Falala kia Sihova!
“Falala kia Jihova aki ho loto kotoa.”—PALŌVEPI 3:5, PM.
1. Ko e hā naʻe ueʻi ʻe he tohi Palōvepi 3:5 ke fai ʻe ha talavou, pea ko e hā hono ola tuʻuloá?
NAʻE tohi ʻe ha toko taha naʻe fuoloa ʻene kau ki he ngāue fakamisinalé: “‘FALALA KI HE ʻEIKÍ ʻAKI HO LOTÓ KOTOA; PEA ʻOUA TE KE FALALA KI HO POTO ʻOʻOÚ.’ Naʻe tohoaki ʻeku tokangá ʻe he ngaahi lea ko ia mei he Tohi Tapú naʻe fakaʻesiaʻi tā ʻo tautau he holisi ʻi ha ʻapi naʻá ku ʻaʻahi ki ai. Naʻá ku fakakaukau lahi ki he ngaahi lea ko ʻení ʻi he toenga ʻo e ʻaho ko iá. Naʻá ku ʻeke hifo kiate au, ʻE lava ke u falala ki he ʻOtuá ʻaki hoku lotó kotoa?” ʻI he taimi ko iá ko e toko taha ko ʻení naʻe taʻu 21 hono taʻumotuʻá. ʻOku sio ki he kuo hilí ʻa e tokoua ko ʻení ki heʻene moʻui fakakoloa koeʻuhi ko ʻene falala ʻaufuatō kia Sihová. Pea ʻoku fakakau ki ai ʻa e ngaahi taʻu ngāue mālohi ʻe 26 ʻo ʻene ngāue fakamisinale ʻi Sīloni (ko Sulī Lanikā ia ʻi he taimí ni), Pema (ko Mienimā ia ʻi he taimí ni), Maleia, Taileni, ʻInitia mo Pākisitani, pea ʻi he taʻu 90 ko eni hono taʻumotuʻá ʻokú ne kei ngāue loto-tōnunga ko e taha ʻo e kau mātuʻá ʻi Perth, ʻi ʻAositelēlia.a
2. Ko e hā ʻa e tui pau ʻoku totonu ke langa hake ʻiate kitautolu ʻe he tohi Palōvepi 3:5?
2 ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu hono kotoa ʻe he ngaahi lea ko e “falala kia Jihova aki ho loto kotoa” ʻa ia ʻoku hā ʻi he Palōvepi 3:5, (PM), ke tau ʻosiʻosi-moʻui ʻaufuatō ai pē kia Sihova, ʻo tui pau te ne lava ke ʻai ke mālohi ange ʻetau tuí ʻo aʻu ki hono lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga ʻoku hangē ha moʻungá. (Mātiu 17:20) Te tau vakai leva ki he Palōvepi 3:5 mo hono potutohí.
Fakahinohino Fakatamai
3. (a) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻe hiva ʻi he tohi Palōvepí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻaupito ki he Palōvepi 3:1, 2?
3 ʻOku hā mei he ngaahi ʻuluaki vahe ʻe hiva ʻo e tohi Palōvepi ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakahinohino fakatamai mo e akonaki fakapotopoto meia Sihova kiate kinautolu hono kotoa ʻoku nau fakatuʻamelie atu ke aʻu ki he tuʻunga ʻi hēvani ko e ngaahi foha pe ko e “tauʻataina fakalangi ʻa e fanau ʻa e ʻOtua” ʻi he māmani palataisi. (Loma 8:18-21, 23) ʻOku maʻu heni ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa ia ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi hono tauhi hake ʻa e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻa e faleʻi ʻoku hā ʻi he Palōvepi vahe 3, ʻa ia ʻoku kamata ʻaki ʻa e fakatokanga: “E hoku foha, oua naa fakagaloʻi a eku fono; ka ke tauhi e ho loto a eku gaahi fekau.” ʻI he ʻunuʻunu atu ki he fakamulituku ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani fulikivanu ʻa Sētané, ʻofa ke tau tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamanatu mai ʻe Sihová. Mahalo pē ʻoku ngali lōloa ʻa e halá, ka ʻoku pehē ʻa e talaʻofa kiate kinautolu kotoa ʻoku kātakí “e fakalahi aki ia kiate koe ae gaahi aho loloa, moe moui fuoloa, bea moe melino,” ko e moʻui taʻe ngata ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa Sihová.—Palōvepi 3:1, 2, PM.
