LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w94 11/1 p. 8-12
  • Ko e Tēpile Fē ʻOkú Ke Kai Ai?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Tēpile Fē ʻOkú Ke Kai Ai?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakaʻehiʻehi “mei he Tepile Foki ʻa Faʻahikehe”
  • ‘Ko e Tamaioʻeiki Anga-Tonú’ ʻOkú Ne Tokangaʻi ʻa e Tēpile ʻa Sihová
  • Tokangaʻi ʻa e Meʻakai Kona ʻi he Tēpile ʻa e Kau Tēmeniō
  • Ko e Tēpile Pē ʻa Sihová ʻe Tuʻú
  • Meʻa ʻi Lotó
    ʻĀ Hake!—2024
  • Mālohi Ange ʻa Sīsū ʻi he Kau Tēmenioó
    Ako mei he Faiako Lahí
  • ʻOku Tauʻi ʻe he Meʻa ʻOku Akoʻi mei he ʻOtuá ʻa e Meʻa ʻOku Akoʻi mei he Kau Tēmeniō
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kau Tēmenioó​—ʻE Lava Fēfē Ke Tau Talitekeʻi Kinautolu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
w94 11/1 p. 8-12

Ko e Tēpile Fē ʻOkú Ke Kai Ai?

“Talaʻehai te mou lava ke ʻinasi ʻi he Tepile ʻa e ʻEiki mo e tepile foki ʻa Faʻahikehe.”​—1 KOLINITŌ 10:21.

1. Ko e hā ʻa e ongo tēpile ʻoku ʻi hotau ʻaó, pea ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku fakahā mai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo ia?

KO E ngaahi lea fakamānavaʻi ko ʻeni ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻoku hā ai ʻoku ʻi ai ʻa e ongo tēpile fakaefakatātā ʻoku fokotuʻu ʻi he ʻao ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻilo fakapapau ʻa e tēpile taki taha ʻi he faʻahinga meʻakai fakaefakatātā ʻoku tuku ki ai, pea ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau kai ʻi ha taha ʻo e ongo tēpilé. Kae kehe, kapau ʻoku tau loto ke fakahōifua ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai te tau kai ʻi heʻene tēpilé pea ʻi he taimi tatau pē ʻoku tau toe laʻu mei he tēpile ʻa e kau tēmeniō. Naʻe fakatokanga ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko e ngaahi feilaulau ʻoku ʻatu ʻe he hīteni, ʻoku nau ʻatu ki he ngaahi faʻahikehe, ʻo ʻikai ki he ʻOtua: pea ʻoku ʻikai te u loto ke mou kautaha mo e Faʻahikehe. Talaʻehai te mou lava ke inu ʻa e ipu ʻa e ʻEiki, mo e ipu foki ʻa Faʻahikehe: talaʻehai te mou lava ke ʻinasi ʻi he Tepile ʻa e ʻEiki mo e tepile foki ʻa Faʻahikehe.”​—1 Kolinitō 10:​20, 21.

2. (a) Ko e hā ʻa e tēpile ʻa Sihova naʻe ʻi he taimi ʻo e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, pea ko hai naʻa nau ʻinasi ʻi he ngaahi feilaulau fakamelinó? (e) ʻI he ʻahó ni, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻinasi mei he tēpile ʻa Sihová?

