ʻAi ke Loto-Toʻa!
“ʻAi ke loto-toʻa ke lea ʻo pehē: ‘Ko Sihova ko hoku tokoní ia.’”—HEPELŪ 13:6, NW.
1. Ko e loto-toʻa ʻi he hā naʻe fakahā ʻe kinautolu naʻa nau ako ki he moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki senituli T.S.?
KO E ʻuluaki senituli ia ʻo hotau kuongá ko e Taimi ʻo Sīsuú. Naʻe ʻosi haʻu ʻa e Mīsaia naʻe fuoloa ʻa e tatali ki aí. Naʻá ne akoʻi lelei ʻene kau ākongá peá ne kamata ʻa e ngāue fakamalanga mātuʻaki mahuʻinga. Naʻe aʻu mai ʻa e taimi ke fanongo ai ʻa e kakaí ʻo kau ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, naʻe fanongonongo loto-toʻa ʻa e pōpoaki fakaofo ko iá ʻe he kakai tangata mo e kakai fefine naʻa nau ako ki he moʻoní.—Mātiu 28:19, 20.
2. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau loto-toʻa ʻi he ʻahó ni?
2 Naʻe ʻikai ke fokotuʻu ʻa e Puleʻangá ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Ka naʻe kikiteʻi ʻe he Tuʻi kuo filí, ko Sīsū Kalaisi, ʻo kau ki heʻene ʻi ai taʻe hā mai ʻi he kahaʻú ʻi heʻene maʻu ʻa e mafai fekauʻaki mo e Puleʻangá. ʻE fakaʻilongaʻi ʻa e taimi ko iá ʻi ha tuʻunga taʻe ʻi ai hano tatau, ʻaki ʻa e faʻahinga meʻa ʻo hangē ko e ngaahi tau, honge, ngaahi mahaki fakaʻauha, ngaahi mofuike, pea mo hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi māmani lahi. (Mātiu 24:3-14; Luke 21:10, 11) ʻI hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga ko ʻení pea mo e fakatanga ʻoku tau hokosiá. Ko ia ai, ʻe ʻaonga kiate kitautolu ke fakakaukau ange ki he ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e kau fanongonongo loto-toʻa ʻo e Puleʻangá ʻi he ʻuluaki senituli T.S.
Loto-Toʻa ke Faʻifaʻitaki Kia Kalaisi
3. Ko hai naʻá ne fokotuʻu mai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ki he loto-toʻá, pea ko e hā ʻa e fakamatala ʻo kau kiate iá ʻoku hā ʻi he Hepelū 12:1-3?
3 Naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ki he loto-toʻá. ʻI he ʻosi ʻa e lave ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki he ‘fuʻu konga ʻao lahi’ ko e kau fakamoʻoni loto-toʻa ʻa Sihova ʻi he kuonga ki muʻa ʻi he kau Kalisitiané, naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá kia Sīsū ʻo ne pehē: “ʻAua, pea ko e meʻa ʻi he kapuʻi ʻa kitautolu ʻe ha ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau, ko ia ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai, pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu; ʻo tau sio fakamamaʻu atu ki he Takimuʻa ʻi he tui mo hono Fakaaʻu, ʻio, ʻa Sīsū; ʻa ia, ko e meʻa ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia, ko ia naʻa ne kataki ʻa e mate kalusefai, naʻe ʻikai te ne tokaʻi hono fakamāʻi, pea kuo ne nofo hifo foki mei he toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo e ʻOtua. Seuke, mou fua kimoutolu mo e Toko Taha naʻa ne kataki ʻa e fuʻu angatuʻu pehe fau ko ia ʻa e koto angahala kiate kinautolu, telia naʻa mou mafasia he poʻepoʻea homou laumalie.”—Hepelū 12:1-3.
4. ʻI he founga fē naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ʻa e loto-toʻa ʻi hono ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sētané?