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e vā fiefia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Sione 5:19, 20? (e) Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e akonaki ʻi he Teutalōnome 11:18-21 ki hotau ngaahi ʻahó ni?
4 Ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻa e vā lelei ʻi he vahaʻa ʻo ha tamai mo hano foha. Naʻe fokotuʻu ʻe hotau Toko Taha Fakatupú, ko Sihova ko e ʻOtuá, ke hoko ʻo pehē. Naʻe pehē ʻe Kalaisi Sīsū ʻo kau ki hono vā fekoekoeʻi mo Sihová: “ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻAlo ke fai ʻiate ia ha momoʻi meʻa, ngata pe ʻi he meʻa ʻoku ne vakai ʻoku fai ʻe he Tamai: he ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻoku pehē pe mo e fai ʻe he ʻAlo ʻa e ngaahi meʻa ko ia. He ʻoku ʻofa ʻa e Tamai ki he ʻAlo, pea ʻoku ne fakahā ki ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe ʻoku fai ʻe he ʻEne ʻAfio.” (Sione 5:19, 20) Naʻe fakataumuʻa ʻa Sihová ke ʻi ai ha vā meimei tatau ʻiate ia mo hono fāmili kotoa ʻi māmaní, pea pehē pē foki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tamai ʻi māmaní mo ʻenau fānaú.
5 Naʻe fakalototoʻaʻi ke ʻi ai ha vā fefalalaʻaki ʻi he fāmili ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻe naʻinaʻi ʻe Sihova ki he ngaahi tamaí ʻo pehē: “Ko ia te mou ʻai ʻeku ngaahi lea ni ki homou loto, pea ki homou laumalie; pea te mou noʻo ia moʻo fakaʻilonga ʻi homou nima, pea te nau tuʻu moʻo failaketeli ʻi homou vahaʻa mata. Pea te mou ako ia ki hoʻomou fanau, hoʻomou talanoa ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo fononga ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto, pea ʻi hoʻo tuʻu hake. Pea te ke tohi ia ki he ngaahi pou matapa ʻo ho fale, pea ki hoʻo ngaahi matanikolo: koeʻuhi ke fakalahi homou ngaahi ʻaho mo e ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou fanau ʻi he kelekele, ʻa ia naʻe fuakava ai e Sihova ki hoʻomou ngaahi kui ke aʻu kiate kinautolu—ke tatau mo e ngaahi ʻaho ʻo e ʻi he funga ʻo mamani ʻa e langi.” (Teutalōnome 11:18-21) Ko e moʻoni, ʻe lava ʻe he Folofola fakamānavaʻi ʻa hotau Toko Taha Fakahinohino Maʻongoʻongá, ko Sihova ko e ʻOtuá, ke ne fakafehokotaki fekoekoeʻi ʻa Sihova mo e ngaahi mātuʻá pea mo ʻenau fānaú, pea pehē pē mo e niʻihi kehe kotoa ʻoku tauhi kiate ia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—ʻAisea 30:20, 21.
6. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá mo e tangatá?