2 ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi feilaulau fakamelino naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he Lao ʻa Sihová. Ko e ʻōlita ʻa e ʻOtuá naʻe ui ia ko e tēpile, pea ko e tokotaha ʻokú ne ʻomai ha monumanu ke faiʻaki ʻa e feilaulaú naʻe pehē kuó ne fakamelino mo Sihova mo e kau taulaʻeikí. ʻO fēfē? Ko e ʻuluakí, naʻe ʻinasi ʻa Sihova ʻi he feilaulaú koeʻuhi he naʻe afuhi ʻa e toto ʻi hono ʻōlitá pea ko e ngakó naʻe keina ia ʻe he afi naʻe ulo hake mei lalo. Ko hono uá, naʻe ʻinasi ai ʻa e taulaʻeikí (mo hono fāmili) he naʻa nau kai ʻa e fatafata mo e vaʻe toʻomataʻu naʻe ʻosi tunu ʻo e monumanu naʻe feilaulauʻakí. Pea ko hono tolú, naʻe kau ai mo kinautolu naʻa nau ʻomai ʻa e feilaulaú ʻi heʻenau kai ʻa e toengá. (Livitikō 7:​11-36) ʻI he ʻahó ni, ko e maʻu ʻinasi mei he tēpile ʻa Sihová ʻoku ʻuhinga ke tau fakahā kiate ia ʻa e faʻahinga lotu ʻokú ne fiemaʻu ke tau fai ange kiate iá, ʻo hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló. Ke fai ʻa e meʻa ko ʻení, ʻoku pau ke tau kai ʻa e meʻakai fakalaumālie kuo tokonaki ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá. Ko e kau ʻIsilelí, naʻa nau maʻu ʻa e melino makehe mo Sihova ʻi heʻene tēpilé, naʻe tapui ke nau fai ha ngaahi feilaulau ki he kau tēmeniō ʻi heʻenau tēpilé. Ko e kau ʻIsileli fakalaumālié mo honau tākanga ko e “fanga sipi kehe” ʻoku tapui tatau pē kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá.​—Sione 10:16.

3. ʻI he ʻahó ni, ʻoku anga-fēfē ke hoko ha tokotaha ʻo halaia ʻi he ʻinasi ʻi he tēpile ʻa e kau tēmeniō?

3 ʻI he ʻahó ni, ʻoku anga-fēfē ke hoko ha tokotaha ʻo halaia ʻi he maʻu ʻinasi mei he tēpile ʻa e kau tēmeniō? ʻI hono poupouʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fakafepaki kia Sihova. ʻOku kau ki he tēpile ʻa e kau tēmeniō ʻa e ngaahi meʻa fakatēmeniō kotoa pē kuo fakamafola, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ke takiheeʻi mo fakatafokiʻi kitautolu meia Sihova. Ko hai ia ʻe loto ke fafangaʻaki ʻa hono lotó mo ʻene fakakaukaú ha meʻa kona pehē? ʻOku fakafisi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ia ke kau ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku fai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní ki he ngaahi ʻotua ʻo e tau mo e koloa.​—Mātiu 6:24.

Fakaʻehiʻehi “mei he Tepile Foki ʻa Faʻahikehe”

4. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo ia, pea ko e hā ʻoku ʻikai ke totonu ai ke tau maʻu ʻinasi ʻilo pē ki ai mei he tēpile ʻa e kau tēmeniō?

4 Ko e fehuʻi ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo iá, Ko e tēpile fē ʻokú ou kai ai? ʻOku ʻikai malava ke tau hao mei he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku tau kai ʻi he tēpile ko ē pē ko ē. (Fakafehoanaki mo Mātiu 12:30.) ʻOku ʻikai ke totonu ia ke tau maʻu ʻinasi ʻilo pē ki ai mei he tēpile ʻa e kau tēmeniō. Ke fai pehē ʻe mole ai meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua moʻoni mo moʻui pē ʻe taha, ko Sihova. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ke maʻu ʻinasi ʻi he meʻakai pē ʻi he tēpile ʻa Sihová ʻe iku ki heʻetau moʻui taʻengata ʻi he fiefia! (Sione 17:3) ʻOku ʻi ai ʻa e lau ʻoku pehē ʻoku hoko pe ha tokotaha ki he meʻa ko ē ʻokú ne kaí. Ko ia, ko ha taha pē ʻokú ne fie moʻui lelei fakasino mo fakaeʻatamai ʻoku pau ke ne tokangaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne kaí. ʻO hangē ko e ngaahi penuʻi meʻakai ʻoku lahi ai ʻa e ngakó, neongo ʻoku ifo he kuo ngaohi ʻaki ia ʻa e ngaahi kemikale ʻokú ne ʻai ke ifo, ʻoku ʻikai ke tokoni ia ki heʻetau hokohoko atu ʻi he moʻui lelei fakasinó, ko ia ko e ngaahi fakakaukau ʻo e māmani ko ʻení ʻoku fakakau ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakatēmeniō ko e penuʻi meʻakai fakaefakatātā kovi ia te ne fakameleʻi ʻa hotau ʻatamaí.

