Ko e Kau Sevāniti ʻa e ʻOtuá—Ko ha Kakai Fokotuʻutuʻu Maau mo Fiefia
“Monuʻiaā ka ko e kakai ʻoku ʻotua ʻaki ʻa Sihova!”—SĀME 144:15.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ki heʻene kau sevānití? (e) Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga ʻo Sihova ʻoku totonu ke tautautefito ʻetau fiemaʻu ke faʻifaʻitaki ki aí?
KO SIHOVÁ ko e Hau Fakalevelevá ia, ko e ʻOtua aoniu ʻi he mafai, ko e Tokotaha Fakatupu. (Sēnesi 1:1; Sāme 100:3) ʻI he tuʻunga ko iá, kuó ne maʻu ai ʻa e totonu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungaangá ki heʻene kau sevānití, ʻi heʻene ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kinautolú. (Sāme 143:8) Pea ko ia ʻa honau Faʻifaʻitakiʻanga Tefito fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke nau faʻifaʻitaki ki aí. Naʻe tohi ʻe ha ʻaposetolo: “Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.”—ʻEfesō 4:33 (5:1, PM).
2 Ko ha ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki ki aí ʻoku fekauʻaki ia mo e fokotuʻutuʻu maaú. ʻOku ‘ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻo e maveuveu.’ (1 Kolinitō 14:33) ʻI heʻetau sio fakatokanga ki he meʻa kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ko e Tokotaha fokotuʻutuʻu maau lahi taha ia ʻi he ʻuniveesí. Kae kehe, ko ha toe ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne loto ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa ʻene kau sevānití ko e fiefiá, koeʻuhi he ko iá ko e “ʻOtua fiefia.” (1 Tīmote 1:11, NW) Ko ia, ko ʻene malava fakaefokotuʻutuʻu maaú ʻoku mafamafatatau ia mo e fiefiá. ʻOku ʻikai ke hoko ʻo mahuʻinga ange ʻa e ʻulungaanga ʻe taha kae kovi ai ʻa e ʻulungaanga ko ē.
3. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe he ngaahi langi fetuʻuá ʻa e malava ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻutuʻu maaú?
3 Ko e kotoa ʻo e meʻa kuo ngaohi ʻe Sihová, mei he lahi tahá ki he siʻisiʻi tahá, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ai ko e ʻOtua ia ʻo e fokotuʻutuʻu maau. Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he ʻuniveesi hā maí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻe laui afe piliona. Ka ʻoku ʻikai te nau movetevete ʻo hangē ʻoku nau taumuʻavaleá. ʻOku pehē ʻe ha tokotaha ako fakaʻasitalōnoma mo fakafīsiki ko George Greenstein ʻoku ʻi ai “ha sīpinga ki he fokotuʻutuʻu maau ʻo e ngaahi fetuʻú.” ʻOku fokotuʻutuʻu maau kinautolu ʻi he ngaahi kulupu ʻoku ui ko e ngaahi kaniva, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻe laui teau piliona ʻi he ngaahi kaniva ʻe niʻihi. Pea ʻoku fakafuofua ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kaniva ʻe laui piliona! ʻOku toe fokotuʻutuʻu maau foki mo e ngaahi kanivá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi kaniva ʻoku fakakulupu fakataha (mei he fika siʻisiʻi ʻo aʻu ki he laui afe) ʻo hoko ko ha pupunga ʻo e ngaahi kanivá. Pea ʻoku pehē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kaniva ʻoku fokotuʻutuʻu maau ʻo nau hoko ko ha ngaahi pupunga kaniva kāfakafa.—Sāme 19:1; ʻAisea 40:25, 26.
4, 5. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e fokotuʻutuʻu maau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻi he māmaní.
4 ʻOku mātā ʻa e fokotuʻutuʻu maau molumalu ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa hā mai ʻi he langí ka ʻoku toe pehē foki ʻi māmani, mo hono ngaahi meʻamoʻui ʻe laui milioná. Neongo ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe tohi ʻe Paul Davies, ko ha palōfesa ʻo e fīsikí, ʻo pehē ko e faʻahinga ʻoku nau mamatá ʻoku nau “fakatumutumuʻia” ʻi he “ngeia mo e fihituʻu ʻa e fokotuʻutuʻu maau ʻo e māmani matelié.”—Sāme 104:24.
