ʻOku Malava ʻe Sihova ke Ne ʻAi Koe ke Ke Mālohi
“Oku ne foaki ae malohi ki he vaivai; bea kiate kinautolu oku ikai haa nau malohi oku ne fakatubu ae malohi.”—ʻAISEA 40:29, PM.
1, 2. Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻo e lahi ʻa e mālohi ʻo Sihová?
KO SIHOVÁ ko ha ʻOtua ʻoku “lahi hono malohi.” ʻOku malava ke tau sio ki he fakamoʻoni ʻo e “mafimafi taegata mo hono [Tuʻunga-ʻOtua]” ʻo e ʻOtuá ʻi he fisifisimuʻa ʻa ʻene fakatupu fakamatelié. Ko e faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke lāuʻilo ʻo fekauʻaki mo e fakamoʻoni ko ia ʻo hono Tuʻunga-Fakaefakatupú ʻoku ʻikai hanau haoʻanga.—Sāme 147:5, PM; Loma 1:19, 20, PM.
2 ʻOku hoko ʻo hā mahino ange ʻa e mālohi ʻo Sihová ʻi hono vakaiʻi fakaʻāuliliki ʻe he kau saienisí ʻa e ʻuniveesí, fakataha mo hono ngaahi kaniva taʻefaʻalaua ʻoku maile ʻe laui teau miliona honau vāmamaʻó. ʻI ha pō kaupōʻuli ka ʻoku tafitonga, sio fakamamaʻu atu ki he ngaahi langí pea vakai pe ʻe ʻikai te ke ongoʻi ʻo meimei hangē ko ia naʻe ʻi he tangata tohi sāmé: “Kau ka vakai ho ngaahi langi na, ko e ngaue ʻa ho louhiʻinima, ʻa e mahina mo e ngaahi fetuʻu, ʻa ia kuo ke fokotuʻu; ko e ha ʻa e tangata ke ke manatu ai kiate ia? Mo e hako ʻo Atama, ʻoku ke aʻahi ai ia?” (Sāme 8:3, 4) Pea ko ha tokanga lelei lahi ʻaupito ē kuo fai mai ʻe Sihova ki he tangatá, kiate kitautolu! Naʻá ne tokonaki ki he ʻuluaki tangatá mo e fefiné ha ʻapi fakaemāmani fakaʻofoʻofa. Naʻa mo hono kelekelé naʻe ʻi ai ha mālohi—ke ne fakatupu mai ʻa e ʻuluʻakau, mo fakatupu mai ʻa e meʻakai fakatupusino mo maʻa. ʻOku maʻu ʻe he tangatá mo e fanga manú ʻa e mālohi fakaesino mei he fakahāhā tonu mai ko eni ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá.—Sēnesi 1:12; 4:12; 1 Sāmiuela 28:22.
3. Tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ʻo e ʻuniveesí, ko e hā ha toe fakahāhā ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá?
3 Tānaki atu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e langí ʻoku fakamānako pea ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa e moʻui ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e ʻakaú mo e fanga manú, ʻoku nau fakahāhaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “He koe gaahi mea tae ha mai aana, aia ko ene mafimafi taegata mo hono Otua, kuo ilogofua ia i hono gaohi o mamani, oku iloʻi ia mei he gaahi mea kuo gaohi.” (Loma 1:20, PM) Ka ʻoku toe ʻi ai ha fakamoʻoni ki hono mālohí ʻoku taau ke tau tokanga mo houngaʻia ai. Te ke fifili nai: ‘Ko e hā ha toe fakahāhā ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻe lahi ange ʻi he ʻuniveesí?’ Ko e talí ko Sīsū Kalaisi. Ko hono moʻoní, ʻi hono fakamānavaʻi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá naʻá ne pehē ko e Kalaisi ko ia naʻe tutukí “ko e ivi ʻo e ʻOtua, mo e poto ʻo e ʻOtua ia.” (1 Kolinitō 1:24) Te ke ʻeke nai: ‘Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo iá? Pea ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e meʻa ko iá mo ʻeku moʻui he taimi ní?’
