Ko e Tuʻunga Totonu ʻo e Lotu ʻa Sihová ʻi Heʻetau Moʻuí
“Ko e ʻaho kotoa pe te u fakamaloʻia ʻa e ʻAfiona; pea te u fakalangilangiʻi ho huafa, ʻo lauikuonga pea taʻengata.”—SĀME 145:2.
1. ʻI he fekauʻaki mo e lotú, ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová?
“HE KO AU Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa au.” (ʻEkisoto 20:5) Naʻe fanongo ʻa Mōsese ki he tala ko ʻeni meia Sihová, pea ki mui mai ai naʻá ne toe lave ki ai ʻi he heʻene lea ki he puleʻanga ʻIsilelí. (Teutalōnome 5:9) Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha veiveiua ia ʻi he fakakaukau ʻa Mōsesé naʻe ʻamanekina ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻEne kau sevānití ke nau lotu maʻataʻatā ange pē kiate Ia.
2, 3. (a) Ko e hā naʻe maongo ki he kau ʻIsilelí ʻo taha kehe ʻaupito ai ʻa e meʻa naʻe hoko ʻo ofi ki Moʻunga Sainaí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau sivisiviʻi ʻo fekauʻaki mo e lotu ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?
2 ʻI heʻenau ʻapitanga ʻo ofi ki he Moʻunga Sainaí, ko e kau ʻIsilelí mo e “kakai kehe toko lahi” naʻa nau omi mo kinautolu mei ʻIsipité naʻa nau fakamoʻoni ki ha meʻa faikehe. (ʻEkisoto 12:38) Naʻe ʻikai ke tatau ia ki he lotu ki he ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipité, ʻa ia naʻe fakatakaeaʻi ʻi he ngaahi tā ʻe hongofulú, pe ngaahi mahaki fakaʻauhá. Naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa ʻene ʻi aí kia Mōsese, ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakaofo: mana, ʻuhila, mo e leʻo lahi ʻaupito ʻo e talupité pea naʻe tete ʻa e kakai kotoa ʻi he ʻapitangá. ʻI he ngalulu ʻa e moʻungá kotoa naʻe ʻalu hake ʻa e afi mo e kohu. (ʻEkisoto 19:16-20; Hepelū 12:18-21) ʻE hoko vave mai, kapau naʻe ʻi ai ha ʻIsileli naʻá ne fiemaʻu ha toe fakamoʻoni ko e meʻa naʻe hokó naʻe kehe ʻaupito ia. Taimi siʻi pē, naʻe ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻungá ʻi he ʻosi ʻo ʻene maʻu ʻa e tatau hono ua ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Fakatatau ki he fakamatala fakamānavaʻí, “ta ʻoku tapa ʻa e kili ʻo hono fofonga [ʻo Mōsese]; pea naʻa nau manavahe [ʻa e kakaí] ke ʻunuʻunu kiate ia.” Ko e moʻoni, ko ha hokosia mangalongataʻa lahi ē pea hulu hake ʻi he ivi ʻo e tangatá!—ʻEkisoto 34:30.
3 ʻI he puleʻanga fakaefakatātā ko ia ʻo e ʻOtuá, naʻe ʻikai hano toe fehuʻia ʻa e tuʻunga ʻo fekauʻaki mo e lotu kia Sihová. Ko honau Tokotaha-Fakatupu. Naʻa nau moʻuiʻaki ʻa ʻenau moʻui kiate ia. Ko honau Tokotaha-Faʻu-Laó ia. Ka naʻa nau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihova? Pea ʻoku anga-fēfē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopooní? ʻOku ʻi he tuʻunga fē ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻenau moʻuí?—Loma 15:4.
Ko e Lotu ʻa ʻIsileli kia Sihová
4. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fokotuʻu ʻo e ʻapitanga ʻo ʻIsilelí ʻi he lolotonga ʻo ʻenau fononga ʻi he toafá, pea ko e hā naʻe ʻi he lotoʻi ʻapitangá?
