ʻE ʻi Ai ha Toetuʻu ʻa e Māʻoniʻoní
“Oku ou maʻu ae amanaki lelei ki he Otua, . . . e ai ha toetuu oe bekia, ae agatonu [“māʻoniʻoni,” NW] moe taeagatonu.”—NGĀUE 24:15, PM.
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga kuo fehangahangai mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá talu mei he tō ʻa ʻĀtama mo ʻIví?
“KO IA KOTOA ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi; he ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi Lolofonua, ʻa e feituʻu ʻoku ke fononga ki ai.” (Koheleti 9:10) ʻI he ngaahi foʻi lea siʻisiʻi mo filifili leleí ni, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he Tuʻi poto ko Solomoné ha tuʻunga kuo fehangahangai mo e ngaahi toʻutangata kotoa pē ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá talu mei he tō ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he angahalá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. ʻOku ʻikai ha toe filifili, kuo faai atu pē mo hono keina ʻe he maté ʻa e tokotaha kotoa—ʻa e maʻu koloa mo e masiva, tuʻi mo e kakai lāuvale, tui mo e taʻetui. Ko e moʻoni, kuo hoko ʻa e maté ʻo “hau” hangē ha tuʻí.—Loma 5:17.
2. Ko e hā ʻa e ʻuhinga kuo loto-mamahi nai ai ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi he lolotonga ʻa e taimi ko eni ʻo e ngataʻangá?
2 Neongo ʻa e ngaahi fakalakalaka fakamuimui taha ʻo e saienisi fakafaitoʻó, ʻoku kei pule pē ʻa e maté ʻo hangē ha tuʻí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Neongo ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaʻohovale ʻeni, kuo hoko mai ʻo loto-mamahi ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻi heʻenau fehangahangai mo e fili fuoloa ko ení. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he 1920 tupú, naʻe fanongonongo ai ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó ʻa e pōpoaki ko e “Laui miliona ʻoku lolotonga moʻui ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate.” Ko hai ʻa e laui miliona ko iá? Ko e “fanga sipi” naʻe lave ki ai ʻi he fakamatala ʻa Sīsū ʻo kau ki he fanga sipí mo e fanga kosí. (Mātiu 25:31-46) Ko e faʻahinga ko eni hangē ha sipí naʻe kikiteʻi te nau hā ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻo e ngataʻangá, pea ko e ʻamanaki kiate kinautolú ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe maʻu ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha mahino lelei ange fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e “fanga sipi” ko ení ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi ko e faʻahinga talangofua ko ení ʻe fakafaikehekeheʻi mei he “fanga kosi” ongongataʻá, pea ʻi he hili ʻa hono fakaʻauha ʻo e faʻahinga ko ení, ʻe maʻu ʻe he fanga sipí ʻa e māmani ʻe pule mai ki ai ʻa e Puleʻangá ʻa ia naʻe teuteu maʻanautolú.
Ko Hono Fakatahatahaʻi ʻo e Faʻahinga Hangē ha Sipí
3. Ko e hā ʻa e ngāue kuo loto-huʻufataha ki ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo talu mei he 1935?
3 Kamata mei he 1935, naʻe loto-huʻufataha ai ʻa e ‘tamaioʻeiki angatonú’ ki hono kumi ʻo e faʻahinga hangē ha sipí pea ʻomai kinautolu ki he kautaha ʻa Sihová. (Mātiu 24:45; Sione 10:16) Ko e kau Kalisitiane akoʻingofua ko ení kuo nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻoku lolotonga pule ʻa Sīsū ʻi he Puleʻanga fakahēvani ʻo Sihová pea ko e taimí ʻoku tuʻunuku vave ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanú ni pea mo hono fakahoko mai ʻo e māmani foʻou ʻa ia ʻe nofoʻanga ai ʻa e māʻoniʻoni. (2 Pita 3:13; Fakahā 12:10) ʻI he māmani foʻou ko iá, ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi lea fakalotolahi ʻa ʻAiseá: “Te ne folofua ʻa mate ʻo taʻengata.”—ʻAisea 25:8.