5. ʻI he ngaahi founga fē te tau fakaʻehiʻehi ai mei hono tali ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he kau tēmeniō ʻi he ʻaho ní?

5 Naʻe kikiteʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo kau ki he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi, ʻe takiheeʻi ʻa e kakaí ʻe he “ngaahi tokateline ʻa e kau tevolo.” (1 Tīmote 4:​1) ʻOku ʻikai ke maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he kau tēmeniō ʻi he ngaahi tui fakalotu loí ka ʻoku toe fanongonongo lahi atu ia ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātā, ʻoku fiemaʻu ke tau sivisiviʻi mo vakaiʻi ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi makasini ʻoku tau lau mo ʻetau fānaú, ko e hā ʻa e ngaahi polokalama televīsone ʻoku tau sio ki aí. (Palōvepi 14:15) Kapau ko e fakafiefia ʻoku tau lau ai ha talanoa faʻu pē, ʻokú ne fakaeʻa ʻa e fakamālohi taʻeʻuhinga, fehokotaki fakasino taʻefakalao, pe ngaahi tōʻonga fakatēvolo? Kapau ʻoku tau lau ʻa e talanoa moʻoni ke tau ako mei ai, ʻoku fakamatala ki ha poto fakafilōsefa pe founga moʻui ʻoku “ʻikai ʻi he ʻalunga faka-Kalaisi”? (Kolose 2:8) ʻOku ʻomai ai ʻa e ngaahi fakakaukau taʻefaituʻunga, pe poupouʻi ai ʻa e kau ki he ngaahi faʻahinga meʻa fakafiefia ʻo e māmaní? ʻOkú ne fakalotoʻaʻi ai ʻa e fakapapau ke mātuʻaki tuʻumālie ʻaupito? (1 Tīmote 6:9) Ko ha tohi kuo pulusi ia ke akoʻi olopoto ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatupunga mavahevahe ʻoku ʻikai ke hangē ia ko Kalaisí? Kapau ʻoku ʻio ʻa e talí ia pea tau kei hokohoko atu pē ʻa hono lau pe sio ʻi he ngaahi fakamatala pehē, ʻoku fakatuʻutāmaki he ʻoku tau kai ʻi he tēpile ʻa e kau tēmeniō. ʻI he ʻahó ni, ʻoku laui kilu ʻa e ngaahi tohi kuo pulusi ʻokú ne poupouʻi ʻa e ngaahi poto fakafilosefa fakaemāmani ʻoku ngali ʻi ai ha maama mo fakaeonopooni. (Koheleti 12:12) Ka ko e ngaahi meʻa ko ʻeni kuo fakamafolá ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia; pea ʻoku ʻikai ke hoko ia ko ha ʻaonga pe lelei ange ki ha toko taha, ʻoku ʻikai ke toe kehe ia mei he lea kākā ʻa Sētane kia ʻIvi ʻe hoko ko e lelei kiate ia.​—2 Kolinitō 11:3.

6. ʻOku totonu ke tau tali ʻi he founga fēfē, ʻa hono fakaafeʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene penuʻi meʻakai fakatēmeniō?

6 Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai ʻe Sētane ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa ʻene penuʻi meʻakai fakatēmeniō, ʻoku totonu ke tau tali ʻi he founga fēfē? ʻO hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi hono fakataueleʻi ia ʻe Sētane ke ne liliu ʻa e maká ke hoko ko e mā. Naʻe tali ʻe Sīsū: “Kuo tohi, Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” Pea ʻi hono tuʻuaki ʻe he Tēvoló kia Sīsū ʻa e “ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani mo honau nāunau” kapau te ne punou ʻo lotu kia Sētane, naʻe tali ʻe Sīsū: “Setane, fei mo ʻalu! he kuo tohi, Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.”​—Mātiu 4:​3, 4, 8-10.

