Ko ha Siasi Mavahevahe—ʻOku Malava ke Tuʻu?
“KO KINAUTOLU hono kotoa pē ʻoku nau fakahā ʻa e moʻoni fakahaofi ʻo Kalaisí ʻoku nau kau ki he Siasi hā mai. Ko e mavahevahe ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané—ʻi he vahaʻa ʻo e Hahaké mo e Hihifó, pea ʻi he vahaʻa ʻo Loma mo e ngaahi siasi ʻo e Fakafoʻou ʻo e Lotú—ko e ngaahi mavahevahe pē ia ʻi loto ʻi he Siasi ʻe taha.” (Christians in Communion) Ko e anga ia ʻo e vakai ʻa ha tangata faʻu-tohi ki he lotu faka-Kalisitiané—ko ha fāmili pē ʻo e ngaahi lotu ʻoku nau movetevete, ʻoku nau fakahā kotoa pē ha faʻahinga tui kia Sīsū Kalaisi.
Kae kehe, ko ha fāmili kuo mavahevahe, mo e ngaahi tui mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungāanga ʻoku fepakipaki. Naʻe pehē ʻe ha tangata ʻe taha, “Ko e lotu faka-Kalisitiane ʻo e ʻaho ní . . . ʻoku māʻulalo ange ʻa honau ngaahi tuʻunga ki he mēmipa ʻo honau siasi pē ʻi he ngaahi tuʻunga kuo fiemaʻu kae malava ke ʻalu ʻi ha pasi.” Ko ia, ʻoku totonu ke anga-fēfē ʻa ʻetau fakafuofua ki hono tuʻunga fakalaumālié? ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe he pīsope Katolika ko Basil Butler: “Ko ha lotu faka-Kalisitiane kuo mavahevahe ko e moʻoni ʻokú ne puke lahi ʻaupito.” (The Church and Unity) Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e puke ko ʻeni? ʻOku ʻi ai ha toe ngaahi ʻamanaki ke toe sai ʻa e puke ko ia?
Ko e “Tangata ko Malakilao”
Naʻe fakatokanga ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻe tupulekina ʻa e mavahevahe. Naʻe fakakaukau ʻa e kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká ʻoku tuʻunuku mai ʻa e ʻi ai ʻa Kalaisí, naʻá ne tohi kiate kinautolu: “Ke ʻoua naʻa fakahekea kimoutolu ʻe ha toko taha ʻi ha anga ʻe taha: he ʻoku ʻoua pe ia [ʻa e ʻaho ʻo Sihova] ke motuʻa hoko ʻa e fuʻu fakaholomui, pea mo e fakapū mai ʻo e tangata ko Malakilao, ko e fanautama ʻa Mala.”—2 Tesalonaika 2:3.
Ko e “tangata ko Malakilao” naʻá ne fakahoko mai ʻa e tafoki mei he moʻoní mo e angatuʻu ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko hai ia? ʻOku ʻikai ko ha tangata pē ia ʻe tokotaha, ka ko e kalasi ʻo e haʻa faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻI he ʻosi pē ʻa e mate ʻa e kau ʻaposetolo ʻa Sīsuú, naʻe fakamāʻolungaʻi ai ʻa e kalasi ko ʻení ʻi he fakatahaʻanga naʻe tafoki mei he moʻoní, pea ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻa nau akoʻi ʻa e ngaahi poto fakafilōsefa, ʻo hangē ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá mo e taʻefaʻamate ʻa e soulu ʻo e tangatá. (Ngāue 20:29, 30; 2 Pita 2:1-3) Naʻe hangē ha vailasi fakatupu-maté, he naʻe pihia ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ngaahi fakakaukau mei he kau tēmenioó ʻo iku ai ki he mavahevahe kuo ʻikai ke ala mataʻofi.—Kalētia 5:7-10.