4. Neongo ʻa e ʻamanaki tōtōivi atu ke sio ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi ʻĀmaketoné, ko e hā kuo hoko ki he tokolahi ʻo e fanga sipi kehé?
4 Koeʻuhi ʻoku ofi ʻaupito ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani ʻa Sētané, ʻoku mātuʻaki fiefia ʻa e kau Kalisitiane hangē ha sipí ke moʻui kaeʻoua kuo aʻu ki hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi he lolotonga ʻo e mamahi lahi ʻe hoko ki Pāpilone ko e Lahi pea mo e toenga ʻo e māmani ʻa Sētané. (Fakahā 19:1-3, 19-21) Ka kuo ʻikai ke aʻu ki ai ʻa e tokolahi. Ko e tokolahi naʻa nau ʻamanaki ke nau ʻi he lotolotonga ʻo e “laui miliona” ʻe ʻikai ʻaupito ke maté kuo nau ʻosi mate kinautolu. Naʻe mate māʻata ha niʻihi koeʻuhi ko e moʻoní ʻi he ngaahi pilīsone pea mo e ngaahi ʻapitanga fakamamahi pe ʻi he nima ʻo e kau lotu tōtuʻá. Kuo mate ha niʻihi ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki pe mei he ngaahi tupuʻanga fakanatula—ko e puke mo e taʻumotuʻa. (Sāme 90:9, 10; Koheleti 9:11) ʻOku hā mahino, ʻe mate ʻa e tokolahi ange ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e ngataʻangá. ʻE sio fēfē ʻa e faʻahinga ko iá ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa fekauʻaki mo ha māmani foʻou ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e māʻoniʻoni?
Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú
5, 6. Ko e hā ʻa e kahaʻu maʻá e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní ʻa ia ʻoku nau mate ki muʻa ʻi ʻĀmaketoné?
5 Naʻe ʻomai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e talí ʻi heʻene lea ʻi he ʻao ʻo e kōvana Loma ko Filiké. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ngāue 24:15 (PM), naʻe fanongonongo loto-toʻa ʻe Paula: “Oku ou maʻu ae amanaki lelei ki he Otua, . . . e ai ha toetuu oe bekia, ae agatonu [“māʻoniʻoni,” NW] moe taeagatonu.” ʻOku ʻomai ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ha loto-toʻa kiate kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻaʻia lahi tahá. Koeʻuhi ko e ʻamanaki ko iá, ko hotau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine ʻoku nau hoko ʻo puke pea nau ongoʻi te nau mate aí ʻoku ʻikai te nau hoko ʻo fuʻu lotosiʻi ai. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku nau ʻilo te nau utu ʻa e pale ʻo e anga-tonú. Koeʻuhi ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú, ʻoku ʻilo ʻe hotau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine loto-toʻa ʻoku nau fehangahangai mo e mate ʻi he nima ʻo e kau fakatangá ʻe ʻikai ʻaupto ke ikunaʻi kinautolu ʻe honau kau fakatangá. (Mātiu 10:28) ʻI he mate ha taha ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tau mamahi ʻi he mole atu ʻa e tokotaha ko iá. ʻI he taimi tatau pē, kapau ko ha taha ia ʻo e fanga sipi kehé, ʻoku tau fiefia kuo fakamoʻoniʻi ʻe hotau kaungātuí ʻa ʻene anga-tonú ʻo aʻu ki he ngataʻangá pea ʻokú ne mālōlō pē he taimí ni, pea ʻoku papau te ne ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ʻi he kahaʻú.—1 Tesalonaika 4:13.
6 ʻIo, ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú ko ha tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo ʻetau tuí. Ka, ko e hā ʻoku mālohi fau ai ʻa ʻetau tui ki he toetuʻú, pea ko hai ʻoku kau ki he ʻamanaki ko iá?