4 Naʻe talitekeʻi loto-toʻa ʻe Sīsū ʻa Sētane ʻi he hili ʻene papitaisó mo e ʻaho ʻe 40 ʻo e fakalaulauloto, mo lotu, mo e ʻaukai ʻi he toafá. ʻI he ʻahiʻahiʻi ia ʻe he Tēvoló ke ne liliu ʻa e ngaahi foʻi maká ki he maá, naʻe fakafisi ʻa Sīsū ke ne fai ia he ʻoku hala ke fai ha mana ke fakalato ha holi fakaekita. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo tohi, Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” ʻI he pehē ʻe Sētane kia Sīsū ke ne hopo ki lalo mei he fakafaletolo ʻolunga ʻo e temipalé, naʻá ne fakafisi koeʻuhi ko e angahala ia ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ke ne fakahaofi ia mei he hoko nai ʻa e taonakita. Naʻe pehē ʻe Kalaisi: “Kuo tohi foki, ʻE ʻikai te ke haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki ko ho ʻOtua.” Naʻe pehē ʻe Sētane te ne foaki ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní ʻo kapau te ne “fakatomapeʻe ʻo lotu” ange kiate ia, ka naʻe ʻikai pē ke loto ʻa Sīsū ke ne tafoki mei he moʻoní pea mo poupouʻi ʻa e luma ʻa e Tēvoló ʻo pehē ʻe ʻikai ke tauhi ʻe he kakaí ʻenau anga-tonu ki he ʻOtuá ʻo ka hoko ha ʻahiʻahi. Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū: “Setane, fei mo ʻalu! he kuo tohi, Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe “ʻalu meiate ia ʻo tali faingamalie” ʻa e Toko Taha ʻahiʻahi.—Mātiu 4:1-11; Luke 4:13.
5. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke matuʻuaki ha fakatauele?
5 Naʻe anganofo ʻa Sīsū kia Sihova pea naʻá ne talitekeʻi ʻa Sētane. Pehē pē, kapau te tau ʻai ke tau ‘anganofo kitautolu ki he ʻOtuá pea talitekeʻi ʻa e Tēvoló, te ne hola meiate kitautolu.’ (Sēmisi 4:7) Hangē pē ko Sīsuú, te tau lava ke matuʻuaki loto-toʻa ha fakatauele ʻo kapau te tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú, naʻa mo hono leaʻaki nai kinautolu ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai kitautolu ke tau fai ha angahalá. Te tau tō nai ki he fakatauele ke kaihaʻá ʻo kapau te tau leaʻaki hifo pē kiate kitautolu ʻa e lao ʻa e ʻOtuá: “ʻOua naʻa ke kaihaʻa”? ʻE tō nai ha ongo Kalisitiane ki he ʻulungāanga taʻe taau fakaefehokotaki fakasinó ʻo kapau ʻe aʻu ʻo leaʻaki loto-toʻa ʻe ha taha ʻo kinaua ʻa e ngaahi lea: “ʻOua naʻa ke tono ʻunoho”?—Loma 13:8-10; ʻEkisoto 20:14, 15.
6. ʻI he founga fē naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e toko taha loto-toʻa naʻá ne ikuʻi ʻa māmani?
6 ʻI hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiane kuo fehiʻa mai ki ai ʻa e māmaní, ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi mei hono laumālié pea mo e ʻulungāanga angahalaʻiá. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi: ka mou loto toʻa pe; kuo u ikuna ʻa mamani ʻe au.” (Sione 16:33) Naʻá ne ikuʻi ʻa e māmaní ʻi he ʻikai te ne hoko ia ʻo tatau mo ia. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga ko e toko taha ikuna mo e ikuʻanga ʻo ʻene tauhi anga-tonú te ne ʻai kitautolu ke tau loto-toʻa ke faʻifaʻitaki kiate ia ʻaki ʻa e tuʻu mavahe mo taʻe mele ai pē mei he māmani ko ʻení.—Sione 17:16.
Loto-Toʻa ke Kau Ai Pē ki he Ngāue Fakamalangá
7, 8. Ko e hā ʻa e meʻa te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko atu ai pē ʻi he ngāue fakamalangá neongo ʻa e fakatangá?
7 Naʻe falala ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e loto-toʻa ke hoko atu ai pē ʻi he ngāue fakamalangá neongo ʻa e fakatangá. Naʻe fakahoko loto-toʻa ʻe Kalaisi ʻa ʻene ngāue fakamalangá neongo ʻa e fakatangá, pea ʻi he hili ʻa e Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe hoko atu ʻa ʻene kau muimuí ke fanongonongo atu ʻa e ongoongo leleí neongo naʻe feinga ʻa e kau taki lotu Siú ke taʻofi kinautolu. (Ngāue 4:18-20; 5:29) Naʻe lotu ʻa e kau ākongá ʻo pehē: “ʻEiki, ke ke meʻa ki heʻenau ngaahi fakamana, pea tuku ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ke ʻoua ʻaupito te mau māluʻia ʻi heʻemau malangaʻaki hoʻo folofola.” Pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea lolotonga ʻenau hū, naʻe ngalulululu ʻa e potu ʻoku nau fakataha ai; pea naʻe fakafonu ʻa kinautolu katokatoa ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni: pea naʻa nau malangaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻo taʻemāluʻia.”—Ngāue 4:24-31.