Ko e pihia ia ko ʻení naʻe ʻosi kamata pē ia ʻi he taimi ʻo e ʻaposetolo ko Paulá. Naʻá ne tohi: “He naʻa mo eni ʻoku ngāngāue hono misiteli ʻo e malakilao; ka ko e ʻoua pe ke hiki ʻa e toko taha ʻoku pukepuke.” (2 Tesalonaika 2:7) Naʻe hoko ʻa e kau ʻaposetoló ko ha pukepuke ʻo e fakatuʻutāmaki ʻo e tafoki mei he moʻoní. Pea ʻi hono toʻo atu ʻo ʻenau tākiekina fāʻūtahá, naʻe mafola ʻa e tafoki mei he moʻoní ʻo ʻikai ke lava ke toe taʻofi ia ʻo hangē ko ha kanisā.—1 Tīmote 4:1-3; 2 Tīmote 2:16-18.
ʻOku hokohoko atu ʻo ʻikai ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e “tangata ko Malakilao.” ʻI ha fakamatala ki muí ni ki ha “siasi ʻoku lotomamahi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó mo e ako faifekaú,” naʻe lave ai ki ha lāunga ʻa ha tangata tīkoni pule ʻi he Siasi ʻo ʻIngilaní: “Ko e ngaahi fokotuʻu ki he haʻa faifekaú ke ʻoua ʻe fai ʻa e fehokotaki fakasinó ka ʻi he nofo malí pē kuo liʻaki ia. Kuo ʻosi fakanofo faifekau ʻa e niʻihi kuo fehokotaki fakasino ʻi honau faʻahingá pē. Kuo nau ʻai ʻa e leleí ko e kovi pea ʻai ʻa e koví ko e lelei.”—The Sunday Times Magazine, London, Nōvema 22, 1992.
Uite mo e Tea
Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi tonu pē ko e lotu Kalisitiane moʻoní ʻe puli fakataimi atu ia. Naʻá ne pehē ko e kamata ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané naʻe hangē ko ha tangata naʻá ne tūtuuʻi ʻa e tenga lelei ʻi heʻene ngoue. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū, “naʻe haʻu ʻa hono fili, ʻo ne toe tūtūʻi ha tea ʻi he ngāhi vahavahaʻi uite.” ʻI hono ʻeke ʻe heʻene kau tamaioʻeikí pe ʻoku totonu ke nau taʻaki ʻa e teá, naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻe ʻaʻana ʻa e ngoué: “ʻOua; naʻa ʻiloange ʻi hoʻomou tufi ʻa e tea, pea mou taʻaki fakataha mo ia ʻa e uite foki.” Ko e hā ʻa hono fuoloa ʻa e hokohoko atu ʻo e tupu fakataha ʻa e uité mo e teá? Naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻe ʻaʻana ʻa e ngoué: “Tuku pe ke na tupu fakataha ʻo aʻu ki he ututaʻu.”—Mātiu 13:25, 29, 30.
Kae ʻoua ke aʻu ki he “ututaʻu,” pe ko e taimi ʻo e vahevahe ʻi he lotolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e “ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ni,” ʻoku tupu ʻa e kau Kalisitiane loi pē mo e kau Kalisitiane moʻoni. (Mātiu 28:20, NW) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ko e Tēvoló ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ke fakatupunga ha fakatahaʻanga Kalisitiane loi ʻoku mele mo mavahevahe. (Mātiu 13:36-39) Naʻa nau fakatupunga ha lotu faka-Kalisitiane loi mo fakamā. (2 Kolinitō 11:3, 13-15; Kolose 2:8) Pea ʻi he movete ʻa e siasí ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, naʻe fakautuutu ai ʻa e faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.