7. Ko e hā ʻoku tau kākaaʻi ai pē kitautolu ʻo kapau ʻoku tau fakakaukau te tau lavameʻa ʻi he fakatou kai ʻi he tēpile ʻa Sihová mo e tēpile ʻa e kau tēmeniō?

7 Ko e tēpile ʻa Sihová mo e tēpile kuo folahi ʻe hono ngaahi fili ko e kau tēmeniō ʻe ʻikai pe ke lava ke na fefakaleleiʻaki! ʻOi, ʻio, naʻe fai ʻa e feinga pehē ki muʻa. Manatuʻi ʻa e kakai ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he taimi ʻo e palōfita ko ʻIlaisiā. Naʻe taukaveʻi ʻe he kakaí naʻa nau lotu kia Sihova, ka naʻa nau tui ko e ngaahi ʻotua kehe, ʻo hangē ko Peali, naʻa nau talaʻofa ha tuʻumālie. Naʻe ʻunuʻunu atu ʻa ʻIlaisiā ki he kakaí ʻo ne pehē: “ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotoua? Kapau ko Sihova ko e ʻOtua moʻoni, mou muimui kiate ia; pea kapau ko Peali, muimui kiate ia.” ʻOku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi, ko e kau ʻIsilelí naʻa nau tuʻuʻaki “ʻa e vaʻe ʻe tahá pea fetongi ki he vaʻe ko ē.” (1 Tuʻi 18:​21; The Jerusalem Bible) Naʻe poleʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ke fakamoʻoniʻi ʻa e tuʻunga-ʻotua ʻo honau ʻOtuá. Ko e ʻOtua ʻe lava ke ne ʻomai ha afi mei hēvani ki he feilaulaú ʻe fakamoʻoniʻi ko e ʻOtua moʻoní ia. Neongo ʻa e feinga lahi ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ka naʻe ʻikai te nau lava. Pea naʻe toki lotu pē ʻa ʻIlaisiā: “ʻE Sihova, ke ke tali au, ke ke tali au, kae ʻilo ʻa e kakai ni ko koe pe, Sihova, ʻa e ʻOtua.” Naʻe ʻalu hifo leva ha afi meia Sihova mei hēvani ʻo ne keina ʻa e feilaulau monumanu naʻe pīponú. ʻI hono ueʻi ʻe heʻenau tui ki he fakahāhā ʻo e tuʻunga-ʻotua ʻo Sihová, naʻe talangofua ʻa e kakaí kia ʻIlaisiā ʻo nau tāmateʻi kotoa ʻa e kau palōfita ʻe toko 450 ʻa Pealí. (1 Tuʻi 18:​24-40) Ko ia ʻi he ʻahó ni, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoní ia mo fakapapauʻi ke tau kai ʻi heʻene tēpilé pē ʻo kapau kuo teʻeki ai ke tau fai pehē.

‘Ko e Tamaioʻeiki Anga-Tonú’ ʻOkú Ne Tokangaʻi ʻa e Tēpile ʻa Sihová

8. Ko hai ʻa e tamaioʻeiki naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū te ne ngāueʻaki ke fafangaʻi fakalaumālie ʻa ʻene kau ākongá ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi aí, pea ko e hā ʻoku ʻiloʻi fakapapauʻi ai ʻa e tamaioʻeiki ko iá?