6 ʻOku toe hoko atu ʻa e faleʻi fakatamai fakapotopoto ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ko e kau taʻumotuʻa mo e kau talavou, ʻi he veesi 3 mo e 4 ʻi he Palōvepi vahe 3: “Ke ʻoua mahuʻi meiate koe ʻa e angaʻofa [“manavaʻofa,” NW] mo e fai moʻoni: haʻi kinaua ki ho kia; tohi kinaua ki he tohiʻanga ʻo ho loto: ko ia te ke maʻu ai ʻa e ʻofa mo e ongoongolelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua mo e tangata.” ʻOku mahulu taha pē ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi hono fakahā ʻa e manavaʻofá mo e moʻoní. Hangē ko e fakamatala ʻi he Sāme 25:10, “ko e ngaahi hala kotoa ʻo e ʻEiki ko e koto ʻofa [“manavaʻofa,” NW] mo e moʻoni.” ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ʻoku totonu ke tau lehilehiʻi ʻa e ongo ʻulungāanga ko ʻení pea mo ʻena malava ke maluʻí, ʻo ʻai ke mahuʻinga ia kiate kitautolu ʻo hangē ha kahoa mahuʻinga taʻe mafakatatauá pea mo tohi tongi taʻe matāmateʻi ia ʻi hotau lotó. Ko ia ai, te tau lava ke lotu faivelenga: “ʻE Sihova, . . . ʻofa ke maluʻi ai pe kita ʻa e ʻofa [“manavaʻofa,” NW] mo e moʻoni ʻa e ʻAfiona.”—Sāme 40:11.
Ko e Falala Tuʻuloa
7. ʻI he ngaahi founga fē kuo fakahā ai ʻe Sihova ʻa ʻene alafalalaʻangá?
7 ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea falalá ʻe he Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary ko e “falala pau ki he ʻulungāanga, malava, mafai pe moʻoni ʻo ha taha pe ko ha meʻa.” ʻOku tuʻu maʻu ʻa e anga ʻo Sihová ʻi heʻene manavaʻofá. Pea ʻe lava ke tau falala fakaʻaufuli ki heʻene malava ke fakahoko ʻa e meʻa kuó ne talaʻofá, koeʻuhi he ko hono huafá tonu, ko Sihova, ʻokú ne fakaʻilongaʻi ia ko e Toko Taha maʻongoʻonga ʻoku fakahoko meʻa. (ʻEkisoto 3:14; 6:2-8) ʻI hono tuʻunga ko e Toko Taha Fakatupú, ko e Matavai ia ʻo e mālohi mo e ivi lahi ʻaupito. (ʻAisea 40:26, 29) Ko e fakahāhā fakaʻaufuli ia ʻo e moʻoní, koeʻuhi he ʻoku “ʻikai ʻaupito lava ke loi ai ʻa e ʻOtua.” (Hepelū 6:18) Ko ia ai, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau falala ʻaufuatō kia Sihova ko hotau ʻOtuá, ko e Matavai lahi ia ʻo e moʻoní kotoa, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e mafai lahi taha ke maluʻi ʻene kau anga-falalá pea ke ne fakahoko lāngilangiʻia mai ʻene ngaahi taumuʻa maʻongoʻongá hono kotoa.—Sāme 91:1, 2; ʻAisea 55:8-11.
8, 9. Ko e hā ʻoku ʻikai maʻu ai ʻi he māmaní ʻa e falalá, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ke kehe ʻaupito ʻa e kakai ʻa Sihová?
8 Ko e meʻa pangó, ʻi he māmani ololalo ʻoku takatakai kiate kitautolú ʻoku ʻikai maʻu ai ʻa e falalá. ʻI hono kehekehé, ʻoku fele ʻa e mānumanú mo e maumau-laó. Naʻe hā maeʻeeʻa ʻi he takafi ʻo e makasini ko e World Press Review ʻo Mē 1993 ʻa e pōpoakí ni: “KO E FAKAʻAU KE LAHI ʻA E MAUMAU-LAÓ—Ko e Paʻanga Kuo Maʻu Taʻe Fakalao ʻi he Fokotuʻutuʻu Fakapolitikale Foʻou ʻo e Māmaní. ʻOku aʻu ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he kakai maumau-laó mei Pelēsila ki Siamane, mei he ʻIunaite Seteté ki ʻAsenitina, mei Sepeni ki Pelū, mei ʻĪtali ki Mekesikō pea mei he Vatikanó ki Lūsia.” Ko e meʻa pē ʻoku maʻu mei he meʻa ʻoku taku ʻe he tangatá ko e fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e māmaní ko e fakaʻau ke lahi ange ʻa e koto mamahi, he ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he tāufehiʻa, mānumanu mo e taʻe falalaʻanga.
9 ʻI hono kehe ʻaupito mei he ngaahi puleʻanga fakapolitikalé, ʻoku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau hoko “ko e puleʻanga ʻoku ʻotuaʻaki ʻa Sihova.” Ko kinautolu pē ʻe lava ke nau pehē moʻoni, “ʻOku mau falala ki he ʻOtua,” ʻa ia ko e kupuʻi lea ʻoku ʻasi ʻi he paʻanga ʻAmeliká. ʻE lava ʻe he toko taha taki taha ʻo kinautolu ke kalanga fiefia: “Teu fakamalo ki he Otua i he ene folofola; . . . Kuou falala ki he Otua: e ikai teu manavahe.”—Sāme 33:12; 56:4, 11 PM.
10. Ko e hā ʻa e meʻa kuó ne ʻai ke mālohi ange ʻa e kau talavou Kalisitiane tokolahi ke nau tauhi ʻenau anga-tonu?
10 Kuo tokoniʻi ʻe he falala kia Sihová ʻa e Kau Fakamoʻoni kei talavou ʻe laui afe ke kātakiʻi ʻe he tokolahi taha ʻo kinautolu ʻa e faʻa tā lahi mo e tuku pilīsone ʻi ha fonua ʻe taha ʻi ʻĒsia. ʻI he pō ʻe taha ʻi he pilīsoné naʻe ongoʻi ʻe ha toko taha Fakamoʻoni kei talavou kuo ʻikai toe lava ke ne kātakiʻi ʻa e fakamamahi fakalilifu kuó ne hokosiá. Ka naʻe haʻu fakafufū kiate ia ʻi he poʻulí ha talavou ʻe taha. Naʻá ne fanafana kiate ia: “ʻOua te ke foʻi; naʻá ku fakangaloku ʻeku tuí pea ʻikai pē ke nonga hoku lotó talu mei ai.” Naʻe fakafoʻou ʻe he ʻuluaki talavoú ʻene fakapapau ke ne tuʻu mālohi. ʻOku malava ke tau falala fakaʻaufuli kia Sihova ʻo pehē te ne tokoniʻi kitautolu ke lavaʻi ha faʻahinga feinga pe ko e feinga hono kotoa pē ʻa Sētane ke ne keina ʻa ʻetau anga-tonú.—Selemaia 7:3-7; 17:1-8; 38:6-13, 15-17.
11. Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau falala kia Sihová?
11 Ko e konga ʻo e ʻuluaki tuʻutuʻuní ʻoku pehē hono fakaleá: “Bea ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa.” (Maʻake 12:30, PM) ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku aʻu loloto hifo ʻa e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ʻoku tau ako ki aí ki hotau lotó ke ueʻi kitautolu ke ʻoatu hotau kotoá ki he ngāue ʻa hotau ʻOtua fakaofó, ko e ʻEiki Fakaleveleva ko Sihová. ʻOku ueʻi ai kitautolu ke tau falala ʻaufuatō ki heʻene fai fakahaofí ʻaki ʻa e loto ʻoku fonu ʻi he houngaʻia kiate ia koeʻuhi ko e meʻa kotoa kuó ne akoʻi kiate kitautolú, ko e meʻa naʻá ne fai maʻatautolú pea mo e meʻa te ne fai maʻatautolú.—ʻAisea 12:2.
12. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻu lahi, ko e hā ʻa e founga kuo fakahā ai ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻenau falala kia Sihová?
12 ʻE malava ke fakatupulekina ʻa e falala ko ʻení ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻu lahi. Naʻe tohi ʻe he toko taha Fakamoʻoni anga-fakatōkilalo ʻa Sihova ʻa ia naʻá ne kamata ʻene ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Watch Tower Society ʻi Brooklyn ʻi ʻEpeleli 1927, ʻo ngāue loto-tōnunga ai ʻo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 50 ʻo ne pehē: “ʻI he ngataʻanga ʻo e māhina ko iá naʻá ku maʻu ha kiʻi tokoni ko e paʻanga ʻe $5.00 ʻAmelika ʻi ha sila naʻe ʻi ai ha kaati fakaʻofoʻofa ʻa ia naʻe hā ai ʻa e konga Tohi Tapu ko e tohi Palōvepi 3:5, 6 . . . Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga lelei ke falala kia Sihova, koeʻuhi ʻi he ʻuluʻi ʻōfisí naʻe vave ʻeku maʻu ʻa e mahino ʻoku maʻu ʻe Sihova ha ‘tamaioʻeiki anga-tonu mo poto’ ʻokú ne tauhi loto-tōnunga ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga hono kotoa ʻi māmani ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá.—Mātiu 24:45-47, (PM).”b Naʻe ʻikai ke holi ʻa e loto ʻo e toko taha Kalisitiane ko ʻení ki he paʻangá, ka ki hono maʻu ʻa e “koloa taʻe ʻunu ʻi Hēvani.” Pehē pē ʻi he ngaahi ʻahó ni, ʻoku ngāue ʻa e kau ngāue ʻe laui afe ʻi he ngaahi ʻapi Pēteli ʻo e Watch Tower Society ʻi māmani lahi ʻaki ha fuakava fakalao ʻoku hangē ha fuakava ke nofo ʻi ha tuʻunga ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi koloa ʻoku maʻú. ʻOku nau falala kia Sihova ke ne tokonaki mai ʻenau ngaahi fie maʻu fakaʻahó.—Luke 12:29-31, 33, 34.
Faaki Kia Sihova
13, 14. (a) Ko e fē pē ʻoku malava ke maʻu ai ʻa e faleʻi leleí? (e) Ko e hā kuo pau ke fakaʻehiʻehi mei ai kae malava ke matuʻuaki ʻa e fakatangá?
13 ʻOku naʻinaʻi mai kiate kitautolu ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní: “Bea oua naa ke faaki ki ho boto oou.” (Palōvepi 3:5, PM) Kuo ʻikai pē ke teitei lava ke maʻu ʻe he kau faleʻi mo e kau saienisi ʻo e ʻatamaí ʻi he māmaní naʻa mo ha konga ʻo e poto mo e ʻilo ʻoku fakahā mai ʻe Sihová. “Pea ko ʻene ʻilo ʻoku taʻemalaua.” (Sāme 147:5) ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe faaki ki he poto ʻo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e māmaní pe ki heʻetau ngaahi ongo ʻo e lotó, ʻai ke tau hanga kia Sihova, ko ʻene Folofolá, mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ke maʻu mei ai ʻa e faleʻi leleí.—Sāme 55:22; 1 Kolinitō 2:5.
14 ʻE ʻikai ke ʻaonga ʻa e poto fakaetangatá pe ko e lakanga tuʻu-ki-muʻá ʻi he ʻaho vavé ni mai ʻo e ʻahiʻahi kakahá. (ʻAisea 29:14; 1 Kolinitō 2:14) ʻI Siapani ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe falala ai ʻe ha toko taha alafua kae loto-mahikihiki ko e tauhi-sipi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ki hono poto ʻoʻoná. ʻI hono ʻahiʻahiʻi ʻene tuí naʻá ne tafoki mei he moʻoní, pea naʻe taʻofi ai foki ʻe he tokolahi taha ʻo e takangá ʻenau ngāué ʻi he hoko ʻa e fakatangá. Naʻe fakamatala ʻe ha tuofefine Siapani ʻa ia naʻá ne matuʻuaki loto-toʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu naʻe hoko kiate ia ʻi he ngaahi loki pilīsone ʻulifōfō: “Naʻe ʻikai ke maʻu ha ngaahi malava makehe pe ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻe kinautolu naʻe kei tauhi ʻenau anga-tonú. Ko e moʻoni kuo pau ke tau falala ai pē ʻa kitautolu hono kotoa kia Sihova ʻaki hotau lotó kotoa.”c