Ko e Ngaahi Vaʻa Foʻou
ʻI onopooni, ʻoku pehē ʻe he tohi ko e The Testing of the Churches—1932-1982, “kuo ʻasi ʻa e ngaahi vaʻa foʻou, fakatautefito ki he faʻahinga meimei tatau mo e penitekosi, ʻo fakamamafaʻi ʻa e tui mo e meʻa naʻe hokosia fakafoʻituitui.” ʻOku pehē ʻe he niʻihi ia ko e fanauʻi foʻoú, mo e tufakanga fakalaumālié ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e fakaake fakalaumālié ka ʻoku ʻikai ko ha ngaahi vaʻa foʻou ia. Ko e fakatātaá, ko ʻAilani Tokelau, naʻa nau hokosia ʻa e fakaake pehē ʻi he taʻu 1850 tupú. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe ʻamanekina. Naʻe lave ha fakamatala ki he “kautaha feohi fakatokoua . . . ʻi he lotolotonga ʻo e kau lotu faka-Sikotilani, Uēsiliana mo e kau faifekau Tauʻatāina” pea naʻe pehē “ʻoku ʻomai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e ngaahi talanoa foʻou ʻo e ngaahi ʻāvea ʻo e loto, ngaahi mohe, ngaahi vīsone, ngaahi misi mo e ngaahi mana.”—Religious Revivals.
Naʻe sio ʻa e tokolahi ia ki he ngaahi fakahāhā fakaofo ko ʻení ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke fakaake ʻa hono siasí. Naʻe pehē ʻe ha taha: “Ko e siasi ʻo e ʻOtuá, ki hono ʻuhinga māʻolunga tahá naʻe toe fakaake ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení.” Kae kehe, neongo ko e fakaake ko ʻení naʻe fanongonongo ia ko e “ʻēpoki lāngilangiʻia mo ʻikai hano tatau ʻi he hisitōlia ʻo e lotu ʻi Ulster, ʻi ʻAilani,” ko ia mo e ngaahi fakaake hangē ko iá kuo ʻikai te nau fakahoko mai ha fāʻūtaha fakalotu ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau taukaveʻi kuo nau toe fanauʻi foʻou fakalaumālie.
Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau fakakikihi ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he ngaahi meʻa tefito. Ka ko e fakakikihi tatau pē ia kuo ngāueʻaki ʻe he toenga ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku nau fakamatala fakaefakakaukau pē “ko e meʻa ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e kau Kalisitiané kuo ʻosi mahuʻinga lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne kei fakamavahevaheʻi kinautolú.” (The Church and Unity) ʻOku taukaveʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané: “Ko e tefito ʻo ʻemau fefāʻūtahaʻaki mo e kotoa ʻo homau kaungā Kalisitiané ʻoku fakatefito ia ʻi heʻemau papitaiso ʻia Kalaisi.” (Christians in Communion) Kae kehe, ko e pehē ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mavahevahé ia koeʻuhi ko e kau fakataha ki he tui kia Sīsū, ʻoku tatau pē ia mo e pehē ko e kanisaá ʻoku ʻikai ke fakatuʻutāmaki ia kapau ʻoku mālohi pē ho mafú.
Ko hono moʻoní ko e ngaahi vaʻa pehē ʻo e lotú ʻi onopooní kuo nau toe fakalahi atu ʻa e puputuʻu mo fakahoko ai ha maumau lao fakalaumālie pea ko e kau faiako fakaolooló ʻoku nau tānaki ha kau muimui kiate kinautolu pē. Ko e ongo tangata ko Jim Jones mo David Koresh ko e ongo fakatātā ia ʻo e kau taki fakalaumālie naʻa nau takiheeʻi ʻa e laui afe. (Mātiu 15:14) Ko ha faifekau Papitaiso ʻe taha ko ha mēmipa tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e Ku Klux Klan. Naʻá ne fakakau ki heʻene feingatau ki he māʻolunga taha pē ʻa e kakai lanu hinehiná ki ha fakaake fakalotu peá ne pehē ko kinautolu te nau kau ki aí ʻe “ʻoange kiate kinautolu ʻa e ivi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoange mo e lototoʻa ʻo Ia naʻe mate ʻi Kalevalé [Sīsū Kalaisi].”