7. Ko e hā ʻa e toetuʻú, pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku nau fakahā ʻoku pau iá?
7 Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “toetuʻu” ko e a·naʹsta·sis, ʻa ia ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ko e “tuʻu hake.” ʻOku ʻuhinga tefito ki ha mālanga hake mei he maté. Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá, ko e foʻi lea “toetuʻu” ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he Konga Tohi Tapu faka-Hepeluú, ka ʻoku fakahā mahino ai ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau vakai ki ai ʻi he ngaahi lea ʻa Siope ʻi he lolotonga ʻo ʻene faingataʻaʻiá: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi! . . . ʻO ke tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai!” (Siope 14:13) ʻI he founga meimei tatau, ʻi he Hōsea 13:14, ʻoku tau lau ai: “Te u huhuʻi kinautolu mei he nima ʻo Hetesi; te u fakatau kinautolu mei he mate. Mate, kofaʻa hoʻo ʻu fakaʻauha? Hetesi, kofaʻa hoʻo fakakaʻanga?” ʻI he 1 Kolinitō 15:55, naʻe hiki ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e ngaahi leá ni pea fakahaaʻi ko e kikite ko ia ki hono ikunaʻi ʻo e maté ʻoku fakahoko ia ʻo fakafou ʻi he toetuʻú. (Ko hono moʻoní, ʻi he konga tohi ko iá naʻe lave ai ʻa Paula ki he toetuʻu fakahēvaní.)
Kau Tui ʻOku “Fakamāʻoniʻoniʻi”
8, 9. (a) ʻE lava fēfē ke kau ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻi he toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní? (e) Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻo ʻetau ʻamanaki ki ha moʻui ʻe ʻikai ke fakangata ia ʻe he maté?
8 ʻI he fakamatala ʻa Paula kia Filiké, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he palakalafi 5, naʻá ne pehē ai ʻe ʻi ai ha toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní. Ko hai ʻa e kau māʻoniʻoni ʻe fokotuʻu haké? ʻOku ʻikai ha tangata ʻoku fanauʻi mai pē ʻoku māʻoniʻoni. Ko kitautolu kotoa ʻoku fanauʻi mai pē ko e kau angahala, pea ʻoku tau fai angahala ʻi he lolotonga ʻetau moʻuí—ʻa ia ʻoku tau taau ai mo e maté ʻi he ʻuhinga ʻe ua. (Loma 5:12; 6:23) Kae kehe, ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea, “ʻoku fakatonuhia [“fakamāʻoniʻoniʻi,” NW].” (Loma 3:28) ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he faʻahinga, neongo ʻa e taʻehaohaoá, kuo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá ʻe Sihova.
9 Ko e kupuʻi lea ia ʻoku ngāuʻaki tuʻu-ki-muʻa lahi taha ʻi he fekauʻaki mo e kau Kalisitiane paní, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní. ʻI he Loma 5:1, ʻoku pehē ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko ia tau tuku ke fakatonuhiaʻi [“fakamāʻoniʻoniʻi,” NW] kitautolu ʻi he tui, ka tau maʻu melino ai mo e ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.” Ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiane paní ʻoku lau ʻoku nau māʻoniʻoni koeʻuhi ko e tuí. Tui ki he hā? Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe Paula ʻi he tohi ʻa Lomá, ko e tui kia Sīsū Kalaisi. (Loma 10:4, 9, 10) Naʻe pekia ʻa Sīsū ko ha tangata haohaoa pea ʻi he hili iá naʻe fokotuʻu hake ia mei he pekiá pea hāʻele hake ki hēvani ke foaki atu ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene feilaulau fakaetangatá koeʻuhi ko kitautolu. (Hepelū 7:26, 27; 9:11, 12) ʻI hono tali ʻe Sihova ʻa e feilaulau ko iá, naʻe hoko ai ʻa Sīsū ʻo ne fakatau mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he nofo pōpula ki he angahalá mo e maté. Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei ai. (1 Kolinitō 15:45) ʻI he makatuʻunga ko iá kuo maʻu ai ʻe he kau tangata mo e kau fefine anga-tonú ʻa e ʻamanaki ko hono maʻu ha moʻui ʻe ʻikai ke fakangata ia ʻe he fili fakatupu-manavahē, ko e maté.—Sione 3:16.