5 Fakakaukau atu ki ha ngaahi fakatātā ʻo e “fihituʻu ʻa e fokotuʻutuʻu maaú” ʻoku hā mei he ngaahi meʻamoʻuí. Naʻe pehē ʻe ha toketā tafa neave ko Joseph Evans ʻo fekauʻaki mo e ʻutó pea mo e filosiliva ʻo e tangatá: “Ko e moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga maau lahí ʻoku mātuʻaki fakaʻohovale ia.” ʻI he fekauʻaki mo e meʻamoʻui siʻisiʻi ʻaupito ʻoku toki hā pē ʻi hano fakaʻataʻí, naʻe pehē ʻe ha tokotaha saienisi fekauʻaki mo e ngāue ʻa e pekitīliá ko H. J. Shaughnessy: “Ko e tuʻunga fihi pea mo e maau fakaʻofoʻofa ʻo e puleʻanga ʻo e fanga kiʻi meʻamoʻui siʻisiʻi ʻaupito ʻoku toki hā pē ʻi hano fakaʻataʻí ʻoku fuʻu fakaofo fau ʻa honau faʻungá ʻa ia ʻoku hā mei ai ko ha konga ia ʻo ha fokotuʻutuʻu papau fakaeʻotua.” Pea ko e tokotaha saienisi fekauʻaki mo e molekula ki he meʻamoʻuí ko Michael Denton naʻá ne pehē ʻo fekauʻaki mo e kouti fakakēnisi (DNA) ʻoku ʻi loto ʻi ha sela: “ʻOku fai meʻa lava lahi fau ʻa e ngaahi fakamatalá kotoa . . . ʻoku fiemaʻu ki hono puleʻi ʻa e faʻu mo e tupu ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻa ia kuo moʻui mai ki he palanité . . . ʻoku malava ke faʻo ia ʻi ha sēpuni-tī pea ʻe kei ʻi ai pē ha tafaʻaki ia ʻe ʻatā ai ki he ngaahi fakamatala kotoa ʻi he tohi kotoa pē kuo hikí.”—Sio ki he Sāme 139:16.
6, 7. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu maau ʻoku hā ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālié, pea ʻoku anga-fēfē ʻenau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki honau Tokotaha Fakatupú?
6 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui matelié ka kuó ne toe fokotuʻutuʻu maau mo ʻene ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻi hēvaní. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Tāniela 7:10 ʻo pehē ko e kau ʻāngelo ʻe toko ‘afe laui afe pea mo e toko mano laui mano naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová.’ Ko ha ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohi ʻe toko teau miliona ʻoku nau kau ki aí, ko e tokotaha taki taha ʻoku vaheʻi ki heʻene ngāue totonu! ʻOku fakatupu puputuʻu ke fakakaukau atu ki he poto ʻa ia kuo pau ke fiemaʻu ki hono fokotuʻutuʻu maau ha fuʻu tokolahi fakaofo pehē. ʻOku feʻungamālie, ʻa hono pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene kau angelo na, haʻa toʻa kaukaua ʻoku fai ʻene ngaahi lea, hoʻomou fanongo tonu ʻene folofola. Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene ngaahi hosite [fakaʻāngeló] kotoa; ʻa ʻene kau ngaue ʻoku mou fakahoko hono finangalo na.”—Sāme 103:20, 21; Fakahā 5:11.
7 He tuʻutai lahi ē ka ko e fokotuʻutuʻu maau mo e lavameʻa lelei lahi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Tokotaha Fakatupú! ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fanongonongo ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālie māfimafi ʻi hēvaní ʻi ha founga fakangeingeia mo anga-fakatōkilalo: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: He ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.”—Fakahā 4:11.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he māmaní?