Mālohi Fakafou Mai ʻi Hono ʻAló
4. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hono ʻAló?
4 Naʻe fuofua fakahāhā ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne fakatupu ai ʻa hono ʻAlo-tofu-taha-ne-fakatupú, ʻo ngaohi ʻi hono ʻīmisí. Naʻe ngāue ʻa e ʻAlo fakalaumālie ko ení ʻo hoko ko e “tufunga lahi” ʻa Sihova ʻaki ʻene ngāueʻaki ʻa e mālohi lahi ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. (Palōvepi 8:22, 30) Naʻe tohi ʻa Paula ki hono ngaahi tokoua Kalisitiane ʻi Kolosé: “Naʻe tefito kiate ia ʻa e ngaohi ʻo e meʻa kotoa pe, ʻa e meʻa ʻi he langi mo e meʻa ʻi mamani . . . Kuo ngaohi ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia pea maʻana.”—Kolose 1:16, 17.
5-7. (a) ʻI he kuo hilí, naʻe anga-fēfē ʻa e kau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hono fakahāhaaʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke tau tui ai ʻoku malava ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakahāhā ʻi he meʻa fekauʻaki mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní?
5 Ko e konga kitautolu ʻo e ‘ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻi he māmaní.’ Ko ia ai ʻoku malava ke aʻu mai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá kiate kitautolu ko e faʻahinga ʻo e tangatá? ʻI he ngaahi feangai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, naʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi naʻe fakahoko mai ai ʻe Sihova ha toe mālohi lahi ange ki heʻene kau sevānití koeʻuhi ke nau lava ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá. Naʻe ʻilo ʻe Mōsese, ʻi he tuʻunga lahi, ko e moʻui ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ko e taʻu ʻe 70 pe 80. (Sāme 90:10) Ka naʻe fēfē ʻa Mōsese ia? Naʻá ne moʻui ʻo ʻosi ʻa e taʻu ʻe 120, ka naʻe “ʻikai nenefu hono mata, pe taumatala hono ivi.” (Teutalōnome 34:7) Neongo ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻo pehē ʻoku ʻai ʻe he ʻOtuá ke malava ʻa ʻene kau sevānití taki taha ke moʻui fuoloa pehē pe ke kei tauhi maʻu ha ivi mālohi pehē, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻoku malava ʻe Sihova ke ne fakaivia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
6 Ko e toe fakahāhā ʻo e malava ʻa e ʻOtuá ke ne fakaivia ʻa e kau tangatá mo e kau fefiné ko e meʻa ko ia naʻá ne fai ki he uaifi ʻo ʻĒpalahamé. “Naʻe maʻu malohi ai ʻa Sela foki ke tuʻituʻia, ʻio neongo kuo ne tauhili mo e taimi ko ia, ko e meʻa ʻi heʻene lau ko e toko taha ia ʻoku fai ki heʻene lea ʻa ia kuo ne talaʻofa.” Pe fakakaukau atu ki he founga naʻe fakaivia ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakamaau mo e niʻihi kehe ʻi ʻIsilelí: “[Ko] Kitione mo Pelaki mo Samisone mo Sefita, kia Tevita foki mo Samiuela mo e kau palofita; ʻa e faʻahinga . . . naʻe fakaake malohi mei he vavai.”—Hepelū 11:11, 32-34.