8 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fie fanongo ʻa e kakai tokolahi taha he ʻahó ni ki he ongoongo leleí, ʻoku faʻa fie maʻu ʻa e loto-toʻa ke hoko atu ai pē ʻi heʻetau malangaʻi ia kiate kinautolu. Tautautefito ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e fakatangá, ʻoku fie maʻu ai ki he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e loto-toʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá koeʻuhi ke fai ʻa e fakamoʻoni fakaʻaufuli. (Ngāue 2:40; 20:24) Ko ia naʻe pehē ʻa e fakamatala ʻa e toko taha fanongonongo loto-toʻa fekauʻaki mo e Puleʻangá ko Paulá ki ha kaungāngāue talavou naʻe siʻisiʻi pē ʻene taukeí: “He ko e Laumalie naʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate kitaua, naʻe ʻikai ko e Laumalie angafoʻi, ka ko e angamalohi, mo ʻofa mo valoki. Ko ia ʻoua te ke māʻi ʻa e fakaha ʻo hotau ʻEiki, pe te ke māʻi au ko ʻene popula: kaekehe, ke ke kau mo au ʻi he kai mamahi koeʻuhi ko e Kosipeli ʻi he funga ʻo e māfimafi ʻo e ʻOtua.” (2 Tīmote 1:7, 8) Kapau te tau lotu ke maʻu ʻa e loto-toʻá, te tau lava ke hoko atu ai pē ʻi he ngāue fakamalangá, pea naʻa mo e fakatangá ʻe ʻikai te ne toʻo ʻa e fiefiá meiate kitautolu ko e kau fanongonongo fekauʻaki mo e Puleʻangá.—Mātiu 5:10-12.
Loto-Toʻa ke Kau mo Sihova
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau Siu mo e kau Senitaile ʻi he ʻuluaki senitulí ka nau hoko ko e kau muimui papitaiso ʻa Kalaisi? (e) Ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻa e loto-toʻá kae hoko ko ha Kalisitiane?
9 Naʻe liʻaki loto-toʻa ʻe he kau Siú mo e kau Senitaile tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi founga tukufakaholo taʻe fakatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ka nau hoko ko e kau muimui papitaiso ʻa Kalaisi. Fuoloa siʻi pē mei he hili ʻa e Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe “fakatokolahi ʻaupito ʻa e lau ʻo e kau ako ʻi Selusalema; kaeʻumaʻā ko e fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeiki naʻa nau fakavaivaiʻi kinautolu ʻo tui.” (Ngāue 6:7) Naʻe loto-toʻa ʻa e kau Siu ko iá ke motuhi ʻa e ngaahi haʻi fakalotú pea tali ʻa Sīsū ko e Mīsaiá.
10 Naʻe kamata ʻi he 36 T.S., ʻa e hoko ʻa e kau Senitaile tokolahi ko e kau tui. ʻI he fanongo ʻa Koliniusi, mo e kau memipa ʻo hono fāmilí pea mo e kau Senitaile kehé ki he ongoongo leleí, naʻa nau tali leva ia ʻo nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea naʻe “papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki.” (Ngāue 10:1-48) ʻI Filipai naʻe tali ai ʻe ha toko taha Senitaile ko ha leʻo pilīsone pea mo hono falé ʻa e lotu faka-Kalisitiané, “pea ne papitaiso leva, ʻa ia mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia.” (Ngāue 16:25-34) Naʻe fie maʻu ʻa e loto-toʻa ki hono fai ʻa e ngaahi meʻa peheé koeʻuhi he naʻe fakatangaʻi mo ʻikai manakoa ʻe he tokolahi ʻa e kulupu tokosiʻi ko e kau Kalisitiané. ʻOku nau kei ʻi he tuʻunga tatau pē he taimí ni. Ka ʻo kapau kuo teʻeki ai ke fai hoʻo fakatapui ki he ʻOtuá pea mo papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻikai ko e taimi ʻeni ke ke fai ai ʻa e ongo laka loto-toʻa ko iá?