8 Naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e lolotonga ʻo ʻene ʻi aí ko ha “tamaioeiki agatonu mo boto” te ne tokonaki ha meʻakai fakalaumālie ki heʻene kau ākongá: “Oku monuia ae tamaioeiki koia, oka haʻu a ene eiki, o ilo ia oku ne fai behe. Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, te ne fakanofo ia ke ne buleʻi ene mea kotoabe.” (Mātiu 24:​45-47, PM) Kuo fakamoʻoniʻi ko e tamaioʻeiki ko ʻení kuo ʻikai ko ha tokotaha pē ia, ka ko e kalasi ʻo e kau Kalisitiane pani kuo ʻosi fakatapui. Ko e kalasi ko ʻení kuo nau tuku ki he tēpile ʻa Sihová ʻa e meʻakai fakalaumālie lelei taha fakatouʻosi ki he toenga ʻo e kau paní mo e “fuʻu kakai lahi.” Kuo laka hake ʻeni ʻi he ʻe toko fā miliona, kuo kau ʻa e fuʻu kakai lahí mo e toenga ʻo e kau pani ki he tuʻunga-hau fakaleveleva ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo hono Puleʻanga ʻa ia te ne fakatonuhiaʻi ʻa hono huafa māʻoniʻoní.​—Fakahā 7:​9-17.

9. Ko e hā ʻa e meʻangāue kuo ngāueʻaki ʻe he kalasi tamaioʻeikí ke tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamatalaʻi fakaekikite ʻa ʻenau kātoanga kai fakalaumālié?

9 Ko e kalasi ko ʻeni ʻo e tamaioʻeiki anga-tonú kuo nau ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Bible and Tract Society ke tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova hono kotoa pē. ʻOku kātoanga kai ʻa e kakai ʻa Sihová, lolotonga ia ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e toenga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku nau fiekaia ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha meʻakai fakalaumālie fakatupu-moʻui. (ʻĒmosi 8:11) Ko e fakahoko ʻeni ʻo e kikite ʻi he ʻAisea 25:6: “Pea ʻi he moʻunga ko eni ʻe fai ʻe Sihova Sapaoti ki he ngaahi kakai kotoa pe ha katoanga meʻa lolo, ha katoanga uaine kuo fisi, ʻani meʻa lolo kuo loloʻi ʻaki ʻa e ngako ʻo e hui, ʻani uaine kuo fisi, ʻo sivi ke masivi.” Pea hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he veesi 7 mo e 8, ko e katoanga kai ko ʻení ʻe hokohoko atu ai pē ʻo taʻengata. Ko ha tāpuaki ē ki he kakai kotoa pē ʻi he kautaha hā mai ʻa Sihova ʻi he taimi ní, pea ko ha toe tāpuaki ē ʻe hokohoko atu ʻi he kahaʻú!

Tokangaʻi ʻa e Meʻakai Kona ʻi he Tēpile ʻa e Kau Tēmeniō

10. (a) Ko e faʻahinga meʻakai fēfē kuo tufaki ʻe he kalasi tamaioʻeiki koví, pea ko e hā ʻokú ne ueʻi kinautolú? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kalasi tamaioʻeiki koví ki honau kaungā-tamaioʻeiki ki muʻá?

10 ʻOku kona ʻa e meʻakai ʻoku ʻi he tēpile ʻa e kau tēmeniō. Ko e fakatātā, fakatokangaʻi ʻa e meʻakai kuo tufaki ʻe he kalasi tamaioʻeiki kovi mo e kau tafoki mei he moʻoní. ʻOku ʻikai ke fakatupu ivi mālohi pē langa hake; ʻoku ʻikai fakatupu moʻui lelei. ʻE ʻikai lava ia ke pehē, he ko e kau tafoki mei he moʻoní kuo ʻikai te nau kei kai ʻi he tēpile ʻa Sihová. Ko hono olá, ko e tangata foʻou ko ia naʻa nau fakatupú kuo mole atu ia. ʻOku ʻikai ko e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne ueʻi kinautolú, ka ko e ongoʻi fuʻu lotokona. Kuo uluisino ʻiate kinautolu ʻa e taumuʻa pē ʻe taha​—ko ʻenau haha ʻa honau kaungā-tamaioʻeiki ki muʻá, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū.​—Mātiu 24:​48, 49.

11. Ko e hā naʻe tohi ʻe C. T. Russell ʻo kau ki he fili ʻa ha tokotaha ki he meʻakai fakalaumālie, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau liʻaki ʻa e tēpile ʻa Sihová?