7 ʻOku malava ke hoko ʻo ngāue ha mālohi pehē ʻiate kitautolu foki. ʻOku ʻikai nai te tau ʻamanekina ke maʻu ha fānau he taimí ni ʻo fakafou mai ʻi ha mana, pe ʻoku ʻikai nai te tau fakahāhā ha mālohi hangē ko ia naʻe ʻia Samisoní. Ka ʻoku malava ke tau mālohi, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Paula ki he faʻahinga ʻi Kolosé. ʻIo, naʻe tohi ʻa Paula ki he kau tangata, kau fefine, mo e fānau, ʻo hangē pē ko ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ʻaho ní, pea naʻá ne pehē ko kinautolú “kuo fakamalohi . . . ʻaki ʻa e mafai kotoa pe.”—Kolose 1:11.
8, 9. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e mālohi ʻo Sihová ʻi he kau tangata hangē ko kitautolú?
8 ʻI he lolotonga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe ʻai ʻe Sihova ke hā mahino naʻe ngāue ʻa hono mālohí ʻo fakafou mai ʻi hono ʻAló. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ko ia naʻe ʻaukolo mai ai ʻa e fuʻu tokolahi kia Sīsū ʻi Kāpaneumé, “nae i ai ae malohi oe Eiki [ʻOtua] ke fakamoui akinautolu.”—Luke 5:17, PM.
9 ʻI he hili ʻa ʻene toetuʻú, naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻo pehē te nau ‘maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolu.’ (Ngāue 1:8) Naʻe moʻoni ʻaupito eni! ʻOku fakamatala ha taha faihisitōlia ki he ngaahi meʻa naʻe tupulaki ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē ʻi he hili ʻa e Penitekosi 33 T.S.: “Naʻe tuʻu kaukaua ʻaupito ʻa e kau Aposetolo, heʻenau fakamoʻoni ki he toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.” (Ngāue 4:33) Ko Paula tonu ko ha taha ia ʻo e faʻahinga naʻe ʻai ʻo hoko ʻo mālohi ki hono fai ʻa e ngāue naʻe fekauʻi ange kiate ia ʻe he ʻOtuá ke ne faí. ʻI he hili ʻa ʻene tafokí pea mo ʻene toe malava ke mamatá, naʻe “tubulaki ae malohi ia [Paula], bea naa ne fakatafuua ae kakai Jiu nae nofo i Tamasikusi, o ne fakamooni koe Kalaisi eni.”—Ngāue 9:22, PM.
10. ʻI he founga fē naʻe tokoni ai ʻa e mālohi mei he ʻOtuá ʻi he meʻa fekauʻaki mo Paulá?
10 Ko hono moʻoní naʻe fiemaʻu ha toe mālohi lahi ange kia Paula, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ivi kātaki fuoloa fakalaumālie mo fakaefakakaukau naʻe fiemaʻu ki hono fakahoko ʻa e ngaahi fononga fakamisinale ʻe tolu ʻa ia naʻe kau ai ʻa e fononga ʻi he laui afe maile. Naʻá ne toe fekuki mo e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaahi faingataʻá, ʻo kātekina ʻa e ngaahi nofo pilīsone pea fehangahangai mo e mate fakamāʻata. Naʻá ne lavaʻi fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni? Naʻá ne tali: “Ko e ʻEiki naʻa ne ofi mai, mo ne fakamalohiʻi hoku loto, koeʻuhi ke kakato ʻiate au ʻa e tala ʻo e Kosipeli.”—2 Tīmote 4:6-8, 17; 2 Kolinitō 11:23-27.
11. ʻI he fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe lave ki ai ʻa Paula ki hono kaungāsevāniti ʻi Kolosé?
11 Ko ia, ʻoku ʻikai fakaʻohovale, naʻe tohi ʻa Paula ki hono “kainga ʻia Kalaisi” ʻi Kolosé, ʻo fakapapauʻi kiate kinautolu ʻo pehē ʻoku malava ke nau hoko ʻo “fakamalohi . . . ʻaki ʻa e mafai kotoa pe, ʻo tāu mo e māfimafi ʻo [Sihova] langilangiʻia, ke . . . lava ai ke kataki fiefia ʻa e meʻa kotoa pe.” (Kolose 1:1, 11 [1:2, 11, PM]) Neongo ko e ngaahi lea ko iá naʻe fakahanga tefito ki he kau Kalisitiane paní, ko kinautolu kotoa ʻoku muimui ki he topuvaʻe ʻo Kalaisí ʻoku malava ke nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he meʻa naʻe tohi ʻe Paulá.