Loto-Toʻa ke Nofo ʻi ha Fāmili ʻOku Taʻe Tui ʻa e Niʻihi
11. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he loto-toʻá naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻIunisi mo Tīmote?
11 Naʻe fokotuʻu ʻe ʻIunisi mo hono foha ko Tīmoté ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he tui loto-toʻá ʻi he nofo ʻi ha fāmili naʻe ʻikai ke kau kotoa ki he lotu tatau. Neongo ko e husepāniti ʻo ʻIunisí ko e toko taha lotu fakapangani, ka naʻe akoʻi ʻe ʻIunisi ʻa e “Tohitapu” ki hono fohá talu mei heʻene kei valevalé. (2 Tīmote 3:14-17) ʻI he hoko ʻa ʻIunisi ko e Kalisitiané, naʻá ne fakahāhā ʻa e ‘tui taʻe mālualoi.’ (2 Tīmote 1:5) Naʻá ne loto-toʻa foki ke ʻoatu ʻa e akonaki faka-Kalisitiané kia Tīmote kae kei fakahā pē ʻa e fakaʻapaʻapa ki he tuʻunga ʻulu ʻo hono husepāniti taʻe tuí. Ko e moʻoni, naʻe fakapaleʻi ʻa ʻene tuí mo ʻene loto-toʻá ʻi hono filiʻi hono foha naʻe akoʻi leleí ke ne ʻalu fakataha mo Paula ʻi he ngaahi fononga fakamisinale. Ko e fakalototoʻa lahi ē ka ko e meʻá ni ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻoku nau ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo ia!
12. Naʻe hoko ʻa Tīmote ko e faʻahinga toko taha fēfē, pea ko hai ʻoku nau lolotonga fakahā ʻoku nau hoko ʻo tatau pē mo ia?
12 Neongo naʻe nofo ʻa Tīmote ʻi ha fāmili naʻe ʻikai ke kau kotoa ki he lotu tatau, naʻá ne tui loto-toʻa ki he lotu faka-Kalisitiané mo ne hoko ko e toko taha matuʻotuʻa fakalaumālie ʻa ia naʻe lava ke pehē ʻe Paula ʻo fekauʻaki mo ia: “Ka oku ou ʻamanaki pe ʻi he ʻEiki ko Sisu, ʻe toe siʻi pea u fekau atu [ki he kau Filipaí] ʻa Timote, koeʻuhi ke u fiemalie ʻe au foki ʻi haʻaku ʻilo ki hoʻomou ngaahi meʻa. He ʻoku ʻikai te u maʻu mo ha taha ʻoku loto tatau mo au; ha taha te ne lotomoʻua moʻoni ki hoʻomou ngaahi meʻa. . . . Ka ʻoku mou ʻilo ia ko e moʻonia, heʻene nofo kiate au, ʻo hange ko e foha mo e tamai, ʻo ngaue mo au ki he Kosipeli.” (Filipai 2:19-22) ʻI he ngaahi ʻahó ni, kuo tali loto-toʻa ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻe he tamaiki tangata mo e tamaiki fefine tokolahi ʻa ia ʻoku ʻikai ke kau honau fāmilí kotoa ki he lotu tatau. Hangē ko Tīmoté ʻoku nau fakahā ʻe kinautolu tonu ʻenau tui, pea ʻoku tau fiefia lahi ʻoku nau kau ki he kautaha ʻa Sihová!
Loto-Toʻa ke ‘Fakalalango Hoʻotauá Uʻa’
13. ʻI he founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa e loto-toʻá?
13 Naʻe fokotuʻu ʻe ʻAkuila mo hono uaifi ko Pīsilá (Pisa) ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻaki ʻena loto-toʻa ʻo ‘fakalalango hoʻonauá uʻa’ koeʻuhi ko ha kaungātui. Naʻá na loto-lelei ke nofo ʻa Paula mo kinaua, mo ngāue fakataha mo ia ʻi he ngaohi tēnití, mo tokoni atu kiate ia ke ne ʻai ke mālohi ai pē ʻa e fakatahaʻanga foʻou ʻi Kolinitoó. (Ngāue 18:1-4) ʻI he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 15 ʻo ʻena kaumeʻa mo Paulá, naʻá na aʻu ʻo ʻai ʻena moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko Paula, ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke fakahā mai ʻe he Tohi Tapú. Naʻá na nofo ʻi Loma ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi aí: “Tala hoku ʻofa kia Pisila mo Akuila, ko siʻi ongo kaungāngaue oʻoku ʻi he ngaue ʻa Kalaisi Sisu: ko e ongo meʻa ia naʻa na fakalalango hoʻonaua uʻa ke fakahaofi ʻeku moʻui. Talaʻehai ko au pe ʻoku fakafetaʻi kiate kinaua, ka ʻoku pehe mo e ngaahi siasi kotoa ʻo Senitaile.”—Loma 16:3, 4.