11 Ko e fakatātā, ʻi he 1909, ko e palesiteni ʻi he taimi ko iá ʻo e Watch Tower Society, ko C. T. Russell, naʻá ne tohi ʻo fekauʻaki mo kinautolu naʻa nau tafoki mei he tēpile ʻa Sihová pea naʻa nau kamata ke ngaohikoviʻi ʻa honau kaungā-tamaioʻeiki ki muʻá. Naʻe pehē ʻe he The Watch Tower ʻo ʻOkatopa 1, 1909: “Ko kinautolu hono kotoa kuo nau mavahe pē mei he Sōsaietí mo ʻene ngāué, kuo ʻikai te nau lakalakaimonū pe langa hake ʻa e niʻihi kehé ʻi he tui mo e ngaahi fua ʻo e laumālié, ʻoku ngalingali kuo nau fai ʻa e fakatafoki​—ʻo feinga ke maumauʻi ʻa e Faʻahi naʻa nau kau ki ai ki muʻá, pea ʻoku lahi pe siʻi ʻa ʻene longoaʻá, ʻoku pulia māmālie atu ia, ʻo kovi kiate kinautolu pē mo e niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e loto faʻa fakakikihi meimei tatau. . . . Kapau ʻoku fakakaukau ha niʻihi ʻoku lava ke nau maʻu ha meʻakai lelei pe lelei ange ʻi he ngaahi tēpile kehé, pe lava ke nau ngaohi ʻo lelei pe lelei ange kiate kinautolu​—tuku ʻa e faʻahinga ko ʻení ke nau ʻalu ʻi honau ʻalungá. . . . Kae lolotonga ʻoku totonu ke tau tuku ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻalu ki ha feituʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē ke maʻu ha meʻakai mo ha maama ke nau fiemālie ai, ʻoku ngali kehe ke pehē, he ko kinautolu kuo nau hoko ko hotau fakafepakí ʻoku nau ʻalu ʻi ha founga mātuʻaki kehe ʻaupito. ʻI he ʻikai te nau lea ʻi he founga ngali tangata ʻa e māmaní, ‘Kuó u maʻu ha meʻa ʻoku ou saiʻia ai; nofo ā!’ ka ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻita, loto-kovi, fehiʻa, fekeʻikeʻi, ‘ngaahi ngāue ʻo e kakanó mo e tēvoló’ ʻi ha tuʻunga kuo ʻikai te tau ʻilo kuo fakahāhā ʻe he kakai ʻo e māmaní. Ngalingali kuo nau fakahūhū ʻa e fakasesele mei he ngaahi mahaki-sesele ʻa Sētané. ʻOku taaʻi ʻe honau niʻihi kitautolu pea nau taukaveʻi ko kitautolu naʻa tau fai ʻa e taaʻí. ʻOku nau mateuteu ke leaʻaki mo tohi ha ngaahi fakamatala loi fakafehiʻanekina mo fai ha angakovi.”

12. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono haha ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ʻa honau kaungā-tamaioʻeikí? (e) Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ke fie ʻilo ke lau ʻa e ngaahi tohi ʻa e kau tafoki mei he moʻoní?

12 ʻIo, ko e ngaahi tohi kuo pulusi ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi fakamatalakeheʻi, ngaahi moʻoni ʻoku ʻikai ke kakato, mo mātuʻaki loi ʻaupito. Kuo nau tuʻu holo ʻo hangē ha kau leʻo ʻi he ngaahi fakataha lahi ʻa e kau Fakamoʻoní, ʻo feinga ke tauheleʻi ʻa e kau taʻetokangá. Ko ia, ko ha meʻa fakatuʻutāmaki ia ke fakaʻatā ʻa ʻetau fie ʻiló ke ne ʻai kitautolu ke tau lau ʻa e ngaahi tohi pehē pe fanongo ki heʻenau lea koví! Neongo ʻe ʻikai nai ke tau fakakaukau ko ha fakatuʻutāmaki ia kiate kitautolu fakafoʻituitui, ka ko e fakatuʻutāmakí ʻoku ʻi ai pē ia. Ko e hā ʻa hono ʻuhinga? Ko e meʻa ʻe tahá, ko e niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ʻoku fakahā ai ʻa e ngaahi loi ʻo faiʻaki ʻa e “lea momoleʻolunga” mo e “gaahi lea kākā.” (Loma 16:​17, 18; 2 Pita 2:3, PM) Ko e hā ʻokú ke ʻamanekina mei he tēpile ʻa e kau tēmeniō? Pea neongo ʻe fakahā ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ha ngaahi moʻoniʻi meʻa pau, ʻoku ʻikai ke faʻa toʻo ia mei ha potutohi totonu ko e taumuʻa ke tohoaki ʻa e niʻihi mei he tēpile ʻa Sihová. Ko hono kotoa ʻo ʻenau ngaahi tohí ko e faʻa fakaanga pē mo e holoki hifo! Halaʻatā ha langa hake ia.