10, 11. (a) Ko e hā ʻa e toetuʻu ʻa e kau Kalisitiane pani mo anga-tonú? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga toetuʻu naʻe ʻamanaki ki ai ʻa e kau lotu ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané?
10 ʻI he tokoni ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻoku maʻu ai ʻe he kau pani anga-tonú, ʻa ia ʻoku lau ʻoku nau māʻoniʻoní, ha ʻamanaki papau ʻo e toetuʻu, ko e ngaahi meʻa moʻui laumālie taʻefaʻamate, hangē ko Sīsuú. (Fakahā 2:10) Ko ʻenau toetuʻú ʻoku lave ki ai ʻi he Fakahā 20:6, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻOku monūʻia mo toputapu ʻa ia ʻoku ʻinasi ʻi he ʻuluaki toetuʻu: ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke mafai ha meʻa ki ai ʻe he mate ʻangaua, ka te nau nofo ko e kau taulaʻeiki ʻa e ʻOtua mo Kalaisi, pea te nau Hau mo ia ʻi he taʻu ʻe taha afe.” Ko e toetuʻu fakahēvaní ia. Fakatokangaʻi, koeʻuhi ʻoku ui ia ʻe he Tohi Tapú ko e “ʻuluaki toetuʻu,” ʻoku ʻuhinga iá ʻoku toe ʻi ai ʻa e kakai tokolahi ange ʻe toetuʻu mai.
11 ʻI he Hepelū vahe 11, naʻe lave ai ʻa Paula ki ha kau sevāniti tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga ki muʻa ʻo e Kalisitiané naʻa nau fakahāhā ʻa e tui mālohi kia Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe tui mo e faʻahingá ni ki ha toetuʻu. ʻI he veesi 35 ʻo e vahe ko iá, ʻoku lave ai ʻa Paula ʻo kau ki ha ngaahi toetuʻu fakaemana naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e hisitōlia ʻo ʻIsilelí, ʻo ne pehē: “Maʻu ai ʻeni fafine honau pekia kuo toetuʻu; ka ka fakamamahiʻi ʻa e tuʻunga meʻa niʻihi, ʻo ʻikai te nau fie tali ʻa e lau fakahaofi, koeʻuhi ke nau lavaʻi ʻa e toetuʻu lelei hake.” Naʻe fakatuʻamelie mai ʻa e kau fakamoʻoni anga-tonu ʻo e kuonga muʻá ki ha toetuʻu lelei ange ia ʻi he ngaahi toetuʻu naʻe fakahoko aí, hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIlaisiā mo ʻIlaisá. (1 Tuʻi 17:17-22; 2 Tuʻi 4:32-37; 13:20, 21) Ko ʻenau ʻamanakí ko e toetuʻu ki ha māmani ʻa ia ʻe ʻikai ke fakamamahiʻi ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau tuí, ko ha māmani ʻe ʻikai ke mole atu ai ʻi he maté ʻa e faʻahinga naʻe ʻofa ai ʻa e kau fefiné. ʻIo, naʻa nau fakatuʻamelie ki ha fokotuʻu hake mei he maté ki he māmani foʻou tatau pē ko ia ʻoku tau ʻamanaki ki aí. (ʻAisea 65:17-25) Naʻe ʻikai ke fakahā lahi ʻe Sihova kiate kinautolu ʻo hangē ko ia kuó ne fakahā kiate kitautolu ʻo kau ki he māmani foʻou ko ení. Ka neongo ia, naʻa nau ʻilo ʻe hoko mai ia, pea naʻa nau loto ke nau ʻi ai.
Ko e Toetuʻu Mai ki he Māmaní
12. Naʻe lau ʻa e kau anga-tonu ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané ʻoku nau māʻoniʻoni? Fakamatalaʻi.