14. Naʻe ngāue ʻa ʻAkuila mo Pīsila ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni fē ʻi hono fakalalango hoʻonauá uʻa koeʻuhi ko Paulá?
14 ʻI hono fakalalango ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa hoʻonauá uʻa koeʻuhi ko Paulá, naʻá na ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa Sīsū: “Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolu, Ke mou feʻofaʻaki: hange ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolu, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻaki.” (Sione 13:34) Naʻe “foʻou” ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení he naʻe fie maʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he fie maʻu ʻa e Lao ʻia Mōsesé ke ʻofa ʻe ha taha ki hono kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻene ʻofa kiate ia tonu. (Livitikō 19:18) Naʻe mātuʻaki fie maʻu ai ha ʻofa ʻa ia ʻokú ne loto-lelei ke tuku ange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kitá ʻo aʻu ki hono tuku ange ʻete moʻuí koeʻuhi ko e niʻihi kehe, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Naʻe hiki ʻe he toko taha faʻu tohi ko Tētuliane naʻe moʻui ʻi he senituli hono ua mo hono tolu T.S., ʻa e ngaahi lea ʻa e kakai ʻo e māmaní ʻo fekauʻaki mo e kau Kalisitiané ʻo ne tohi: “‘Sio,’ ko e lau eni ʻa e kakaí, ‘ki he feʻofaʻaki ʻa e kau Kalisitiané . . . mo nau loto-lelei ke nau mate koeʻuhi ko honau kaungā-Kalisitiané.’ ” (Apology, vahe XXXIX, 7) Tautautefito ki he lolotonga ʻa e fakatangá ʻoku moʻua ʻaki nai ai ʻe kitautolu ke fakahā ʻa e ʻofa fakatokouá ʻaki hono ʻai ʻetau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi kae hao ʻa e kaungātuí mei he tōʻonga anga-fakamanu mo e mate ʻi he nima ʻo e ngaahi filí.—1 Sione 3:16.
ʻOku Fakahoko Mai ʻe he Loto-Toʻá ʻa e Fiefia
15, 16. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Ngāue vahe 16, ko e hā ʻa e kaunga ʻa e loto-toʻá ki he fiefiá?
15 ʻOku tokonaki mai ʻe Paula mo Sailosi ʻa e fakamoʻoni ʻo pehē ko hono fakahā ʻa e loto-toʻá ʻi he hoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻe lava ke ne fakahoko mai ʻa e fiefia. ʻI he tuʻutuʻuni ʻa e kau fakamaau ʻi he kolo ko Filipaí, naʻe haha fakahāhā kinaua ʻaki ha vaʻakau pea lī ki he pilīsoné ʻo fakamaʻu hona vaʻé ki he ʻakau kiiʻí. Ka, naʻe ʻikai te na loto-mafasia mo tetetete ʻi he ilifia. Neongo ʻa e tuʻunga faingataʻa naʻá na ʻi aí, naʻá na kei maʻu ʻa e loto-toʻa ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá pea mo e fiefia ʻoku fakahoko mai ʻe he loto-toʻa ko iá ki he kau Kalisitiane anga-tonú.
16 ʻI he tuʻuapoó nai, naʻe fai ʻe Paula mo Sailosi ʻena lotu pea mo fakamālōʻia ki he ʻOtuá ʻaki ʻena hiva. Pea fakafokifā, naʻe luluʻi ʻe ha mofuike ʻa e pilīsoné ʻo homo ai ʻa hona ngaahi haʻí pea matangaki ʻa e ngaahi matapaá. Naʻe fai ai ki he toko taha leʻó mo hono fāmilí ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻa ia naʻe iku atu ai ki heʻenau papitaiso ko e kau sevāniti ʻa Sihova. Pea naʻá “ne nekeneka koeʻuhi kuo nau hoko ʻo lotu ki he ʻOtua, ʻo fakafāmili katoa.” (Ngāue 16:16-34) Ko ha fiefia lahi ē naʻe pau ke fakahoko mai ʻe he meʻá ni kia Paula mo Sailosi! ʻI he vakai atu ki he fakatātā ko ʻení mo e ngaahi fakatātā kehe mei he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e loto-toʻá, ʻoku lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻa e loto-toʻá ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová?