8 ʻOku toe fokotuʻutuʻu maau foki ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he māmaní. ʻI heʻene fakahoko mai ʻa e Lōmaki ʻi he taimi ʻo Noá ʻi he 2370 K.M., ko Noa mo e toko fitu kehe naʻa nau hao moʻui atu ʻi he Lōmakí ʻi he tuʻunga ko ha fāmili fokotuʻutuʻu maau. ʻI he Hiki-Atu ʻi he 1513 K.M., naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e toko laui miliona ʻo ʻene kakaí mei heʻenau nofo pōpula ʻi ʻIsipité pea ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi lao fakaikiiki ke fokotuʻutuʻu maau ʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó mo e lotú. Pea ki mui ai, ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, ko e toko laui mano ʻo kinautolu naʻe fokotuʻutuʻu maau ki ha ngāue makehe ʻi he temipalé. (1 Kalonikali 23:4, 5) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fokotuʻutuʻu maau ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he malumalu ʻo e tataki fakaʻotua: “Pea foaki pe ʻe ia ha niʻihi ʻoku aposetolo, ha niʻihi ʻoku palofita, ha niʻihi ʻoku evangelio, ha niʻihi ʻoku tauhi mo faiako: koeʻuhi ke ʻosi sāuni ʻa e kakai lotu maʻa e ngaue tokoni.”—ʻEfesō 4:11, 12.
ʻOku Toe Fokotuʻutuʻu Maau mo e Kau Sevāniti ʻi Onopooní
9, 10. Kuo anga-fēfē ʻa hono fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻi hotau taimí?
9 ʻI he tuʻunga meimei tatau, kuo fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti ʻi onopooní koeʻuhi ke nau malava ʻo fai ola lelei ʻa ʻene ngāué ʻi hotau ʻahó ni—ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo hono Puleʻangá ki muʻa ke ne fakangata ʻa e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu anga-taʻefakaʻotua lolotonga ní. (Mātiu 24:14) Fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku kau ki he ngāue ko ʻeni ʻi māmani lahí pea mo hono mahuʻinga ʻo e fokotuʻutuʻu maau leleí. ʻOku laui miliona ʻa e kau tangata, kau fefine, mo e fānau ʻoku akoʻi ke nau akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé. Ke tokoni ki hono fai ʻo e akó ni, ʻoku lahi fakaʻulia ʻa e ngaahi Tohi Tapu mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú kuo pulusi. Ko eni, kuo aʻu he taimí ni ʻa hono pulusi ʻo e tatau kotoa pē ʻo e Taua Leʻo ʻo laka hake ʻi he 16 miliona ʻi he ngaahi lea ʻe 118, pea ko e Awake! ʻoku meimei ʻi he 13 miliona ʻi he ngaahi lea ʻe 73. ʻOku meimei pulusi taimi taha ʻa e ngaahi tatau kotoa pē koeʻuhi ke malava ke maʻu kotoa ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e fakamatala tatau ʻi he taimi tatau pē.
10 ʻIkai ko ia pē, ʻoku lahi hake ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 73,000 ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻoku fokotuʻutuʻu maau ke nau fakataha maʻu pē ki he fakahinohino mei he Tohi Tapú. (Hepelū 10:24, 25) ʻOku toe laui afe ʻa e ngaahi fakatahataha lalahi ange—ko e ngaahi fakataha fakafeituʻu mo e ngaahi fakataha fakavahe—ʻi he taʻu taki taha. ʻOku toe ʻi ai mo e ngāue fakaelanga ʻoku fai ʻi māmani lahi ki hono fokotuʻu foʻou pe ko hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi Kingdom Hall, ngaahi holo faiʻanga fakataha lalahi, ngaahi ʻapi Pēteli, mo e ngaahi fale ngāue ki hono pulusi ʻo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi akoʻanga ki hono tomuʻa teuteuʻi ʻo e kau faiako fekauʻaki mo e Tohi Tapú, ʻo hangē ko e Akoʻanga Tohi Tapu ʻa e Taua Leʻó ko Kiliatí maʻá e kau misinalé pea pehē ki he Ako Ngāue Tāimuʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi fonua takatakai ʻo e māmaní.