ʻOku fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lau ko e mana, ko e ngaahi ngāue fakaofo mo e ngaahi fakaʻilonga kuo pehē ko e fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsuú? Manatuʻi naʻe fakatokanga mālohi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻoku nau pehē, ‘Eiki, Eiki’ te ne hōifua ki ai, ka ‘ko kinautolu ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí.’ Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí, ko Sihova. Naʻe fakatokanga ʻe Sīsū kiate kinautolu te nau ‘kapusi ʻa e kau tēmeniō ʻi hono huafá, mo fai ʻa e ngaahi mana lahi ʻi hono huafá’ ka ko e “kau maumau lao.”—Mātiu 7:21-23.
“Hiki Meiate Ia ʻe Hoku Kakai”
Ko e hā ʻa e fakaʻutoʻuta ki he puke ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? ʻOku kovi ʻaupito. Ko ia, ʻoku totonu nai ke tau fai ki he fakahinohino ʻa e pīsope Katolika ko Butler, ke “kau [ki he siasí] ʻo ʻoua ʻe toe fai ha launoa mo fai ʻa ʻetau tokoni ki he hokohoko atu ʻo hono ‘fakamaʻa’ ʻi loto hono ngaahi lakanga”? ʻIkai ʻaupito! ʻE ʻikai ke tuʻu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane mavahevahe mo fakatupu-mavahevahé ia. (Maʻake 3:24, 25) Ko e konga ia ʻo e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loí kuo ui ko Pāpilone ko e Lahi. (Fakahā 18:2, 3) ʻOku tuʻunuku mai ʻa e fakaʻauha mei he ʻOtuá ki he fokotuʻutuʻu fakalotu ko ʻeni ʻoku halaia ʻi he totó.
ʻOku ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe he Tohi Tapú ia ke nofo pē ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kautaha fakalotu kuo fakameleʻi mo feinga fakafoʻou ia mei lotó. Ka ʻokú ne enginaki: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai, ke ʻoua naʻa mou kau ʻi heʻene hia, pea ʻinasi ʻi hono tautea. He kuo aʻu hake ki langi ʻene ngaahi angahala, pea kuo manatu ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi fai taʻetotonu.”—Fakahā 18:4, 5.
Ko e “hiki meiate ia” ki fē? Manatuʻi, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ʻi he taimi ʻo e ututaʻú, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻe toe tānaki fakatahataha ʻi he fāʻūtaha ʻi māmani lahi. Naʻe kikiteʻi foki ʻe he palōfita ko Maiká ha toe fakatahataha pehē ʻi he ngaahi lea ko ʻení: “Te u ʻai fakataha kinautolu . . . hange ha takanga ʻi honau loto kaikaiʻanga.” (Maika 2:12) Kuo hoko ʻa e meʻa ko ʻení?
ʻIo! kuo fakatahataha he taimí ni ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki ha fetokouaʻaki fāʻūtaha ʻi māmani lahi. Ko hai ʻa kinautolu? Ko e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku nau fanongonongo fāʻūtaha ʻa e ongoongo lelei ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fonua ʻe 231. Kuo nau talitekeʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatupunga mavahevahe kuo akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo kumi ke lotu ki he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻo ʻene Folofolá.—Sione 8:31, 32; 17:17.
ʻOku fakaafeʻi loto-māfana koe ke ke lea kiate kinautolu. Kapau ʻokú ke fie ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kātaki ʻo fetuʻutaki kiate kinautolu ʻi ho feituʻú pe fakafou ʻi he tuʻasila ʻoku ofi atu kiate koe ʻi he peesi 2 ʻo e makasini ko ʻení.
[Fakatātā ʻi peesi 7]
“Pea kuo manatu ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi fai taʻetotonu”