Hokohoko Atu Ai Pē ke Loto-Toʻa
17. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Sāme 27, ko e hā ʻa e kaunga ʻa e ʻamanaki kia Sihová ki he loto-toʻá?
17 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻamanaki kia Sihová ke tau tauhi maʻu ʻetau loto-toʻá. Naʻe hivaʻi ʻe Tēvita: “Amanaki lelei kia Jihova: bea ke loto toʻa, bea te ne fakamalohi ho loto: oku ou behe, amanaki lelei kia Jihova.” (Sāme 27:14, PM) ʻOku fakahā ʻi he Sāme 27 ko Sihova ko e “malohi” ia naʻe falala ki ai ʻa Tēvita ʻaki ʻene moʻuí. (Veesi 1) ʻI he sio ki he meʻa naʻe fai ki muʻa ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi fili ʻo Tēvitá naʻe ʻai ai ia ke ne loto-toʻa. (Veesi 2, 3) Ko e toe meʻa ʻe taha naʻe tokoni ki aí ko e houngaʻia ki he faiʻanga tefito ʻo e lotu kia Sihová. (Veesi 4) Naʻe toe langa hake ʻa e loto-toʻa ʻa Tēvitá ʻe heʻene falala ki he tokoni, maluʻi mo e fakahaofi ʻa Sihová. (Veesi 5-10) Naʻe toe tokoni foki ʻa ʻene ako maʻu ai pē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. (Veesi 11) Naʻe tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne loto-toʻá ʻe he tui mo e ʻamanaki, fakataha mo e lotu ʻo fai ʻi he tui pau ʻe fakahaofi ia mei hono ngaahi filí. (Veesi 12-14) ʻOku lava ke tau ʻai ke mālohi ange ʻetau loto-toʻá ʻaki ʻa e ngaahi founga meimei tatau, ʻo fakahā leva ʻoku moʻoni ʻoku tau “amanaki lelei kia Jihova.”
18. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahā mai ko e feohi tuʻumaʻu mo e kaungātui kia Sihová te ne tokoni ki heʻetau tauhi maʻu ʻa e loto-toʻá? (e) Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e ngaahi fakataha Kalisitiané ki hono fakatupulekina ʻa e loto-toʻá?
18 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he feohi tuʻumaʻu mo e kaungātui kia Sihová ke tau tauhi maʻu ʻetau loto-toʻá. ʻI he tangi ʻa Paula kia Sisá pea mo e lolotonga ʻene fononga ki Lomá, naʻe fetaulaki ai mo ia ʻa e kaungātuí ʻi he Faiʻanga Fakatau ʻo ʻApio mo e Fale ʻe Tolu. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ʻi he feʻiloaki ʻa Paula mo kinautolu, naʻa ne fai ʻene fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo ne maʻu ai ha toʻa.” (Ngāue 28:15) ʻI heʻetau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha Kalisitiané, ʻoku tau tokaʻi ai ʻa e akonaki ʻa Paula: “Ke fefakaʻaiʻaiʻaki [“fefakalototoʻaʻaki,” NW] ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelū 10:24, 25) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fefakalototoʻaʻakí? ʻOku ʻuhinga ʻa e fakalototoʻá ki he “tafunaki ʻaki ʻa e loto-toʻa, mālohi pe ʻamanaki.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) ʻOku lava ke tau tafunaki ʻa e kau Kalisitiane kehé ʻaki ʻa e loto-toʻa, pea pehē pē mo ʻenau fakalototoʻa maí te ne fakatupulekina ʻiate kitautolu ʻa e ʻulungāanga ko ení.
19. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi tohi fakatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki heʻetau tauhi maʻu ʻa e loto-toʻá?