11. Ko e hā ha lelei ʻi he kahaʻú ʻe hoko mai ia tupu mei he ako ke fokotuʻutuʻu maau lelei ʻi he taimi ní?
11 He lelei lahi ē ka ko hono fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa ʻene kakai ʻi he māmaní ke nau ‘fai ke kakato ʻenau ngaue fakafaifekau,’ ʻoku tokoniʻi ʻe heʻene kau ʻāngelo talafekaú! (2 Tīmote 4:5; Hepelū 1:13, 14; Fakahā 14:6) ʻI hono akoʻi ʻa ʻene kau sevānití ʻi he ngaahi founga ʻo e fokotuʻutuʻu maau lelei ʻi he taimí ni, ʻoku toe fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ha meʻa kehe. ʻOku teuʻi lelei ai ʻa ʻene kau sevānití koeʻuhi ʻi he taimi te nau hao moʻui atu ai ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e tuʻu ko ʻení, kuo nau ʻosi fokotuʻutuʻu maau ki hono kamata ʻa e moʻui ʻi he māmani foʻoú. Ko ia, ʻi ha founga fokotuʻutuʻu maau ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Sihová, te nau kamata ai ʻa hono langa ʻa e Palataisi ʻi māmani lahí. Te nau toe hoko ai ʻo mateuteu lelei ke akoʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaikiiki kotoa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e moʻuí ki he laui piliona ʻo e kakai ʻa ia ʻe fokotuʻu mai mei he maté.—ʻAisea 11:9; 54:13; Ngāue 24:15; Fakahā 20:12, 13.
Fokotuʻutuʻu Maau kae Kei Fiefia Pē
12, 13. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau pehē ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke fiefia ʻa ʻene kakaí?
12 Neongo ko Sihová ko ha tokotaha ngāue lahi fakaʻulia pea ko ha tokotaha fokotuʻutuʻu maau molumalu ʻaupito, ʻoku ʻikai te ne loto-momoko, anga-fefeka, pe hangē ha mīsiní ʻo ʻikai tākiekina ʻe he fakakaukau pe ngaahi ongoʻi. Ka, ko ha Tokotaha ia ʻoku mātuʻaki loto-māfana mo fiefia ʻa ia ʻokú ne tokanga mai fekauʻaki mo haʻatau fiefia. ʻOku fanongonongo mai ʻe he 1 Pita 5:7: “ʻOku ne mamahiʻi kimoutolu.” ʻOku lava ke tau sio ki heʻene tokangá pea mo ʻene loto ke fiefia ʻa ʻene kau sevānití ʻi he meʻa kuó ne ngaohi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tangata mo e fefine haohaoá, naʻá ne tuku kinaua ki ha palataisi ʻo e fiefia. (Sēnesi 1:26-31; 2:8, 9) Naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu kiate kinaua ki hono ʻai ke na maʻu ʻa e fiefia taupotu tahá. Ka naʻe mole meiate kinaua ʻa e meʻa kotoa ko iá tupu mei heʻena anga-tuʻú. Ko e ola ʻo ʻena angahalá, ʻoku tau maʻu tukufakaholo ai ʻa e taʻehaohaoá mo e maté.—Loma 3:23; 5:12.