Fakaivia ʻi Kolose
12, 13. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā mai mei mui mei he tohi ki he kau Kolosé, pea ʻoku ngalingali naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki aí?
12 Ko e fakatahaʻanga ʻi Kolosé, naʻe tuʻu ia ʻi he vahefonua Loma ko ʻĒsia, naʻe fokotuʻu nai ia fakafou ʻi he ngāue fakamalanga ʻa e tokotaha Kalisitiane anga-tonu ko hono hingoá ko ʻEpafasi. ʻOku hangehangē ko e taimi ko ia naʻá ne fanongo ai ki hono tuku pilīsone ʻo Paula ʻi Loma ʻi he taʻu 58 T.S., naʻe fakapapauʻi ai ʻe ʻEpafasi ke ne ʻaʻahi ki he ʻaposetoló mo fakalototoʻaʻi ia ʻaki ha fakamatala lelei fekauʻaki mo e ʻofa mo e tuʻumaʻu ʻa hono ngaahi tokoua ʻi Kolosé. Naʻe toe tala mai ʻe ʻEpafasi ha fakamatala totonu fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi palopalema ʻi he fakatahaʻanga ʻi Kolosé naʻe fiemaʻu ke fakatonutonu. Ko ia, naʻe ongoʻi ʻe Paula kuo fakaʻaiʻai ia ke ne fai ki he fakatahaʻangá ha tohi fakalototoʻa mo e enginaki. ʻE lava foki ke ke maʻu ha fakalototoʻa lelei mei he vahe 1 ʻo e tohi ko iá, he ʻoku hā mahino mei ai ʻa e founga ʻo hono ʻai ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke nau mālohí.
13 ʻOku lava ke ke fakaʻuta atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine ʻi Kolosé ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa kinautolu ko e “kau tui ʻoku kainga ʻia Kalaisi.” Naʻe taau ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau ‘ʻofa ki he kau faʻahinga tapu kotoa pē’ pea mo ʻenau ‘fakatupu fua fekauʻaki mo e ongoongo leleí’ ʻo kamata pē mei he taimi naʻa nau hoko ai ko e kau Kalisitiané! ʻE lava ke leaʻaki ʻa e ngaahi leá ni ʻo kau ki heʻetau fakatahaʻangá, kiate kitautolu taautaha?—Kolose 1:2-8.
14. Ko e hā naʻe fiemaʻu ʻe Paula ʻo fekauʻaki mo e kau Kolosé?
14 Naʻe ueʻi lahi ʻa Paula ʻe he fakamatala naʻá ne maʻú ʻo ne tala ai ki he kau Kolosé kuo ʻikai tuku ʻa ʻene lotu maʻanautolú peá ne kole ke nau hoko ʻo “potopotoʻi ʻi he ʻilo ki hono finangalo [ʻo e ʻOtuá], ko e meʻa ʻi he poto kehekehe mo e ʻilo kehekehe ʻoku mei he Laumalie; koeʻuhi ke tāu [ʻenau] laka pea mo e ʻEiki [Sihova].” Naʻá ne lotu ke nau “fakatupu fua, ko e ngaahi ngaue lelei kehekehe; mo . . . tupulekina ko e meʻa ʻi he ʻilo ki he ʻOtua; kuo fakamalohi [kinautolu] ʻaki ʻa e mafai kotoa pe, ʻo tāu mo e māfimafi ʻo ʻene ʻAfio langilangiʻia, ke . . . lava ai ke kataki fiefia ʻa e meʻa kotoa pe.”—Kolose 1:9-11.
Fakaivia he ʻAhó Ni Foki
15. ʻOku malava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e fakakaukau tatau ʻo hangē ko ia naʻe hā ʻi he meʻa naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kolosé?
15 Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē naʻe fokotuʻu mai ʻe Paula maʻatautolu! Ko hotau ngaahi tokoua takatakai ʻi he māmaní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa ʻetau ngaahi lotú koeʻuhi ke nau kātekina mo tauhi maʻu ʻenau fiefiá neongo ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá. Hangē pē ko Paulá, ʻoku totonu ke tau fakahā pau ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi ongoongo ʻo kau ki hotau ngaahi tokoua ʻi ha fakatahaʻanga ʻe taha, pe ʻi ha fonua ʻe taha, ʻoku nau faingataʻaʻia aí. Mahalo pē ʻoku uesia ha fakatahaʻanga ofi mai ʻe ha fakatamaki fakaenatula pe ko ha faingataʻaʻia fakalaumālie. Pe ʻoku kātekina ʻe ha kau Kalisitiane ʻi ha fonua ha faingataʻa tupu mei he tau fakalotofonuá pe fetāmateʻaki ʻa e matakali kehekehé. ʻOku totonu ke tau lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi hotau ngaahi tokouá “ke tāu [ʻenau] laka pea mo [Sihova],” ke hokohoko atu ʻenau fakatupu ʻa e fua ʻo e Puleʻangá lolotonga ʻenau kātaki ʻoku faí, pea ke tupulaki ʻi he ʻilo. ʻI he foungá ni ʻoku maʻu ai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi ʻo hono laumālié, ʻo “fakamalohi . . . ʻaki ʻa e mafai kotoa pe.” ʻOku malava ke ke fakapapauʻi ʻe fanongo mai ʻa hoʻo Tamaí peá ne fai mai ha tali.—1 Sione 5:14, 15.
16, 17. (a) Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Paulá, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakamālōʻiá? (e) ʻI he ʻuhinga fē kuo hoko ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo fakatauʻatāinaʻi mo fakamolemoleʻi?
16 Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kolosé ʻo pehē ʻoku totonu ke nau ‘fakafetaʻi ki he Tamaí, ʻa ia naʻá ne ngaohi kinautolu ke nau taau ke ʻinasi ʻi he tofiʻa ko ia ʻo e kau māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku ʻi he maamá.’ ʻAi ke tau fakamālō mo kitautolu ki heʻetau Tamai fakahēvaní koeʻuhi ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi heʻene fokotuʻutuʻú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻi he feituʻu fakahēvaní pe ʻi he feituʻu ʻi māmani ʻo hono Puleʻangá. Naʻe anga-fēfē ʻa hono ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau taau ʻi heʻene vakai mai ki aí? Naʻe tohi ʻa Paula ki hono ngaahi tokoua paní: “Naʻa ne hamusi kitautolu mei he pule ʻa Poʻuli, mo ne hiki kitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻOfaʻanga: pea ʻi heʻetau tuʻu ʻiate ia kuo tau maʻu ʻa e huhuʻi, ko e fakamolemole ʻetau ngaahi angahala.”—Kolose 1:12-14.
17 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku tau maʻú, ki hēvani pe ki māmani, ʻoku tau fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko hono fakahaofi kitautolu mei he fokotuʻutuʻu kovi ko eni ʻo e fakapoʻulí, fakafou ʻi heʻetau tui ki he tokonaki mahuʻinga ʻo e feilaulau huhuʻi ʻo e ʻAlo ʻofaʻanga ʻo Sihová. (Mātiu 20:28) Kuo maʻu ʻe he kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ha ʻaonga mei hono ngāueʻaki kiate kinautolu ʻa e huhuʻí ʻi ha founga makehe ke nau malava ai ke ‘hiki ki he puleʻanga ʻo e ʻAlo ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá.’ (Luke 22:20, 29, 30) Ka ʻoku toe maʻu ʻe he “fanga sipi kehe” ha ʻaonga mei he huhuʻí naʻa mo e taimí ni. (Sione 10:16) ʻOku malava ke nau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá ka nau maʻu ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi hono ʻaó ʻi honau tuʻunga ko hono ngaahi kaumeʻa. ʻOku nau kau lahi ʻi hono fanongonongo ʻa e “ongoongo lelei ko eni ʻo e puleʻanga” ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá. (Mātiu 24:14) Tānaki atu ki ai, kuo nau maʻu ʻa e ʻamanaki maʻongoʻonga ko e hoko ʻo māʻoniʻoni fakaʻāufuli mo haohaoa fakaesino, ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí. ʻI hoʻo lau ʻa e fakamatala ʻi he Fakahā 7:13-17, sio pe te ke loto-tatau ʻo pehē ko e ngaahi tuʻunga ʻoku fakamatalaʻi aí ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e fakahaofi mo tāpuaki.
18. Ko e hā ʻa e fakalelei naʻe lave ki ai ʻi he tohi Kolosé ʻoku kei lolotonga fakahoko ʻe he ʻOtuá?
18 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tohi ʻa Paulá ke tau fakatokangaʻi ʻa hono lahi ʻo hotau moʻua ki he moʻungaʻi tangata lahi taha kuo moʻui maí. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Kalaisí? “[Ko e meʻa ko ia] ke toe fakalelei ʻa e meʻa kotoa pe ki heʻene ʻAfio; ʻio hili ʻene fai ʻa e fakamelino ʻaki ʻa e taʻataʻa ʻi he Kolosi oʻona, pea ke fakalelei ʻiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe, pe ʻoku ʻi Mamani pe ʻoku ʻi Langi.” Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakafoki ʻa e meʻamoʻui fakatupu kotoa pē ke feongoongoi kakato mo ia, ʻo hangē pē ko ia naʻe ʻi ai ki muʻa ke hoko ʻa e anga-tuʻu ʻi ʻĪtení. Ko e Tokotaha naʻe ngāueʻaki ki hono fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ko e Tokotaha tatau pē ia ʻoku lolotonga ngāueʻaki ki hono fakahoko ʻa e fakalelei ko ení.—Kolose 1:20.
Fakaivia ki he Taumuʻa Fē?
19, 20. ʻOku fakatuʻunga ʻi he hā ʻa ʻetau ʻi he tuʻunga māʻoniʻoni mo taʻemelé?
19 ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi fatongia ki he faʻahinga ʻo kitautolu kuo fakaleleiʻi ki he ʻOtuá. Naʻa tau hoko ʻo angahala mo mavahe mei he ʻOtuá. Ka ʻi he taimí ni, ʻi heʻetau tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú pea ʻoku ʻikai ke kei nofo ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi he ngaahi ngāue ʻoku fulikivanú, ʻoku tau tuʻu leva ʻi ha tuʻunga “maʻoniʻoni mo taʻemele mo taʻelauʻi ʻi heʻene ʻafio hifo [ʻa e ʻOtuá].” (Kolose 1:21, 22) Fakakaukau atu, hangē tofu pē ko ia naʻe ʻikai ke maaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakamoʻoni anga-tonu ʻo e kuo hilí, ko ia ʻoku ʻikai te ne maaʻi ʻa kitautolu, ke ui ia ko hotau ʻOtua. (Hepelū 11:16) ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne tukuakiʻi ʻa kitautolu ki hano hala ʻo hono uiʻaki kitautolu ʻa hono huafa ongoongoá, pea ʻoku ʻikai te tau ilifia ke fanongonongo atu ʻa e huafa ko iá ki he ngataʻanga ʻo e māmaní!