19 Kuo pau ke tau ako tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo ngāueʻaki hono akonakí ʻi heʻetau moʻuí ka tau tauhi maʻu ʻetau loto-toʻá. (Teutalōnome 31:9-12; Siōsiua 1:8) ʻOku totonu ke fakakau ki he heʻetau ako tuʻumaʻú ʻa e ngaahi tohi Kalisitiane ʻoku fakatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, he ko e akonaki lelei ʻoku tau maʻu mei aí te ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ki he tuí ʻaki ʻa e loto-toʻa kuo foaki mei he ʻOtuá. Kuo tau sio mei he ngaahi fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he loto-toʻa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. Mahalo pē he taimí ni ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe ʻoku tokoni fēfē ha fakamatala pehē kiate kitautolu, ka ʻoku mālohi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ko e meʻa ʻoku tau ako mei aí te ne tokoniʻi ai pē kitautolu. (Hepelū 4:12) Hangē ko ení, kapau ʻoku kamata ke uesia ʻe he manavahē ki he tangatá ʻa ʻetau ngāue fakamalangá, te tau manatuʻi nai naʻe loto-toʻa ʻa ʻĪnoke ke ne fakahoko atu ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he kakai taʻe tokaʻi ʻo e ʻOtuá.—Siutasi 14, 15.
20. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú ka tau tauhi maʻu ʻa e loto-toʻa ko e kau sevāniti ʻa Sihová?
20 Kuo pau ke tau lotu fakaʻutumauku ka tau tauhi maʻu ʻa e loto-toʻa ko e kau sevāniti ʻa Sihova. (Loma 12:12) Naʻe kātakiʻi loto-toʻa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hoko kiate iá koeʻuhi “naʻa ne ʻatu ʻa e ngaahi lotu, mo e ngaahi hu tōtōaki, kiate ia naʻe mafai ke fakahaofi ia mei he mate, ʻo ne fai ʻaki ʻa e fuʻu kalanga, mo e tangi loʻimata: pea naʻe tali ko e meʻa ʻi heʻene fai fakaongoongo.” (Hepelū 5:7) ʻI heʻetau vāofi mo e ʻOtuá ʻaki ʻa e lotú, ʻe ʻikai te tau hoko ʻo hangē ko e kakai loto-foʻi ʻo e māmaní ko honau ikuʻangá “ko e mate ʻangaua” ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha toe tuʻu mei ai. (Fakahā 21:8) Ko e maluʻi mo e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ko e meʻa pē ʻa ʻene kau sevāniti loto-toʻá.
21. Ko e hā ʻoku malava ai ʻa e Kau Fakamoʻoni mateaki ʻa Sihová ke nau loto-toʻá?
21 ʻI hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni mateaki ʻa Sihová, ʻoku ʻikai totonu ke tau manavahē ki he kau tēmenioó mo e kakai ko e ngaahi filí, koeʻuhi he ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea mo e faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa ʻa Sīsū ko e toko taha kuó ne ikuna ʻa māmani. ʻOku pehē pē mo e feohi fakalaumālie fakatupu langa hake mo e kakai ʻa Sihová ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto-toʻa. ʻOku toe langa hake ʻetau loto-toʻá ʻo fakafou mai ʻi he tataki mo e akonaki ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi tohi Kalisitiané. Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻo kau ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ke tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi ʻalungá ʻaki ʻa e loto-toʻa. Ko ia ai, ʻi he ngaahi ʻaho fakamui mo faingataʻa ko ʻení, ʻai ke tau tutui loto-toʻa ai pē ki muʻa ʻi he ngāue toputapú. ʻIo, ʻai ke loto-toʻa ʻa e kakai hono kotoa pē ʻa Sihova!
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻOku lava fēfē ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ke ne ʻai kitautolu ke tau loto-toʻa?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fakahoko ʻa e loto-toʻa kia Sīsū mo ʻene kau ākongá ke nau kau ai pē ki he ngāue fakamalangá?
◻ Ko e hā naʻe fie maʻu ai ki he kau Siú mo e kau Senitailé ʻa e loto-toʻá ka nau kau mo Sihova?
◻ Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻIunisi mo Tīmote ʻo fekauʻaki mo e loto-toʻá?
◻ Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻo pehē ʻoku fakahoko mai ʻe he loto-toʻá ʻa e fiefia naʻa mo e lolotonga ʻo e hoko ʻa e fakatangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Hangē pē ko Sīsuú, te tau lava ke matuʻuaki ha fakatauele ʻo kapau te tau ngāueʻaki mo leaʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu