LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w94 10/1 p. 5-7
  • Ko ʻEnau Fekumi ki he Lotu Moʻoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ʻEnau Fekumi ki he Lotu Moʻoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e ʻUhinga ʻo e Ngaahi Tālaʻa Lahi ʻa e Niʻihi
  • Naʻá ne ʻIlo ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e Maté
  • Kuo Nau Maʻu ʻa e Moʻui ʻOku ʻI Ai Hono ʻUhinga
  • Faitōnunga ki he ʻOtuá ʻo Laka Hake he Taʻu ʻe 70
    ʻĀ Hake!—2009
  • Founga Hono Maʻu ʻe he Niʻihi ʻa e Ngaahi Talí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
w94 10/1 p. 5-7

Ko ʻEnau Fekumi ki he Lotu Moʻoní

KO E kakai ʻe niʻihi kuo nau fekumi ki ha ngaahi tali fakafiemālie ki heʻenau ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e moʻuí talu pē mei heʻenau kei siʻí. ʻI heʻenau kei siʻí, naʻa nau ʻalu nai ki he ngaahi fakataha fakalotu. Ka ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau ʻilo ko e ngaahi tali naʻe ʻoangé pea pehē ki he ouau ʻa e siasí naʻe ʻikai ke tokoni moʻoni ia kiate kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí.

ʻOku nau pehē nai ʻoku nau kei kau ki he lotu ʻa ʻenau mātuʻá, neongo ʻoku tātātaha pē ʻa ʻenau kau ki he ngaahi fakataha fakalotú. Fakatatau ki ha pīsope ʻo e Siasi ʻo ʻIngilaní, ko e tui siʻisiʻi ʻoku nau maʻú ʻoku siʻi ʻaupito ʻa ʻene tākiekina ʻenau moʻuí. Kuo ʻikai te nau loko tokanga ki he lotú. Ko e niʻihi kehe, kuo nau fakaliliʻa ki he mālualoi ʻoku nau sio ki ai ʻi he ngaahi lotú, kuo nau liʻaki ʻa e lotú fakalūkufua. Ka, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa ʻenau ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e moʻuí.

Ko e ʻUhinga ʻo e Ngaahi Tālaʻa Lahi ʻa e Niʻihi

ʻOku ʻilo ʻe he kakai tokolahi taha ko e ngaahi siasi lahi ʻoku ʻi ai honau ngaahi fakafofonga ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau ʻapí, ke tufa ʻa e meʻakai ki he faingataʻaʻiá, pea mo nau totongi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e kakaí. Ka ʻoku meimei ʻi he ʻaho taki taha ʻoku nau toe fanongo ʻi he ngaahi fakamatala ʻi he ongoongó ʻo fekauʻaki mo e fakamālohi mo e lingitoto ʻoku fakatupunga ʻe he lotú ʻo ʻikai ʻi he lotolotonga pē ʻo e faʻahinga ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiané ka ʻi he lotolotonga foki ʻo kinautolu ʻoku nau lau ko e kau Kalisitiane kinautolú. ʻOku totonu ke tau ʻohovale ai kapau ʻoku nau tālaʻa pe ko e ngaahi kulupu ko ia ʻoku nau kau ki he fakamālohi peheé ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní?

Ko e tokolahi naʻa nau tupu hake mei ha ʻātakai lotú naʻa nau faʻa fakakaukau ko e tauhi ʻe he ngaahi siasí ʻa e kau paeá ko ha meʻa lelei ia. Kae kehe, ʻi he ngaahi taʻu ki mui maí, kuo fakalilifu kiate kinautolu ʻa e kau pātele ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe kuo fakaʻilo ko e alakoviʻi fakafehokotaki fakasino ʻa e fānau naʻe tuku atu ke nau tokangaʻí. ʻI he kamataʻangá naʻe fakakaukau ʻa e kakaí ko e kau pātele tokosiʻi pē ʻoku totonu ke tukuakiʻí. Ko e niʻihi ʻo e kakaí ʻi he taimí ni ʻoku nau fifili pe ʻoku ʻi ai ha meʻa tefito ʻoku hala ʻi he siasí tonu pē.

Ko ha tokosiʻi pē, ʻo hangē ko Eugenia, ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne kau lahi ki heʻenau lotú. Ko ha finemui ia ʻi ʻĀsenitina, naʻá ne kau ʻi he faʻahinga naʻe ʻai ko e kau pilikimi ke lotu ki he Tāupoʻou ʻo Itatí. Naʻá ne nofo ko ha tāupoʻou ʻi he nofoʻanga ki he kau tāupoʻoú ʻi he taʻu ʻe 14. Pea naʻá ne mavahe ke kau ki ha kulupu politikale fakalotu fakavahaʻapuleʻanga naʻa nau poupouʻi ʻa e liliu leva ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo e anga ʻo e nofo ʻa e kakaí mo e fakaʻekonōmiká ʻo fakafou ʻi he angatuʻu. Ko e ola ʻo e meʻa naʻá ne sio ai mo hokosiá, naʻe ʻikai ke toe tui ai mo falala ʻa e fefine ko ʻení ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai te ne fekumi moʻoni ki ha lotu ʻoku malava ke ne tui ki aí. Ko e meʻa naʻá ne fiemaʻu kiate iá ko ha founga ke maʻu ai ʻa e fakamaau totonú ʻe kinautolu naʻa nau masivá​—ʻio, mo ha kaumeʻa ʻoku lava ke ne falala ki ai.

Ko e niʻihi ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi siasí pea ʻoku nau fakamamaʻo mei ai. Ko ha tangata fakaʻikai ʻOtua naʻe pulusi ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú ʻi he 1991 ʻi he makasini ko e Sputnik naʻá ne lea hangatonu ai: “ʻOku ʻikai te u sio ki ha faikehekehe tefito ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakapanganí mo e talatupuʻa ʻa e Kalisitiané.” Ko ha fakatātā, naʻá ne fakamatala ki ha laka māmālie ʻi he ngaahi hala ʻo Mosikoú, ko e kau pātelé naʻa nau kofu tōtōlofa ʻa ia naʻe tuitui fakasanisani pea nau fata ha puha-mate maka naʻe ʻi ai ha sino naʻe ʻosi fakatolonga. Ko ha sino ia ʻo “ha sangato Kalisitiane lotu Orthodox” naʻe hiki ia mei ha misiume ki ha siasi, pea naʻe manatu ai ʻa e tokotaha faitohí ki he kau taulaʻeiki mo e ngaahi sino naʻe fakatolonga ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá. Naʻá ne manatuʻi foki, neongo ko e faʻahinga naʻa nau kau ki he laka ʻi Mosikoú naʻa nau tui ki he “Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ʻa e Kalisitiané,” naʻe lotu foki ʻa e kau ʻIsipité ki he ngaahi ʻotua tautau toko tolu​—ko Osiris, Isis, mo Horus.

Naʻe lave ʻa e tokotaha faitohi tatau pē ki he fakakaukau ʻa e Kalisitiané ki he ʻofá​—ko e “ʻOtua ʻoku ʻofa,” mo e “ʻofa ki he kaungāʻapi”​—ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa pehē ʻi ʻIsipite pangani. Ka naʻá ne pehē: “Ko e ʻofa fakatokouá kuo ʻikai ke ikuna ia ʻi he māmaní, naʻa mo e ʻi he konga ʻo e māmaní ʻoku ui ko e Kalisitiané.” Pea naʻá ne hoko atu ʻaki ʻa e ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kovi ʻoku hoko mei he vili ʻa e siasí ke kau ki he ngaahi meʻa ʻa e Puleʻangá. Ko e meʻa naʻá ne sio ki aí naʻe ʻikai te ne ueʻi ia ke ne fakakaukau ʻoku fai ʻe he ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e meʻa naʻá ne fekumi ki aí.

Ko hono faikehekehe lahí, kuo maʻu ʻe he niʻihi kehe ia ʻa e ngaahi tali fakafiemālie kae ʻikai mei he ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.

Naʻá ne ʻIlo ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo e Maté

Ko e fefine ko Magdalena, ʻokú ne taʻu 37, pea ʻokú ne nofo ʻi Pulukālia. ʻI he hili ʻa e mate ʻa e tamai ʻa hono husepānití ʻi he 1991, naʻá ne mātuʻaki loto-mamahi ʻaupito. Naʻá ne toutou ʻeke hifo kiate ia pē, ‘ʻOku ʻalu ki fē ʻa e kau maté? ʻOku ʻi fē ʻa e tamai ʻa hoku husepānití?’ Naʻá ne ʻalu ki he lotú, pea naʻá ne lotu ki ha ʻīmisi ʻi hono ʻapí, ka naʻe ʻikai pē te ne maʻu ha tali.

Ko ia ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe telefoni mai ha kaungāʻapi ko ha tangata ʻo fakaafeʻi ia ki hono ʻapí. Naʻe ʻi ai ha talavou naʻá ne ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻaʻahi mai ki he kaungāʻapí ni. Naʻe fanongo ʻa e fefiné ni ʻi he fakamatala ʻa e talavoú ni ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻEne taumuʻa ke ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisi pea ʻe lava ke nofo ai ʻa e kakaí ʻo taʻengata ʻi he fiefia. Naʻe ʻi he funga tēpilé ʻa e tohi ko e Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. Naʻe ngāueʻaki ia ʻe he talavoú ni ke tataki ʻa e tokanga ʻa e fefiné ni ki he tohi ʻi he Tohi Tapú ko e Koheleti 9:​5, ʻa ia ʻoku pehē: “Ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” Naʻe lahi ange ʻa hono lau ʻe he fefiné ni ʻa e meʻá ni ʻi he efiafi ko iá. Naʻá ne ʻilo ai ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻalu ki ha toe moʻui ʻi hēvani pe ʻi heli; ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha meʻa ʻe taha, ʻo hangē pē ko ha māʻumohé. Naʻá ne tali fiefia ʻa e fakaafe ke kau ki ha fakataha ʻa e fakatahaʻanga fakalotofonua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá naʻá ne tali ke fai ha ako tuʻumaʻu ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he fakatahá ʻa e anga ʻo hono fai ʻo e lotu kia Sihová, naʻá ne kamata ke lotu kia Sihova ki ha tokoni ke ikunaʻi ʻaki ʻa e vaivai kuo tō loloto ʻiate iá. Pea ʻi hono tali ʻo ʻene lotú, naʻá ne ʻilo kuó ne maʻu ʻa e lotu moʻoní.

Kuo Nau Maʻu ʻa e Moʻui ʻOku ʻI Ai Hono ʻUhinga

Ko ha tangata ko André naʻá ne tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe mālohi ʻaupito ʻi he Katoliká ʻi Pelesiume pea naʻá ne hoko ko ha tokoni ki he pātele fakalotofonuá. Kae kehe, lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻá ne sio ai ʻi ha ngaahi meʻa naʻá ne fakavaivaiʻi ʻa ʻene tokaʻi ʻa e siasí. Ko hono olá, naʻá ne hoko ko e Katolika lau pē.

Naʻá ne vaʻinga soka ʻi he taʻu ʻe 15. ʻI he taimi ʻe taha naʻe kau ai ʻa ʻene timí ʻi ha feʻauhi ʻi ʻĪtali, pea naʻe fakaafeʻi ai kinautolu ki he tuʻi tapú. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha langa hake fakalaumālie ʻi he ʻaʻahi ko iá, pea ko e tuʻumālie fakaemāmani ʻa e tuʻi tapú naʻe loto-mamahi ai ʻa André. Naʻe mālohi ange ʻa ʻene fifili ʻo fekauʻaki mo e siasí. Naʻe fakamamahi ʻa ʻene moʻuí koeʻuhi ko e mali ē ʻe ua mo e vete pē. Naʻe loto-mamahi ʻi he tuʻunga ʻo e māmaní. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoa ʻi he 1989: ‘Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē ʻoku lolotonga hoko takatakai ʻiate kitautolú?’ Naʻe ʻikai te ne maʻu ha tali mei he lotu naʻá ne kau ki aí.

ʻI he 1990, naʻe ngāue ai ʻa André ko ha faiako soka ʻi ʻAisilani ʻi Iiris, naʻá ne feʻiloaki ai mo ha tokotaha misinale ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali ha tohi mo ne fakaafeʻi ʻa e tokotaha misinalé ke ne toe ʻaʻahi ange. Naʻe foki mai ʻa e fefiné ni mo hono husepānití ko Kjell. Pea ʻi he malava ke nau tangutu ki lalo ʻo talanoa mo André, naʻe hā mahino naʻá ne fie fanongo ʻaupito ke maʻu ha mahino ki he Tohi Tapú. Ko hono uaifí ko Ásta, naʻe kau mo ia ʻi he fie fanongó. ʻI he hoʻataá, ʻoku ʻatā ai ʻa e houa ʻe tolu mei he taimi ʻokú ne faiako soka aí, pea naʻa nau loto ke ngāueʻaki ʻa e taimi ko iá ki he ako Tohi Tapú. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi fiemālie lahi ange ʻi he ako ʻo e Tohi Tapú ʻi he mālōlō ʻataʻatā pē.” Faifai atu pē pea naʻe tali ʻe he Tohi Tapú ʻa ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻe tupulekina māmālie ʻa ʻena tui kia Sihova mo hono Puleʻangá. Ko e ngaahi talaʻofa lāngilangiʻia ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki ha māmani foʻou melino, ko ha māmani ʻe ʻataʻatā mei he “ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē ʻoku lolotonga hokó,” naʻe hoko ia ko e moʻoniʻi meʻa kiate kinaua. ʻOku lolotonga kau fakatouʻosi ʻa André mo Ásta ʻi hono fakamatala atu ʻa ʻena tui foʻou kuó na maʻú ki he niʻihi kehé.

Ko Magdalena, André, mo Ásta kuo nau ongoʻi tuipau kuo faifai pea nau maʻu ʻa e lotu moʻoní. Ko Eugenia foki, ʻi he ʻosi ʻene feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi he founga fakapolitikalé, ne faifai atu pē pea naʻá ne maʻu ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lotu naʻe hā kiate ia ko e moʻoní ia. Ka ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi moʻoni ha lotu pe ko e moʻoní ia? Kātaki ʻo sio ki he fakamatala hono hoko maí.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko ha ako tuʻumaʻu ʻo e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku tokoni ia ki he kakai ʻoku lahi hake ʻi he toko nima miliona ʻi heʻenau fekumi ke maʻu ʻa e ngaahi tali ʻoku fakafiemālié

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share