20 Kae fakatokangaʻi ange ʻa e fakatokanga naʻe fakahoko mai ʻe Paula ʻi he Kolose 1:23: “Kehe ʻo kapau te mou nofo maʻu ʻi he lotu, kuo pulusi ki he tuʻunga, mo maʻumaʻuluta, pea taʻemahiki mei he ʻamanaki fakakosipeli; ʻa e kosipeli ko ia ʻa ia naʻa mou fanongo ki ai, ʻa ia ne malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” ʻOku fakatuʻunga lahi ʻaupito ia ʻi heʻetau nofo maʻu ʻo anga-tonu ai pē kia Sihova, mo muimui ʻi he topuvaʻe ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá. Kuo fai mai ʻe Sihova mo Sīsū ha meʻa lahi ʻaupito maʻatautolu! ʻOfa ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kiate kinauá ʻaki ʻetau muimui ki he akonaki ʻa Paulá.
21. Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha ʻuhinga lahi ke tau fiefia ai he ʻaho ní?
21 Kuo pau pē naʻe fiefia ʻa e kau Kalisitiane ʻi Kolosé ke fanongo ki he ‘ongoongo lelei ʻa ia naʻa nau fanongo ki ai’ naʻe ʻosi “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” ʻI he ʻahó ni ʻoku toe fakafiefia ange ke fanongo ki hono lahi ko ia kuo aʻu ki ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi hono fanongonongo ʻe he Kau Fakamoʻoni tokolahi hake ʻi he fā mo e konga miliona ʻi he ngaahi fonua lahi hake ʻi he 230. ʻI he taʻu taki taha ʻoku meimei ko e toko 300,000 mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku nau hoko ʻo fakalelei ki he ʻOtuá!—Mātiu 24:14; 28:19, 20.
22. Naʻa mo haʻatau hokosia ha faingataʻa, ko e hā ʻoku malava ke fai mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú?
22 Neongo ʻoku ngalingali naʻe tautea ke nofo pōpula ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻa e tohi ki he kau Kolosé, naʻe ʻikai te ne tengihia ʻa e meʻa naʻá ne aʻusiá. Ka, naʻá ne pehē: “Ko e meʻa ʻoku ou fai ʻi he taimi ni, ko e fiefia ʻi heʻeku ngaahi mamahi koeʻuhi ko kimoutolu.” Naʻe ʻilo ʻe Paula ʻa e ʻuhinga “ke kataki fiefia ʻa e meʻa kotoa pe.” (Kolose 1:11, 24) Ka naʻá ne ʻilo naʻe ʻikai te ne fai ʻa e meʻá ni ʻi hono mālohi pē ʻoʻona. Naʻe ʻai ia ʻe Sihova ke ne mālohi! ʻOku pehē pē ʻa e ʻahó ni. Ko e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni kuo tuku pilīsone pea fakatangaʻi kuo ʻikai mole ʻenau fiefia ʻi hono tauhi ʻa Sihová. Ka, kuo nau hoko ʻo houngaʻia ki he moʻoni ʻo e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻia ʻAisea 40:29-31, PM: “Oku ne foaki ae malohi ki he vaivai . . . Ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi.”
23, 24. Ko e hā ʻa e misiteli naʻe lave ki ai ʻi he Kolose 1:26?
23 Naʻe mahuʻinga ʻaupito kia Paula ʻa e ngāue fakamalanga fekauʻaki mo e ongoongo lelei ʻoku tefito ʻia Kalaisí. Naʻá ne loto ke houngaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he mahuʻinga ʻo e ngafa ʻo Kalaisi ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ko ia ai naʻá ne fakamatalaʻi ia ko e “misiteli ko ia ne fufū ʻi he ngaahi kuonga mo e ngaahi toʻutangata kuo hili.” Ka ʻe ʻikai ke hoko ia ko ha misiteli maʻu ai pē. Naʻe tānaki atu ʻe Paula: “Kuo fakaeʻa ʻeni ki hono kakai tapu.” (Kolose 1:26) ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e anga-tuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe fai ai ʻe Sihova ha talaʻofa ʻo kau ki ha ngaahi meʻa lelei ange ʻe hoko mai, ʻo kikiteʻi ʻo pehē ‘ko e hako ʻo e fefiné te ne laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngatá.’ (Sēnesi 3:15) Naʻe ʻuhinga eni ki he hā? Naʻe hoko ia ko ha misiteli ʻi he ngaahi toʻutangata, pea ʻi he laui senituli. Naʻe haʻu leva ʻa Sīsū, pea naʻá ne “huluhulu ʻa e moʻui mo e taʻeʻauha ʻaki ʻa e Kosipeli.”—2 Tīmote 1:10.