15. Ko e hā ʻa e ʻulungāanga fakaʻotua ʻoku mātuʻaki fie maʻu ka tau ʻai ke fiefia ʻa Sihova?
15 ʻOku kau ʻa e anga-fakatōkilaló ki heʻetau falala kia Sihova kae ʻikai ko e poto ʻotautolú. Ko e ʻulungāanga ko ʻení ʻoku mahuʻinga lahi kiate kinautolu hono kotoa ʻoku nau loto ke ʻai ke fiefia ʻa Sihová! Naʻa mo hotau ʻOtuá, neongo ko e ʻEiki Fakaleveleva ia ʻo e ʻunivesí kotoa, ʻokú ne fakahā ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi heʻene feangainga mo ʻene ngāue fakatupu maʻu-ʻatamai potó. ʻOku tau fakamālō ki he meʻa ko iá. “ʻA ia ʻoku ne afeitaulalo ke vakai ʻa e ngaahi meʻa ʻa langi mo mamani. ʻOku ne fokotuʻu mei he efu ʻa e lauvale.” (Sāme 113:6, 7) Koeʻuhi ko ʻene meesi lahí, ʻokú ne fakamolemoleʻi kitautolu mo hotau ngaahi vaivaiʻangá ʻo fakatuʻunga ʻi heʻene meʻaʻofa lahi taha ki he kakaí, ko e feilaulau huhuʻi maʻongoʻonga ʻa hono ʻAlo ʻofeina, ko Kalaisi Sīsū. Ko ha houngaʻia lahi ē ke tau fakahā ki he anga-ʻofa ko eni ʻoku ʻikai taau ke tau maʻú!
16. ʻI he founga fē ʻe lava ke kakapa atu ai ʻa e ngaahi tokouá ki he ngaahi monū ʻi he fakatahaʻangá?
16 ʻOku fakamanatu mai ʻe Sīsū tonu: “Pea ko ia te ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi: pea ko ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi.” (Mātiu 23:12) ʻOku totonu ke kakapa atu ʻa e ngaahi tokoua ʻosi papitaisó ki he ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané kae fai ʻi he anga-fakatōkilalo. Ka, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe vakai ʻa e kau ʻovasiá ki honau fakanofó ko ha tuʻunga ngeia, ka ko e faingamālie ke fakahoko ha ngāue ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo, houngaʻia mo e loto-fiefai, ʻo hangē ko Sīsuú ʻa ia naʻá ne pehē: “Kuo ngāue ʻa ʻeku Tamai ʻo aʻu ki he taimi ni, pea ʻoku ou ngāue mo au foki.”—Sione 5:17; 1 Pita 5:2, 3.
17. Ko e hā ʻoku totonu ke mahino kiate kitautolu hono kotoa, ʻo iku atu ai ki he ngāue fē?
17 ʻOfa ke mahino ai pē kiate kitautolu ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo mo e faʻa lotu ko e efu pē kitautolu ʻi he vakai ʻa Sihová. Ko ia ai, ko ha fiefia lahi ē ke tau maʻu he “koe aloofa a Jihova oku talu mei mua o aʻu o taegata kiate kinautolu oku nau manavahe kiate ia, bea ko ene maonioni ki he fānau ae fānau”! (Sāme 103:14, 17, PM) Ko ia ko kitautolu hono kotoa ʻoku totonu ke tau hoko ko e kau ako fakamātoato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke hoko ʻa e ngaahi houa ʻoku tau fakamoleki ʻi he ako fakafoʻituituí mo e ako fakafāmilí, pea mo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi houa mahuʻinga taha ʻi he uike taki taha. ʻI he foungá ni te tau fakatupulekina ai ʻa e “ʻiloʻi ʻo e Tapuhā.” Ko ia “ko e maʻu ʻatamai ia.”—Palōvepi 9:10.
“ʻI Ho Hala Kotoa Pe . . . ”
18, 19. ʻE lava fēfē nai ke tau ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí ʻa e meʻa ʻoku hā ʻi he Palōvepi 3:6, pea ko e hā hono olá?