12 ʻOku totonu ke tau fakakaukau atu ko hono fokotuʻu hake ki he māmani foʻoú ʻa e kau tangata mo e kau fefine anga-tonu ko eni ʻi he kuonga ki muʻa ʻo e Kalisitiané ko ha konga ia ʻo e toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní? ʻOku hā mahino ʻoku ʻio ʻa e tali ki aí, koeʻuhi ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú kiate kinautolu ko e kau māʻoniʻoni. Ko e fakatātaá, ʻoku lave ʻa e ākonga ko Sēmisí ki ha tangata mo ha fefine ʻo e kuonga muʻá naʻe lau ʻoku māʻoniʻoni. Ko e tangatá ko ʻĒpalahame, ko e ʻulumotuʻa ia ʻo e kakai Hepeluú. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo ia: “Pea naʻe tui ʻa Epalahame ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia maʻane maʻoniʻoni: pea naʻe ui ia ko e Takanga ʻo e ʻOtua.” Ko e fefiné ko Lēhapi, naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli ia ka naʻá ne ngāueʻi ʻa e tui kia Sihova. Ko ia “naʻe lau maʻane maʻoniʻoni” ia peá ne hoko ai ko ha konga ʻo e kakai Hepeluú. (Sēmisi 2:23-25) Ko ia, ko e kau tangata mo e kau fefine ʻo e kuonga muʻá ʻa ia naʻa nau ngāueʻi ʻa e tui mālohi kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá pea tauhi anga-tonu ai pē ʻo aʻu ki he maté naʻe lau ʻe Sihova ʻoku nau māʻoniʻoni ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tuí, pea ʻoku ʻikai ha toe veiveiua te nau kau ʻi he “toetuu ae agatonu.”
13, 14. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku lava ke lau ʻoku māʻoniʻoni ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni kiate kinautolú?
13 Kae kehe, fēfē ʻa e faʻahinga hangē ha sipí ʻi he ʻaho ní, ʻa e faʻahinga kuo ʻosi fakatapui kinautolu kia Sihova ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní pea nau mate anga-tonu ʻi he lolotonga ʻo e taimi ko eni ʻo e ngataʻangá? Te nau kau ʻi he toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní? ʻOku hangehangē ʻe pehē. Ko ha fuʻu tokolahi ʻo e kau anga-tonú ni naʻe mamata ki ai ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻi ha vīsone. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakamatalaʻi kinautolú: “Naʻa ku vakai, pea ta ko e fuʻu kakai lahi, ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe ha taha hono lau, ko ha kakai mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, naʻa nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloni pea ʻi he ʻao ʻo e Lami, kuo nau kofu ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa, pea ʻoku nau toʻo ʻa e ngaahi vaʻa paame; pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, Ko hotau fakamoʻui ʻoku mei hotau ʻOtua, ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he taloni, pea mei he Lami.”—Fakahā 7:9, 10.
14 Fakatokangaʻi ʻoku tui pau ʻa e kau anga-maluú ni ʻo fekauʻaki mo honau fakahaofí, pea ʻoku nau tuku ʻeni kia Sihova mo Sīsū, ko e “Lami.” ʻIkai ko ia pē, ʻoku nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová pea mo e Lamí, ʻoku nau kofu hinehina kotoa. Ko e hā ʻoku hinehina aí? ʻOku tala ʻe he meʻa moʻui fakahēvaní kia Sione: “Naʻa nau fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.” (Fakahā 7:14) ʻI he Tohi Tapú, ko e hinehiná ko ha fakaʻilonga ia ʻo e maʻa, mo e māʻoniʻoni. (Sāme 51:7; Tāniela 12:10; Fakahā 19:8) Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau kofu tōtōlofa hinehiná ʻoku ʻuhinga ia ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi he vakai ki ai ʻa Sihová. ʻOku malava fēfē ia? Koeʻuhi, ʻoku hangē naʻa nau fō honau kofú ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí. ʻOku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he taʻataʻa ne lilingi ʻo Sīsū Kalaisí pea ko ia ai kuo lau ai kinautolu ʻoku nau māʻoniʻoni ʻo hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá mo fakatuʻotuʻa atu ke hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí. Ko ia ai, ko ha tokotaha Kalisitiane anga-tonu ʻosi fakatapui ko ha konga ia ʻo e “fuʻu kakai lahi” pea kuó ne mate ki muʻa ʻi he mamahi lahí ʻoku pau ʻene kau ʻi he toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní ki he māmaní.