24 ʻIo, ko e “misiteli” ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi pea mo e Puleʻanga faka-Mīsaiá. Naʻe lave ʻa Paula ki he “ngaahi meʻa . . . ʻoku ʻi langi,” ko ʻene lave ia ki he faʻahinga te nau kau ʻi he pule fakataha mo Kalaisi ʻi he Puleʻangá. Ko e faʻahinga ʻeni ʻe ngāueʻaki ki hono ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ki he kotoa ʻo e “ngaahi meʻa . . . ʻoku ʻi mamani,” ko e faʻahinga te nau fiefia ʻi heni ʻi he palataisi taʻengata. Ko ia ai, ʻoku malava ke ke vakai atu naʻe mātuʻaki feʻungamālie ʻa e lave ʻa Paula ki he “lahi faufau ʻo e langilangiʻia ʻo e misitēli ko ia.”—Kolose 1:20, 27.
25. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Kolose 1:29, ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau fakakaukau ia he taimi ní?
25 Naʻe fakatuʻotuʻa loto-vēkeveke ʻa Paula ki hono tuʻunga ʻi he Puleʻangá. Ka naʻá ne ʻilo ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku malava ke ne ʻamanaki pē ki ai ʻo ʻikai te ne fai ha meʻa. “ʻOku te fai ke ongosia foki kita, ʻi he fefaʻuhi ke lava ʻa e meʻa ko ia; ʻo tāu mo e ivi ʻo ʻEne ʻAfio ʻoku ngaue ʻi hoku loto, ʻo fuʻu malohi.” (Kolose 1:29) Fakatokangaʻi naʻe hanga ʻe Sihova fakafou ʻia Kalaisí ʻo ʻai ʻa Paula ke mālohi koeʻuhi ke ne malava ke fakahoko ha ngāue fakamalanga fakahaofi-moʻui. ʻOku malava ʻe Sihova ke ne fai ʻa e meʻa tatau maʻatautolu he ʻahó ni. Ka ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘ʻOku ou maʻu ʻa e loto fakaʻevangeliō naʻá ku maʻu ʻi he taimi naʻá ku fuofua ako ai ʻa e moʻoní?’ Ko e hā hoʻo talí? Ko e hā ʻoku malava ke ne tokoniʻi ʻa kitautolu taki taha ke tau hokohoko atu ʻo ‘ngāue mālohi mo fefaʻuhi mo kitautolu ke taau mo e ngāue ʻa e mālohi ʻo Sihová’? Ko e kupu hono hoko maí ʻe lāulea ʻo kau ki he meʻá ni tonu.
Naʻá Ke Fakatokangaʻi?
◻ Ko e hā ʻoku malava ai ke tau tui pau ʻoku malava ʻe Sihova ke ne fakahāhā ʻa hono mālohí maʻá e faʻahinga ʻo e tangata?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā mai mei mui naʻe hā mei he ngaahi lea ʻa Paula ʻi he Kolose vahe 1?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fakalelei naʻe lave ki ai ʻi he Kolose 1:20?
◻ ʻAki hono mālohí, ko e hā ʻoku malava ʻe Sihova ke ne fakahoko ʻo fakafou ʻiate kitautolú?
[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 22]
(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)
KOLOSE