18 ʻOku hoko atu ʻa e fakamatala ʻi he Palōvepi 3:6 ʻo tataki kitautolu kia Sihova, ko e Matavai ia ʻo e ʻiló: “Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” ʻOku fakakau ki he fakaongo kia Sihová ʻa hono ʻai ke vāofi mo ia ʻaki ʻa e lotu. Ko ha feituʻu pē te tau ʻi ai pea tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko nai, ʻoku lava ke tau fetuʻutaki leva kiate ia ʻaki ʻa e lotu. ʻE lava ke tau lotu ai pē ke ne tāpuakiʻi ʻetau ngāué ʻi heʻetau fai ʻetau ngāue fakaʻahó, ʻi heʻetau teuteu ki he ngāue fakamalangá, pea ʻi heʻetau ʻalu mei he fale ki he fale ke fanongonongo atu hono Puleʻangá. Ko ia ai, te tau maʻu ʻa e monū mo e fiefia taʻe ala mafakafuofua hono mahuʻingá ko e ‘ʻaʻeva mo e ʻOtuá,’ ʻo tui pau te ne ‘fakatonutonu hotau ngaahi ʻalungá,’ ʻo hangē ko ʻene fai pehē ki he ongo tangata manavahē ki he ʻOtuá ko ʻĪnoke mo Noa, pea mo e kau ʻIsileli loto-tōnunga ʻo hangē ko Siōsiua mo Tāniela.—Sēnesi 5:22; 6:9; Teutalōnome 8:6; Siōsiua 22:5; Tāniela 6:23; sio foki ki he tohi Sēmisi 4:8, 10.
19 ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi kole kia Sihová, ʻe lava ke tau tui pau ‘ko e nonga ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pē, te ne maluʻi hotau lotó mo hotau mafai fakaefakakaukaú ʻia Kalaisi Sīsū.’ (Filipai 4:7) ʻI he tapua atu ʻa e nonga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá mei hotau fōtunga fiefiá, te ne ʻai ke fakamānako ʻetau malangá ki he kakai ʻoku tau fetaulaki mo ia lolotonga ʻetau ngāue fakamalangá. (Kolose 4:5, 6) Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he fakamatala hono hokó, te ne toe fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi mafasia pe ko e ngaahi tuʻunga taʻe faitotonu ʻa ia ʻoku faʻa hoko ʻi he māmaní he ʻaho ní.d
20, 21. (a) Lolotonga ʻa e taimi naʻe fakahoko ai ʻe he kau Nasí ʻa e fakamamahí, naʻe fakalototoʻaʻi fēfē ʻe he anga-tonu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e niʻihi kehé? (e) ʻOku totonu ke ueʻi ʻiate kitautolu ʻe he leʻo ʻo Sihová ʻa e loto-ʻalovili ke tau fai ʻa e hā?
20 Naʻe fakamatala ʻa Max Liebster, ko ha toko taha Siu, ʻo kau ki heʻene matuʻuaki ʻo hangē ʻi ha maná ʻa e fakaʻauha ʻo e kau Siú ʻe he kau Nasí, mo ʻene fononga lēlue ki ha ʻapitanga naʻe fakaʻauhamālie ai ʻa e kakaí ʻe he kau Nasí, ʻo ne pehē: “Naʻe lokaʻi kimautolu ʻi he ngaahi lēlue uta koloa naʻe liliu ʻi loto ki he ngaahi loki iiki ʻa ia ʻoku hao pē ai ʻa e toko ua ʻi he kiʻi loki taki taha. ʻI hono ʻakahi au ki ha kiʻi loki ʻe taha, naʻá ku sio ki ha toko taha pilīsone ai naʻe tapua mai mei hono ongo matá ʻa e nonga. Naʻá ne ʻi aí koeʻuhi ko ʻene ʻapasiaʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ʻo ne loto-lelei ke nofo pilīsone pea mo mate nai kae ʻoua ʻe lilingi ʻa e toto ʻo e niʻihi kehé. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻave ʻene fānaú meiate ia, pea naʻe ʻosi tāmateʻi hono uaifí. Naʻá ne ʻamanekina ʻe tāmateʻi mo ia foki. Naʻá ku maʻu ʻa e tali ki heʻeku lotú lolotonga ʻa e fononga lēlue ʻaho ʻe 14, he ʻi he lolotonga ʻa e fononga ko ʻeni ki he maté naʻá ku maʻu ai ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻe ngata.”