4 Kapau naʻá ke sio hangē ko ha manupuná ki he ʻapitanga ʻo ʻIsileli ʻi he toafá, ko e hā naʻá ke sio ki aí? Naʻe hulu, kae fokotuʻutuʻu maau, ko e ngaahi ʻotu tēniti naʻe nofo ai ʻa e kakai ʻe meimei toko tolu miliona pe lahi ange, naʻe fakakulupu ʻo fakatatau ki he ngaahi vahevahe fakamatakali ʻe tolu ki he tokelau, tonga, hahake, mo e hihifo. ʻI he toe sio ʻo ofi angé, naʻá ke fakatokangaʻi ai ha kulupu ʻe taha naʻe ofi ki he lotomālie ʻo e nofoʻangá. Ko e ngaahi pupunga tēniti iiki ange ko ʻeni ʻe faá naʻe nofo ai ʻa e ngaahi fāmili ʻo e matakali ʻo Līvai. ʻI he lotoʻi ʻapitanga, ʻi ha feituʻu naʻe fakamavaheʻi ʻaki ha holisi tupenu, naʻe laulōtaha hono faʻú. Ko e “Teniti Feʻiloakiʻanga” ia pe tāpanekale, ʻa ia naʻe faʻu ʻe he kau ʻIsileli “nima meaʻa” ʻo fakatatau ki he palani ʻa Sihová.—Nōmipa 1:52, 53; 2:3, 10, 17, 18, 25; ʻEkisoto 35:10.
5. Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe fakahoko ʻe he tāpanekalé ʻi ʻIsilelí?
5 ʻOku fakafuofua ʻi he feituʻu taki taha ʻe 40 naʻa nau ʻapitanga ai ʻi he lolotonga ʻo ʻenau fononga ʻi he toafá, naʻe fokotuʻu ai pē ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e tāpanekalé, pea naʻe hoko ia ko e senitā ʻo honau ʻapitangá. (Nōmipa, vahe 33) ʻOku feʻungamālie, he ʻoku fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku nofo ʻa Sihova ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí ʻi he lotomālie ʻo honau ʻapitangá. Naʻe fonu ʻa hono lāngilangi ʻi he tāpanekale. (ʻEkisoto 29:43-46; 40:34; Nōmipa 5:3; 11:20; 16:3) ʻOku fakamatala ʻi he tohi Our Living Bible: “Ko e fale toputapu ala ʻave holo ko ʻeni naʻe mahuʻinga ʻaupito, koeʻuhi he naʻe hoko ia ko e senitā ke fakatahaʻi fakalotu ai ʻa e ngaahi matakali. Ko ia naʻá ne tauhi fakafāʻūtaha kinautolu ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu fuoloa ʻo ʻenau fononga ʻi he toafá pea faingofua ai ʻa e ngāue fāʻūtahá.” ʻIkai ko ia pē, naʻe hoko ʻa e tāpanekalé ko ha fakamanatu tuʻumaʻu ia ko e lotu ʻa e kau ʻIsileli ki honau Tokotaha-Fakatupú naʻe hoko ko e uho ʻo ʻenau moʻuí.
6, 7. Ko e hā naʻe langa ke fai ai ʻa e lotú ʻo fetongiʻaki ʻa e tāpanekalé, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻe he puleʻanga ʻIsilelí?
6 ʻI he hili ʻa e aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe kei hoko pē ʻa e tāpanekalé ko e senitā ʻo e lotu ʻa ʻIsilelí. (Siōsiua 18:1; 1 Sāmiuela 1:3) Faifai atu pē pea naʻe fokotuʻu ʻe Tuʻi Tēvita ke langa ha fale ʻo tuʻumaʻu. Naʻe toki fakamoʻoniʻi ko e temipale ʻeni naʻe langa ki mui mai ʻe hono foha ko Solomoné. (2 Sāmiuela 7:1-10) ʻI hono fakatapuí naʻe ʻalu hifo ha ʻao ke fakahaaʻi ʻa e hōifua ʻa Sihova ki he fale ko iá. Naʻe lotu ʻa Solomone: “Kuo u lava ha fale nofoʻanga moʻou, ha potu ke ke ʻafio ai ʻo taʻengata.” (1 Tuʻi 8:12, 13; 2 Kalonikali 6:2) Ko e temipale ko ia naʻe toki langá naʻe hoko ia ko e senitā ki he lotu ʻa e kakaí.