13 Neongo ʻa e taʻehaohaoa ʻi he taimi ní, ko kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku malava ke tau kei maʻu ʻa e fiefia ʻi he meʻa kuo ngaohi ʻe he ʻOtuá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakahoko mai ʻa e fiefiá kiate kitautolu—ngaahi moʻunga molumalu; ngaahi anovai, ngaahi vaitafe, ngaahi ʻōseni mo e ngaahi matātahi fakaʻofoʻofa; ngaahi matalaʻiʻakau lanu fakaʻofoʻofa mo namu lelei mo e ngaahi ʻakau kehekehe taʻefaʻalaua; mo e lahi ʻa e ngaahi meʻakai ifo; ko e fakaofo ʻo e tō hifo ʻa e laʻaá ʻa ia ʻoku ʻikai te tau fiu ʻi he sio aí; ko e langi fetuʻua ʻoku tau fiefia ke fakakaukau ki ai ʻi he poʻulí; ko e fanga manu totolo mo hono ngaahi faʻahinga kehekehé pea pehē ki hono ngaahi ʻuhiki fakaʻofoʻofá mo ʻenau fanga kiʻi tōʻonga vaʻingá; ngaahi fasi mālie; ngaahi ngāue mahuʻinga mo ʻaonga; ngaahi kaumeʻa lelei. ʻOku hā mahino ko e Tokotaha naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha tokotaha fiefia ʻa ia ʻokú ne fiefia ʻi hono ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau fiefia.
14. Ko e hā ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau ʻai ke mafamafatatau ʻi heʻetau faʻifaʻitaki kiate iá?
14 Ko ia, ʻoku ʻikai ko hono ʻai pē ke fokotuʻutuʻu maau mo lavameʻá ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová. ʻOkú ne toe fiemaʻu ʻa ʻene kau sevānití ke nau fiefia, ʻo hangē pē ko iá ʻokú ne fiefia. ʻOku ʻikai te ne fiemaʻu kinautolu ke tōtuʻa ʻenau loto-māfaná ʻo fokotuʻutuʻu maau ʻa e ngaahi meʻa ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo uesia ai ʻenau fiefiá. Kuo pau ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau ʻai ke mafamafatatau ʻa e pōtoʻi ʻi he fokotuʻutuʻu maaú pea mo e fiefiá, ʻo hangē pē ko ia ʻokú ne faí, he ko e potu pē ʻoku ʻi ai ʻa hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, ʻoku ʻi ai ʻa e fiefiá. Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Kalētia 5:22 ko e fua hono ua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku ngāue ʻi heʻene kakaí ko e “fiefia.”
ʻOku Fakatupu ʻe he ʻOfá ʻa e Fiefia
15. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e ʻofá ki heʻetau fiefiá?
15 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa.” (1 Sione 4:8, 16) ʻOku ʻikai ʻaupito te ne pehē: “Ko e ʻOtua ʻoku fokotuʻutuʻu maau.” Ko e ʻofá ko e ʻulungaanga tefito ia ʻo e ʻOtuá, pea kuo pau ke faʻifaʻitaki ki ai ʻene kau sevānití. Ko e ʻuhinga ia ko e ʻuluaki fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahokohoko ʻia Kalētia 5:22 ko e “ʻofa,” pea hoko ai ʻa e “fiefia.” ʻOku fakatupu ʻe he ʻofá ʻa e fiefiá. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa Sihová ʻi heʻetau ngaahi feangai mo e niʻihi kehé, ʻoku hoko mai ai ʻa e fiefia, he ko e kakai ʻofá ko e kakai fiefia.
16. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻofá?
16 Ko e mahuʻinga ʻo e faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻai ia ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Naʻá ne pehē: “Kae hange tofu pē hoku ako ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” (Sione 8:28) Naʻe tautefito ki he hā ʻa hono akoʻi ki ai ʻo Sīsū, koeʻuhi ke ne akoʻi ki he niʻihi kehé? Naʻe tautefito ki he ongo fekau mahuʻinga lahi taha ʻa ia ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he kaungāʻapí. (Mātiu 22:36-39) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofa peheé. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻofa ki he Tamai,” ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻaki ʻene fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo aʻu ki he maté. Pea naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofa ki he kakaí ʻaki ʻene pekia maʻanautolu. Naʻe tala ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó: “Ko Kalaisi ne ne ʻofaʻi kimoutolu, ʻo ne liʻoa ia koeʻuhi ko kimoutolu.” (Sione 14:31; ʻEfesō 4:33 [5:2, PM]) Ko ia, naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimui: “Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni aʻaku, Ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolu.”—Sione 15:12, 13.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Paula ʻo pehē ko hono fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia?
