fakanofó: “Pea u kouna homou kau fakamāu ʻi he taimi ko ia, ʻo pehe, Fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻomi ʻe homou kainga, pea mou fakamāu totonu ʻi he vahaʻa ʻo e tangata mo e tangata, pea mo e vahaʻa ʻo e tangata mo ʻene muli. ʻE ʻikai te mou humataniu ʻi he fai ʻo e fakamāu; te mou tali tatau ʻa e siʻi mo e lahi; ʻe ʻikai te mou tokaʻi ha fotunga ʻo ha tangata, he ko e fakamāu ko e meʻa ʻa e ʻOtua ia: pea ko e meʻa ʻoku faingataʻa fau kiate kimoutolu te mou ʻomi kiate au [Mosese], kau tali ia ʻe au.”—Teutalōnome 1:16, 17.
17. Ko hai naʻe fakanofo ko e kau fakamaaú, pea ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe ʻoange ʻe Tuʻi Sihosafate kiate kinautolú?
17 Ko e moʻoni, naʻe lava pē ke ʻomai ha meʻa kia Mōsese ʻi he lolotonga pē ʻo ʻene kei moʻuí. Ko ia naʻe toe fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke ʻave ʻa e ngaahi meʻa faingataʻá ki he kau taulaʻeikí, kau Līvaí, pea mo e kau fakamaau naʻe fakanofo makehe. (Teutalōnome 17:8-12; 1 Kalonikali 23:1-4; 2 Kalonikali 19:5, 8) Naʻe pehē ʻe Tuʻi Sihosafate ki he kau fakamaau naʻá ne fakanofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siutá: “Tokanga ki he meʻa ʻoku mou fai; he ko hoʻomou fakamaau ʻoku ʻikai maʻa e tangata, ka maʻa Sihova . . . Ko e anga eni ʻo hoʻomou fai: te mou fai mo e ʻapasia kia Sihova, pea ʻi he moʻoni, pea ʻaki ʻa e loto haohaoa. Pea ka ʻilonga ha tangi ʻoku fai kiate kimoutolu ʻe homou kainga ʻoku nofo ʻi honau ngaahi kolo; . . . te ke ako kiate kinautolu ke ʻoua te nau hia kia Sihova, kae to ha houhau kiate kimoutolu pe ki homou kainga: fai pehe, pea ʻe ʻikai te mou hia.”—2 Kalonikali 19:6-10.
18. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi naʻe pau ke ngāueʻaki ʻe he kau fakamaau ʻi ʻIsilelí? (e) Ko e hā naʻe pau ke manatuʻi ʻe he kau fakamaaú, pea ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻokú ne fakahā ʻa e nunuʻa ʻo ha ngalo ʻa e meʻa ko ʻení?
18 Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe pau ke ngāueʻaki ʻe he kau fakamaau ʻo ʻIsilelí ʻoku hangē ko ʻení: fakamaau totonu tatau ki he koloaʻia mo e masiva (ʻEkisoto 23:3, 6; Livitikō 19:15); mātuʻaki taʻefilifilimānako (Teutalōnome 1:17); ʻikai ha tali ha ngaahi totongi fufū. (Teutalōnome 16:18-20) Naʻe pau ki he kau fakamaaú ke nau manatuʻi maʻu ai pē ko kinautolu naʻa nau fakamaauʻí ko e fanga sipi ʻa Sihova. (Sāme 100:3) Ko hono moʻoní, ko e taha ʻi he ngaahi ʻuhinga naʻe talitekeʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻIsileli fakakakanó koeʻuhi he ko honau kau taulaʻeikí mo honau kau tauhí naʻe ʻikai te nau fakamaau māʻoniʻoni pea naʻa nau ngaohikoviʻi ʻa e kakaí.—Selemaia 22:3, 5, 25; 23:1, 2; ʻIsikeli 34:1-4; Malakai 2:8, 9.
19. Ko e hā ʻa hono ʻaonga kiate kitautolu ʻo hono sivisiviʻi ko ʻeni ʻo e ngaahi tuʻunga fakaefakamaau ʻa Sihova ki muʻa ʻi Hotau Kuongá, pea ko e hā ʻe lave ki ai ʻi he kupu hono hoko maí?
19 ʻOku ʻikai ke liliu ʻa Sihova. (Malakai 3:6) Ko e fakamanatu nounou ki he founga naʻe totonu ke fakahoko ai ʻa e fakamaau ʻi ʻIsilelí pea mo e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki hono siʻaki ʻo e fakamaau totonú ʻoku totonu ke ne ʻai ke kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau lelei ki ai ʻa e kau mātuʻa ʻa ia ʻoku nau fatongiaʻaki ʻi he ʻahó ni ʻa hono fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaaú. Naʻe fokotuʻu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko e fakamaaú, pea mo e tuʻunga fakaefakamaau naʻá ne fokotuʻu ʻi ʻIsilelí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia naʻe ʻai ko ha sīpinga ia ki hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Te tau sio ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he kupu hono hoko maí.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ Ko e hā hano fakamatalaʻi nounou nai ʻa e founga fakamaau ʻa Sihová?
◻ Naʻe fakatātaaʻi fēfē ʻa e founga ʻa Sihova ʻi heʻene feangai mo Keini mo e toʻutangata ki muʻa ʻi he Lōmakí?
◻ Ko hai naʻa nau fai ʻa e ngāue ko e kau fakamaau ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké, pea ʻi he founga fēfē?
◻ Ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e tuʻunga fakaefakamaau ʻa ʻIsilelí mo ia ʻi he ngaahi puleʻanga kehé?
◻ Ko e faʻahinga kau tangata fēfē naʻe fakanofo ko e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe pau ke nau muimui ki aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻI he taimi ʻo e kau pēteliaké pea pehē ʻi ʻIsileli, naʻe fakahoko ʻa e fakamaaú ʻi he matapā ʻo e koló ʻe he kau mātuʻa kuo fakanofo