7 Tuʻo tolu ʻi he taʻu, naʻe ʻalu hake ʻa e kau tangata ʻIsileli kotoa pē ki Selusalema ke nau kau ki he ngaahi kātoanga fiefia ʻi he temipalé ko ʻenau fakahoungaʻi ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku feʻunga, ko e ngaahi fakatahataha ko ʻeni naʻe vaheʻí ko e “ngaahi ʻaho tuʻutuʻuni ʻa Sihova,” ʻo fakahanga ʻa e tokanga ki he lotu ki he ʻOtuá. (Livitikō 23:2, 4) Naʻe kau ki ai ʻa e kau fefine faʻa lotu mo e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmili.—1 Sāmiuela 1:3-7; Luke 2:41-44.
8. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻe he Sāme 84:1-12 ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu kia Sihová?
8 Naʻe fakamoʻoniʻi moʻoni ʻe he tangata tohi-sāme fakamānavaʻí ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ʻo e lotú ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe hiva ʻa e ngaahi foha ʻo Kola: “ʻE Sihova mohu-hosite, hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa ho ngaahi nofoʻanga!” Naʻe ʻikai ko haʻanau fakamālō noa pē ki ha fale lahi mo molumalu. Ka naʻa nau hiki honau leʻó ko e fakamālō ʻo Sihova ko e ʻOtuá, ʻo pehē: “Ko hoku loto mo hoku kakano ni ʻoku tangi ki he ʻOtua moʻui.” Naʻe maʻu ʻe he kau Līvai ʻa e fiefia lahi mei heʻenau ngāué. Naʻa nau pehē: “Monuʻiaā ka ko haʻa nofo ʻi ho fale: Te nau fai ai pe ʻa e fakamālō kiate koe.” Ko e moʻoni, naʻe malava ke hiva ʻa e ʻIsileli kotoa pē: “Monuʻiaā ka ko e kau tangata. ʻOku ʻi he ʻAfiona ʻenau falala, ʻoku nau lotoʻaki ʻa e ngaahi hala. . . . ʻOku nau ʻalu ʻi he malohi ki ha malohi, ʻoku nau hu ʻi Saione ʻi he ʻao ʻo Elohimi.” Neongo ko e fononga ʻa ha ʻIsileli ki Selusalema naʻe mamaʻo nai mo fakaongosia, ka naʻe fakafoʻou ʻa hono mālohí ʻi heʻene aʻu ki he kolomuʻá. Naʻe fonu hono loto ʻi he fiefia ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻa hono monū ko e lotu kia Sihová: “He ko e foʻi ʻaho ʻi ho lotoʻā ʻoku lelei hake ʻi ha afeʻi ʻaho ʻi ha potu ange. Te u fili muʻa ke u leʻo matapa ʻi he fale ʻo hoku ʻOtua, ʻi haʻaku nofo ʻi he ngaahi teniti ʻo e angahala. . . . ʻE Sihova mohu-hosite, monuʻiaā ka ko e tangata ʻoku falala kiate koe!” ʻOku fakahā mei he ngaahi fakamatala peheé ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e lotu kia Sihová.—Sāme 84:1-12.
9. Ko e hā naʻe hoko ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻi he ʻikai te nau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová?
9 Ka ko e pangó, he naʻe ʻikai fakamuʻomuʻa maʻu ai pē ʻe ʻIsileli ia ʻa e lotu moʻoní. Naʻa nau fakaʻatā ʻa e mateaki ki he ngaahi ʻotua loí ke ne umia ʻa ʻenau faivelenga kia Sihová. Ko hono olá, naʻe liʻaki ai kinautolu ʻe Sihova ki honau ngaahi filí, ʻo fakaʻatā ke taki pōpula ai kinautolu ki Pāpilone. ʻI hono toe fakafoki kinautolu ki honau fonuá ʻi he ʻosi ʻa e taʻu ʻe 70 mei ai, naʻe tokonaki ʻe Sihova ha ngaahi enginaki fakatupu tokanga ʻi he kau palōfita anga-tonu ko Hākeai, Sākalaia, mo Malakai. Ko Taulaʻeiki ʻĒsela mo Kōvana Nehemaia naʻá na ueʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau toe langa ʻa e temipalé mo toe fai longomoʻui ʻa e lotu moʻoní ʻi ai. Ka ʻi he ʻosi atu ʻo e ngaahi senitulí, naʻe toe hoko ʻa e lotu moʻoní ia ko e tuʻunga māʻulalo ʻi he puleʻangá.
Faivelenga he ʻUluaki Senitulí ki he Lotu Moʻoní
10, 11. Naʻe ʻi he tuʻunga fē ʻa e lotu kia Sihová ʻi he moʻui ʻa e kau anga-tonu ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú?
10 Naʻe hā ʻa e Mīsaiá ʻi he taimi naʻe kotofa ʻe Sihová. Naʻe ʻamanaki ʻa e kau anga-tonu kia Sihová ki ha fakamoʻui. (Luke 2:25; 3:15) Naʻe fakamatala mahino ʻe he Kōsipeli ʻa Luké, ko ʻAna ko ha uitou naʻe tau 84 “naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he temipale, ka ne tauhi ki he ʻOtua ʻaki ʻa e ʻaukai mo e lotu ʻi he po mo e ʻaho.”—Luke 2:37.
11 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ʻeku meʻakai e, ko e tuli ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au, pea ke fakaʻosi haʻana ngaue.” (Sione 4:34) Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene fepaki mo e kau fetongi paʻanga ʻi he temipalé. Naʻá ne fulihi ʻa ʻenau ngaahi tēpile mo e ngaahi sea ʻa e kau tangata fakatau lupé. Naʻe pehē ʻe Maʻake: “Pea naʻe ʻikai te ne [Sīsū] tuku ke hala loto Temipale ha taha toʻo kavenga. Pea ne kamata ako kiate kinautolu, ʻo ne pehē, ʻIkai kuo tohi, Ko hoku fale ʻe ui ko e falelotu mo ʻo e kakai kotoa pe? ka ko kimoutolu kuo mou ngaohi ia ko e ʻananga ʻo ha kaihaʻakau.” (Maʻake 11:15-17) ʻIo, naʻe ʻikai ke fakangofua ʻe Sīsū ha tokotaha ke hala tuʻusi ʻi he lotoʻā ʻo e temipalé ʻi hono ʻave ha ngaahi meʻa ki ha konga kehe ʻo e kolo. Naʻe poupouʻi mālohi ʻe he ngaahi ngāue ʻa Sīsuú ʻa ʻene fakahinohino naʻe fai ki muʻa atu: “Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga mo e maʻoniʻoni aʻana [ʻOtua].” (Mātiu 6:33) Naʻe tuku mai ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻi hono fai ʻa ʻene līʻoa maʻataʻatā kia Sihová. Naʻá ne fai moʻoni ʻa e meʻa naʻá ne malangaʻakí.—1 Pita 2:21.
12. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa ʻenau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová?
12 Naʻe toe fokotuʻu foki ʻe Sīsū ha sīpinga ki heʻene kau ākongá ke nau muimui ai ʻaki ʻa e founga naʻá ne fakahoko ai ʻa ʻene ngāué ke fakatauʻatāina ʻa e kau Siu faingataʻaʻiá, kae anga-tonu pē mei he ngaahi kavenga ʻo e ngaahi angafai ʻa e lotu loi. (Luke 4:18) ʻI he talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke ngaohi ākonga mo papitaiso kinautolú, naʻe fanongonongo loto-toʻa ai ʻe he kau muʻaki Kalisitiané ʻa e finangalo ʻo Sihova ʻo fekauʻaki mo honau ʻEiki kuo toetuʻú. Naʻe hōifua ʻa Sihova ki heʻenau fakamuʻomuʻa ʻa ʻEne lotú. Ko ia, ko e ʻāngelo tonu ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi ha mana naʻá ne tukuange ʻa e ongo ʻaposetolo ko Pita mo Sione mei he nofo pōpulá pea naʻá ne tuʻutuʻuni kiate kinaua: “Mou ʻalu atu ʻo tuʻu ʻi he Temipale, ʻo malangaʻaki ki he kakai ʻa e ngaahi folofola kotoa pē ʻo e moʻui.” Naʻá na toe ongoʻimālohi pea naʻá na talangofua. ʻI he ʻaho kotoa pē, fakatouʻosi ʻi he temipale ʻi Selusalemá pea mei he fale ki he falé “naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo malangaʻaki ʻa Sisu, ko e Misaia ia.”—Ngāue 1:8; 4:29, 30; 5:20, 42; Mātiu 28:19, 20.
13, 14. (a) Talu mei he muʻaki Kalisitiané, ko e hā kuo feinga ʻa Sētane ke fai ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā kuo hokohoko atu hono fai ʻe he kau sevāniti anga-tonu ʻa e ʻOtuá?
13 ʻI he fakautuutu ʻa e fakafepaki ki heʻenau malangá, naʻe fakahinohino ʻe he ʻOtua ʻa ʻene kau sevāniti anga-tonú ke nau hiki ha fakahinohino ʻoku taimi totonu. “Mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio [Sihova]; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu,” naʻe tohi ia ʻe Pita ʻi he taimi siʻi pē mei he 60 T.S. “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo. ʻA ia ke mou talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui; mo mou ʻilo ʻoku tatau ʻaupito mo e ngaahi mamahi na ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻua ai homou faʻahinga i mamani.” ʻOku pau naʻe maʻu ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ha fakanonga ʻi he ngaahi lea ko iá. Naʻa nau ʻilo te nau faingataʻaʻia ʻi he taimi siʻi pē, pea ʻe fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻa honau akoʻí. (1 Pita 5:7-10) ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ia ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa e kau Siú, naʻe hiki hake ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e lotu kia Sihová ki ha lāngilangi foʻou.—Kolose 1:23.
14 Naʻe hangē pē ko ia ko e kikite ʻa e ʻaposetolo ko Paulá, naʻe hoko ʻa e tafoki mei he lotu moʻoni. (Ngāue 20:29, 30; 2 Tesalonaika 2:3) Ko e ngaahi fakamoʻoni lahi mei he ngaahi hongofuluʻi taʻu fakaʻosiʻosi ʻo e ʻuluaki senitulí ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻa e meʻá ni. (1 Sione 2:18, 19) Naʻe lavameʻa ʻa Sētane ʻi hono tūtuuʻi ʻa e kau Kalisitiane lau pē ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní, ʻo faingataʻa ai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi “tea” ko ʻeni mei he kau Kalisitiane ʻoku hangē ha uité. Ka neongo ia, ʻi he ʻosi atu ʻa e ngaahi senitulí, ko ha niʻihi naʻa nau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu ki he ʻOtuá, neongo naʻe fakatuʻutāmaki ia ki heʻenau moʻuí. Ka naʻe toki aʻu ki he hongofuluʻi taʻu fakaʻosi ʻo e “ngaahi kuonga ʻo e Senitaile” naʻe toe fakatahatahaʻi ai ʻe he ʻOtua ʻa ʻene kau sevānití ke nau hakeakiʻi ʻa e lotu moʻoní.—Mātiu 13:24-30, 36-43; Luke 21:24.
Kuo Hakeakiʻi ʻa e Lotu kia Sihová ʻi he ʻAhó Ni
15. Talu mei he 1919, kuo anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻo e kikite ʻa ʻAisea 2:2-4 mo Maika 4:1-4?
15 ʻI he 1919, naʻe fakaivia ʻe Sihova ʻa e toenga ʻo e kau paní ke nau fai loto-toʻa ʻa e feingatau fakaefakamoʻoni ʻi māmani lahi ʻa ia naʻá ne hakeʻakiʻi ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoní. ʻI he ʻaukolo mai ʻa e “fanga sipi kehe” fakaefakatātaá mei he 1935 ʻo faai maí, ko e ʻaukolo mai ʻa e kakai ʻoku nau ʻalu hake fakalaumālie ki he “moʻunga ʻo e fale ʻo Sihova” kuo tupulekina mo tupulekina. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ngāue ʻo e 1993, ko e toko 4,709,889 ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻa nau fakahikīhikiʻi ia ʻaki ʻenau fakaafeʻi ʻa e niʻihi ke kau mo kinautolu ʻi heʻene lotu kuo hakeakiʻí. Ko ha faikehekehe lahi ē ʻoku hoko ki he tuʻunga ololalo fakalaumālie fakaesiasí “ngaahi foʻi maʻolunga” ʻo e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loi, tautefito ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane!—Sione 10:16; ʻAisea 2:2-4; Maika 4:1-4.
16. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe he kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he vakai ki he meʻa naʻe kikiteʻi ʻi he ʻAisea 2:10-22?
16 Ko e kau pipiki ki he lotu loí ʻoku nau vakai ki honau ngaahi siasí mo e ngaahi fale lotu lahí pea naʻa mo ʻenau haʻa-faifekaú ko e “māʻolunga,” ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga molumalu mo e ngaahi lāngilangi. Kae fakatokangaʻi ʻa ia naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea: “Pea ko e hihiki ʻa e tangata noa ʻe peluki ki lalo, pea ko e mofuta ʻa houʻeiki ʻe fakamoʻulaloaʻi: pea ko Sihova toko taha ʻe fotu ʻi he ʻaho ko ia.” ʻE hoko ʻeni ʻafē? ʻI he lolotonga ʻo e mamahi lahi ʻoku tuʻunuku maí ʻa ia “ʻe mole ʻaupito ʻa e ngaahi ʻaitoli.” ʻI he vakai ki he tuʻunuku ʻo e taimi fakamanavahē ko iá, ko e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke sivisiviʻi fakamātoato pe ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻenau moʻuí.—ʻAisea 2:10-22.
17. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻa ʻenau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová?
17 Koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá, kuo ʻiloa ia ʻi heʻenau faivelenga ʻi hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko ʻenau lotú ʻoku ʻikai ko ha kehe pē ke fai, ʻo houa pē nai ʻe taha ʻi ha uike. ʻIkai, ko ʻenau founga moʻui fakalūkufua ia. (Sāme 145:2) Ko e moʻoni, ʻi he taʻu kuo ʻosí naʻe tokolahi ange ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 620,000 naʻa nau fokotuʻutuʻu ʻa ʻenau ngaahi meʻá ka nau kau ki he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiane taimi kakató. Ko e toengá naʻe ʻikai te nau liʻaki ʻa e lotu kia Sihová. ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻa ʻenau lotú fakatouʻosi ʻi heʻenau ngaahi fetalanoaʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē mo ʻenau ngāue fakamalangá, neongo kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fiemaʻu fakafāmili ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he ngaahi ngāueʻanga fakaemāmaní.
18, 19. Fakahā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fakalototoʻa naʻá ke maʻu nai mei hono lau ʻa e ngaahi talanoa ki he moʻui ʻa e Kau Fakamoʻoní.
18 Ko e ngaahi talanoa ki he moʻui ʻa e Kau Fakamoʻoní kuo pulusi ʻi he Taua Leʻo ʻoku maʻu ai ʻa e ʻilo ki he ngaahi founga kuo fakamuʻomuʻa ai ʻe he ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine kehekehe ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻenau ngaahi moʻuí. Ko ha tuofefine kei taʻu siʻi naʻá ne fakatapui ʻa ʻene moʻui kia Sihova ʻi hono taʻu onó mo fokotuʻu ʻa e ngāue fakamisinale ko ʻene koló ia. Ko kimoutolu ʻa e kau talavou mo e kau finemui, ko e hā ʻa e kolo ʻe lava ke mou filí ʻe lava ke tokoni kiate kimoutolu ke fakamuʻomuʻa ai pē ʻa e lotu kia Sihová ʻi hoʻomou moʻuí?—Sio ki he kupu “Ko Hono Tulitāupau ʻa e Kolo Naʻe Fokotuʻu ʻi Heʻeku Kei Taʻu Onó,” ʻi he Taua Leʻo ʻo Tīsema 1, 1992, peesi 21-25.
19 Ko ha tuofefine uitou taʻumotuʻa naʻá ne ʻomai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe taha ʻo hono ʻai ʻa e lotu kia Sihová ki hono tuʻunga totonú. Naʻá ne maʻu ʻa e fakalototoʻa lahi ke kātakí meiate kinautolu naʻá ne tokoniʻi ke nau ako ki he moʻoní. Ko kinautolu ia ʻa hono “fāmilí.” (Maʻake 3:31-35) Kapau ʻokú ke ʻi ha ngaahi tuʻunga meimei tatau, te ke tali ha poupou mo e tokoni ʻa e kau talavou ʻi he fakatahaʻangá? (Kātaki ʻo fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo e fakamatala ʻa Tuofefine Winifred Remmie ʻi he “Naʻá ku Tali ʻi he Taimi Ututaʻú,” naʻe pulusi ʻi he The Watchtower ʻo Siulai 1, 1992, peesi 21-23.) Ko kimoutolu ʻa e kau sevāniti taimi kakató, fakahāhā ʻoku fakamuʻomuʻa moʻoni ʻa e lotu kia Sihová ʻi hoʻomu moʻuí ʻaki hoʻomou anga-fakatōkilalo ʻo ngāue ʻi he feituʻu kuo vaheʻi atú, loto-lelei ʻo anganofo ki he fakahinohino fakateokalatí. (Kātaki ʻo fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tokoua Roy Ryan, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ko e “Pipiki Ofi ki he Kautaha ʻa e ʻOtuá,” ʻi he The Watchtower ʻo Tīsema 1, 1991, peesi 24-27.) Manatuʻi ʻi heʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakapapau te ne tokangaʻi kitautolu. ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ke tau loto-moʻua ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí pē ʻe maʻu mei fē. Ko e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he ongo Tuofefine ko Olive mo Sonia Springate naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni.—Sio ki he kupu “Naʻa Mau Fuofua Kumi ʻa e Puleʻanga,” ʻi he The Watchtower ʻo Fepueli 1, 1994, peesi 20-25.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi kaungatonu ʻoku totonu ke ʻeke kiate kitautolu tonu?
20 Ko ia, ʻikai ʻoku totonu ke tau ʻeke fakafoʻituitui pē kiate kitautolu ha ngaahi fehuʻi ʻoku kaungatonú? Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi heʻeku moʻuí? ʻOku ou fakahoko ʻa ʻeku fakatapui ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he lelei taha ʻo ʻeku malavá? Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻi he moʻuí ʻe lava ke u fakaleleiʻi ange? Ko ha fakatokanga fakamātoato ki he kupu ʻoku hoko maí ʻe maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakakaukau fekauʻaki mo e anga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau iví ki he meʻa ʻoku tau fili fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí—ko e lotu ki he ʻEiki Hau ko Sihová, ko ʻetau Tamai anga-ʻofá.—Koheleti 12:13; 2 Kolinitō 13:5.
Ko e Fakamanatu
◻ ʻI he fekauʻaki mo e lotú, ko e hā ʻoku vakai ki ai ʻa Sihová?
◻ Naʻe hoko ʻa e tāpanekalé ko e fakamanatu ki he hā?
◻ ʻI he ʻuluaki senituli T.S., ko hai ʻa e kau faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e faivelenga ki he lotu moʻoní pea naʻe anga-fēfē?
◻ Talu mei he 1919, kuo anga-fēfē ʻa hono hakeakiʻi ʻa e lotu kia Sihová?