17 Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa hono lahi ʻo e mahuʻinga ʻo e ʻofa fakaeʻotua ko ení ʻaki ʻene pehē: “Neongo te u lava ke leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e kakai, ʻio, mo e ngaahi lea ʻa e kau angelo, ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e ʻofa, ko e meʻa pe kuo u hoko ki ai, ko ha ukamea ongo au, pe ko ha simipale tatangi. Pea neongo te u lava ʻa e malanga palofisai; neongo te u aʻusia ʻa e ngaahi misiteli kotoa pe, mo e faʻahinga ʻilo loloto kotoa pe; ʻio, pea neongo te u ʻosiki ʻa e tui, ʻo u lava ai ke hiki moʻunga, ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e ʻofa, ko e meʻa noa pe au. Pea neongo te u tufotufa ʻeku koloa kotoa; pea neongo te u liʻaki hoku sino ke lava ʻeku polepole; ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e ʻofa, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au. . . . ʻAua! ka ʻoku tolonga pe ʻa Tui, ʻa ʻAmanaki, ʻa ʻOfa; ʻa e tolu ni pe: pea ko honau tuʻukimuʻa ko ʻOfa.”—1 Kolinitō 13:1-3, 13.
18. Ko e hā ʻoku malava ke tau ʻamanekina meia Sihova ʻa ia ʻoku tānaki mai ia ki heʻetau fiefiá?
18 ʻI heʻetau faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa Sihová, ʻoku malava ai ke tau falala ʻokú ne ʻofa mai kiate kitautolu, naʻa mo e taimi ʻoku tau faihala aí, he ko iá ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni.” (ʻEkisoto 34:6) Kapau ʻoku tau fakatomala loto-moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau faihala aí, ʻoku ʻikai ke kei manatua ia ʻe Sihova ka ʻokú ne fakamolemoleʻi anga-ʻofa kitautolu. (Sāme 103:1-3) ʻIo, “oku aloofa aubito ae Eiki, bea manavaofa ogogofua.” (Sēmisi 5:11, PM) ʻOku tokoni ʻa ʻetau ʻilo ʻa e meʻá ni ki heʻetau maʻu ʻa e fiefiá.
Fiefia Fakangatangata he Taimí Ni
19, 20. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai he taimí ni ke maʻu ʻa e fiefia kakato? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe he Tohi Tapú ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e fiefia fakangatangata pē ʻi he taimí ni?
19 Kae kehe, ʻoku malava ke fiefia ʻi he ʻahó ni, koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani fonu ʻi he faihia, fakamālohi, ʻulungaanga taʻetaau ʻoku pule ai ʻa Sētané, ʻa ia ʻoku tau tofanga ai ʻi he mahamahakí mo e maté? Ko hono moʻoní, heʻikai malava ke tau ʻamanekina he taimí ni ʻa e tuʻunga lahi ʻo e fiefia ʻa ia ʻe hoko ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe heʻene Folofolá: “He vakai, ʻoku ou fakatupu ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou: pea ʻe ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha. ʻIkai, ka mou fiefia mo tomeʻe ʻo taʻengata, ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu.”—ʻAisea 65:17, 18, Fakaʻītali ʻamautolu.
20 Ko e meʻa ʻoku malava ke maʻu he taimí ni ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ko e fiefia fakangatangata pē koeʻuhi ʻoku nau ʻilo ʻa hono finangaló pea ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo kānokato fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku vavé ni ke hoko mai ʻi heʻene māmani foʻou palataisí. (Sione 17:3; Fakahā 21:4) Ko e ʻuhinga ia ʻoku pehē ai ʻi he Tohi Tapú: “ʻE Sihova Mohu-hosite, monuʻiaā [“fiefia,” NW] ka ko e tangata ʻoku falala kiate koe!,” “monuʻiaa [“fiefia,” NW] ka ko ia fulipe ʻoku ʻapasia kia Sihova, ʻo foua hono ngaahi ʻalunga,” “monūʻiaā [“fiefia,” NW] ka ko kinautolu ʻoku faʻa kataki: he ʻe to moʻonautolu ʻa e fonua.” (Sāme 84:12; 128:1; Mātiu 5:5) Ko ia, neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa lolotonga kuo pau ke tau fekuki mo iá, ʻoku malava ke tau maʻu ha fiefia lahi. Naʻa mo e taimi ʻoku hoko mai ai kiate kitautolu ha ngaahi meʻa ʻoku kovi, ʻoku ʻikai te tau hoko ʻo loto-mamahi ʻo hangē ko ha faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa Sihova pea ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengatá.—1 Tesalonaika 4:13.
21. ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa hono foaki atu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová honau taimí, iví, mo e mālohí ʻo tokoni ia ki heʻenau fiefiá?
21 ʻOku toe hoko mai foki ʻa e fiefiá ki he kau sevāniti ʻa Sihová koeʻuhi he ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi, ivi, mo e mālohi ʻi hono akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé, tautautefito ki he kakai ʻoku nau ‘māpuhoi mo toʻe koeʻuhi ko e ngaahi fakalielia’ ʻoku fai ʻi he māmani ʻa Sētané. (ʻIsikeli 9:4) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Monuʻiaa [“fiefia,” NW] ka ko ia ʻoku ne tokaʻi ʻa e tuʻutamaki: Ka hoko ʻa e ʻaho kovi ʻe fakahaofi ia ʻe he ʻEiki. ʻE tauhi ʻe Sihova mo fakamoʻui, te ne monuʻia [“fiefia,” NW] ʻi mamani.” (Sāme 41:1, 2) Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, “ʻoku te monuʻia [“fiefia,” NW] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.”—Ngāue 20:35.
22. (a) ʻI he fekauʻaki mo e fiefiá, fakafaikehekeheʻi ange ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tauhi kiate iá. (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga makehe ʻoku totonu ke ʻamanekina ai kitautolu ʻoku tau fiefia?
22 Ko ia neongo ʻoku ʻikai malava ke ʻamanekina ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e fiefia kakato ʻi he taimi lolotonga ko ení, ʻoku malava ke nau maʻu ha fiefia ʻa ia ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tauhi ʻa e ʻOtuá. ʻOku fanongonongo ʻe Sihova: “Vakai ko ʻeku kau sevaniti te nau mavava ʻi he fiefia honau loto, ka ko kimoutolu te mou tangi ko e mamahi homou loto, pea te mou ʻoiaue ʻi he fasi homou laumalie.” (ʻAisea 65:14) ʻIkai ngata ai, ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ha ʻuhinga mātuʻaki makehe ke fiefia ai he taimí ni—ʻoku nau maʻu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ʻa ia “kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.” (Ngāue 5:32) Pea manatuʻi, ko fē pē ha potu ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia.—Kalētia 5:22.
23. Ko e hā ʻe lave ki ai ʻi heʻetau ako hono hokó?
23 ʻI he fokotuʻutuʻu maau ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní, ko ha konga mahuʻinga ia ʻoku fai ʻe he “kau matuʻa,” ʻa ia ʻoku nau takimuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá, ʻo tokoni ki he fiefia ʻa e kakai ʻa Sihová. (Taitusi 1:5, PM) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e faʻahingá ni ki honau ngaahi fatongiá pea mo honau vā mo honau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine fakalaumālié? ʻE lave ʻa e kupu hono hokó ki he meʻá ni.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa kuo fakatupú ki he fokotuʻutuʻu maau ʻa Sihová?
◻ Kuo anga-fēfē ʻa hono fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he kuo hilí pea mo e lolotonga ní?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻai ke mafamafatataú?
◻ Ko e hā ʻa hono mahuʻinga ʻo e ʻofá ki heʻetau fiefiá?
◻ Ko e hā ʻa e faʻahinga fiefia ʻoku malava ke tau ʻamanekina ʻi hotau taimí?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻOlunga: ʻI he anga-lelei ʻa e ROE/Anglo-Australian Observatory, faitā naʻe fai ʻe David Malin