13, 14. Ko e hā ʻa e ngaahi fua ʻo e kau tafoki mei he moʻoní mo ʻenau fakakaukaú?

13 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu.” (Mātiu 7:16) Ko e hā ʻa e ngaahi fua ʻo e kau tafoki mei he moʻoní mo ʻenau ngaahi tohí? Ko e ngaahi meʻa ʻe fā ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻenau fakakaukaú. (1) Poto. ʻOku pehē ʻi he ʻEfesō 4:14 ʻoku nau “kākā ʻoku ngaue ke māu ʻa e meʻa fakahē.” (2) Pōlepole honau potó. (3) ʻIkai ha ʻofa. (4) Taʻefaitotonu ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e ngaahi meʻa kehekehe ʻeni ʻoku fio ʻi he meʻakai ʻi he tēpile ʻa e kau tēmeniō, kuo fakataumuʻa hono kotoa ke lōmekina ʻa e tui ʻa e kakai ʻa Sihová.

14 Pea ʻoku toe ʻi ai mo e tafaʻaki ʻe taha. Ko e hā kuo toe foki ki ai ʻa e kau tafoki mei he moʻoní? ʻI he ngaahi taimi lahi, kuo nau toe hū atu ki he fakapoʻuli ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo hono ngaahi tokāteliné, ʻo hangē ko e tui ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻoku ō ki hēvani. ʻIkai ko ia pē, ko e tokolahi taha kuo ʻikai te nau kei tuʻumaʻu faka-Tohitapu fekauʻaki mo e totó, tuʻu ʻatā ʻikai ke kau ki ha faʻahi, mo e fiemaʻu ke fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Neongo ko kitautolu kuo tau hao mai mei he fakapoʻuli ʻo Pāpilone ko e Lahí, pea ʻoku ʻikai pē te tau loto ke toe foki ki ai. (Fakahā 18:​2, 4) Koeʻuhi ko e kau sevāniti mateaki ʻa Sihova, ko e hā te tau loto ai ke fakasio ki he fakakaukau ʻoku fai ʻe he kau fakataleʻi ko ʻeni ʻo e tēpile ʻa Sihová ʻa ia ʻoku nau hahaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokoni kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e “gaahi lea haohaoa”?​—2 Tīmote 1:13, PM.

15. Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻoku tokoni kiate kitautolu ke tau ʻalu ʻi he founga fakapotopotó ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi tukuakiʻi ʻoku fai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní?

15 Ko e niʻihi te nau faʻa fie ʻilo nai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tukuakiʻi kuo fai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní. Ka ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Teutalōnome 12:​30, 31. Naʻe fakatokanga ai ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia Mōsese ki he kau ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻi haʻanau toʻo ʻa e kau pangani naʻe nofo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. “Lamasi koe naʻa tauhelea koe ke muimui kiate kinautolu, ʻosi kuo fakaʻauha kinautolu mei ho ʻao; pea naʻa ʻiloange te ke ʻeke ki honau ngaahi ʻotua, ʻo pehe, Naʻe fefe ʻa e tauhi ʻe he ngaahi puleʻanga ni ki honau ngaahi ʻotua? kau fai pehe foku ʻe au. ʻE ʻikai te ke fai pehe kia Sihova ko ho ʻOtua.” ʻIo, ʻoku ʻilo ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e anga ʻo e faʻa fie ʻilo ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Manatuʻi ʻa ʻIvi, pehē foki mo e uaifi ʻo Loté! (Luke 17:32; 1 Tīmote 2:14) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku leaʻaki mo fai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní. Ka, tau femoʻuekina ʻi hono langa hake ʻa e kakaí mo kai mateaki pē ʻi he tēpile ʻa Sihová!