21 ʻI he hili ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne hokosia ʻi he ʻapitanga fakamamahi ʻa e kau Nasí ʻi Auschwitz ʻa ia naʻá ne ui ia ko e “ʻana ʻo e fanga laioné,” pea mo ʻene papitaisó, naʻá ne mali mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa ia naʻe fakapōpulaʻi ʻa e tuofefine ko ʻení pea naʻe fakamamahiʻi ʻene tamaí ʻi he ʻapitanga fakamamahi ʻi Dachau. Naʻe fanongo ʻa e tamai ʻa e tuofefiné ni lolotonga ʻene kei ʻi he ʻapitangá naʻe toe tuku pōpula ʻa hono uaifí mo hono ʻofefiné. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú: “Naʻá ku mātuʻaki loto-hohaʻa lahi ʻaupito. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku tatali ʻi he lainé ke u kaukaú, naʻá ku fanongo ki ha leʻo naʻe leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku hā ʻi he Palōvepi 3:5, 6 . . . Naʻe hangē ha leʻo mei hēvaní. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe fie maʻu kiate au ke toe maʻu mai ai ʻa ʻeku fakakaukau leleí.” Ko hono moʻoní, ko e leʻo ia ʻo ha siana ko ha pōpula naʻá ne leaʻaki ʻa e konga Tohi Tapu ko ʻení, ka ʻoku fakahā ʻe he meʻa naʻe hokó ʻa e mālohi lahi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. (Hepelū 4:12) ʻOfa ke lea mālohi mai ʻa e leʻo ʻo Sihová kiate kitautolu he ʻahó ni ʻo fakafou mai ʻi heʻetau potutohi ki he 1994: “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa”!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he kupu ko e “Trusting Jehovah With All My Heart,” (“Ko e Falala Kia Sihova ʻAki Hoku Loto Kotoa”) naʻe fakamatala ai ʻa Claude S. Goodman, The Watchtower, Tisema 15, 1973, peesi 760-5.
b Sio ki he kupu ko e “Determined to Praise Jehovah,” (“Loto-ʻAlovili ke Fakamālō Atu Kia Sihova”) naʻe fakamatala ai ʻa Harry Peterson, The Watchtower, Siulai 15, 1968, peesi 437-40.
c Sio ki he kupu ko e “Jehovah Does Not Forsake His Servants,” (“ʻOku ʻIkai ke Liʻaki ʻe Sihova ʻEne Kau Sevānití”) naʻe fakamatala ai ʻa Matsue Ishii, Ko e Taua Leʻo (faka-Pilitania), Mē 1, 1988, peesi 21-5.
d Sio foki ki he kupu ko e “Deliverance! Proving Ourselves Grateful,” (“Fakahaofi! Ko Hono Faʻa Fakahā ʻEtau Loto-Hounga”) naʻe fakamatala ai ʻa Max Liebster, The Watchtower, ʻOkatopa 1, 1978, peesi 20-4.
Ko e Fakamatala Fakanounou
◻ Ko e faʻahinga faleʻi fēfē ʻoku hā ʻi he Palōvepí?
◻ Ko e hā ʻa e ʻaonga te tau maʻu ʻi heʻetau falala kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻoku fakakau ki he falala kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaongo kia Sihova ʻi hotau hala kotoa pē?
◻ ʻOku lava fēfē ke fakatonutonu ʻe Sihova ʻa hotau ngaahi ʻalungá?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻOku fakamānako ʻa e pōpoaki fiefia ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá ki he kakai loto-totonú