Ko e Tēpile Pē ʻa Sihová ʻe Tuʻú

16. (a) Ko e hā ʻe hoko vavé ni kia Sētane, ʻene kau tēmeniō, mo e tēpile fakaefakatātā ʻa ia ʻoku kai ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní? (e) Ko e hā ʻe hoko ki he kakai kotoa pē ʻoku nau hokohoko atu ʻenau kai ʻi he tēpile ʻa e kau tēmeniō?

16 Taimi siʻi pē, ʻe fakafokifā ʻa e hoko ʻa e mamahi lahí, ʻo ngaʻunu vave atu ki hono tumutumú ʻi he “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu.” (Fakahā 16:​14, 16) ʻE fakaʻau ke leʻo-lahi ange ʻa hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení mo e tēpile fakaefakatātā ʻa ia kuo kai mei ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. ʻE toe fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e kautaha hā mai fakalūkufua ʻa Sētane ko e Tēvoló mo hono kau tau tēmeniō. Ko kinautolu kuo nau kai hokohoko atu ʻi he tēpile fakalaumālie ʻa Sētané, ko e tēpile ʻa e kau tēmeniō, ʻe fakamālohiʻi ke nau kau ki ha kai moʻoni, ʻo ʻikai te nau kau he kaí, ka ko kinautolu ʻe kaí​—ko honau fakaʻauhá ia!​—Sio ki he ʻIsikeli 39:4; Fakahā 19:​17, 18.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku nau kai taafataha pē ʻi he tēpile ʻa Sihová?

17 Ko e tēpile pē ʻa Sihová ʻe kei tuʻú. Ko kinautolu ʻoku nau houngaʻia ʻo kai mei aí ʻe fakahaofi pea mo maʻu ʻa e monū ke nau kai ai pē ʻo taʻengata. ʻE ʻikai pē ke toe ʻi ai ha taimi ia ʻe fakatuʻatāmaki ai ki ha nounou ha faʻahinga meʻakai kiate kinautolu. (Sāme 67:6; 72:16) Te nau tauhi ʻi he moʻui haohaoa ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he Palataisí! Fakaʻosí ko e ngaahi lea fakatupu ueʻi loto ʻi he Fakahā 21:4 ʻe fakahoko molumalu ia: “Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” Koeʻuhi ʻe ʻikai toe ʻi ai ha fakafepaki, ko e tuʻunga-hau faka‘leveleva ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻe fakahoko ia ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo taʻengata pea ʻe taʻengata mo e ngaahi tāpuaki ʻe malingi ki he faʻahinga ʻo e tangatá kuo huhuʻí ʻoku nau nofo ʻi he māmani Palataisí. Ke maʻu ʻa e pale ko ʻení, ʻofa ke tau fakapapauʻi hono kotoa pē ke tau kai ʻataʻatā pē ʻi he tēpile ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he meʻakai fakalaumālie lelei taha!

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ ʻOku lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono takahalaʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he kau tēmeniō?

◻ Ko e hā ʻe ʻikai te tau lavameʻa ai ʻi he kai fakatouʻosi ʻi he tēpile ʻa Sihová mo e tēpile ʻa e kau tēmeniō?

◻ Ko e faʻahinga meʻakai fēfē ʻoku tufaki ʻe he kau tafoki mei he moʻoní?

◻ Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e faʻa fie ʻilo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tukuakiʻi ʻa e kau tafoki mei he moʻoní?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fua ʻo e kau tafoki mei he moʻoní?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share