15. Koeʻuhi ʻe toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní, ko e hā ʻa e lelei ʻo e toetuʻu ʻa e māʻoniʻoní?
15 ʻOku fakamatalaʻi ʻa e toetuʻu ko iá ʻi he Fakahā vahe 20, veesi 13, ʻi he ngaahi leá ni: “Naʻe tukuange ʻe he tahi ʻa e pekia naʻe ʻi ai; pea mo Mate foki mo e Hetesi naʻa na tukuange ʻa e pekia naʻe ʻiate kinaua: pea naʻe fakamāu kinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue.” Ko ia, ʻi he lolotonga ʻo e ʻAho Fakamaau lahi taʻu ʻe taha afe ʻa Sihová, ʻe toetuʻu mai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻi he manatu ʻa Sihová—fakatouʻosi ʻa e kau māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní. (Ngāue 17:31) Ka neongo ia, ko ha lelei lahi ange ē ki he kau māʻoniʻoni! Kuo nau ʻosi moʻui ʻaki ʻa e tuí. Kuo nau ʻosi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova mo e falala pau ʻe fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá. Ko e kau fakamoʻoni māʻoniʻoni talu mei he kuonga ki muʻa ʻo e Kalisitiané ʻe fokotuʻu hake mei he maté ʻo nau vēkeveke ke ako ki he founga naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e Hakó. (1 Pita 1:10-12) Ko e faʻahinga ʻo e fanga sipi kehé ʻa ia ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi hotau ʻaho ní te nau haʻu mei honau faʻitoká pea te nau vēkeveke ke mamata ki he māmani Palataisi naʻa nau lea ʻo kau ki ai ʻi he taimi naʻa nau fanongonongo ai ʻa e ongoongo leleí ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Ko ha taimi fakafiefia lahi ē ʻe hoko!
16. Ko e hā ʻoku lava ke tau leaʻaki ʻo kau ki he toetuʻu ʻi he ʻAho Fakamaaú ʻa e faʻahinga ʻoku nau mate ʻi hotau taimí?
16 ʻI he lolotonga ʻo e ʻAho Fakamaau taʻu ʻe taha afe ko iá, ko fē ʻa e taimi tofu pē ko ia ʻe toetuʻu hake ai ʻa e faʻahinga naʻa nau mate anga-tonu ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ko eni ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané? ʻOku ʻikai ke ʻasi ia ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻikai ʻoku ʻuhinga lelei ke fakakaukau ko e faʻahinga naʻe lau ʻoku nau māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku nau mate ʻi hotau taimí te nau toetuʻu ki muʻa pea kau fakataha mo e fuʻu kakai lahi ʻa ia ko e kau hao moʻui atu ʻi ʻĀmaketoné ʻi he ngāue ko hono talitali lelei mai mei he maté ʻa e ngaahi toʻutangata mei he kuonga muʻá? ʻIo, ko ia tofu pē!
Ko ha ʻAmanaki ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fiemālie
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú? (e) ʻOku ueʻi kitautolu ke tau fanongonongo ʻa e hā ʻo fekauʻaki mo Sihová?
17 ʻOku ʻomai ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻa e mālohi mo e fiemālie ki he kau Kalisitiane kotoa pē ʻi he ʻahó ni. Kapau te tau tauhi anga-tonu ai pē, he ʻikai ha meʻa hokonoa pea ʻe ʻikai ha fili te ne lava ke ne kaihaʻasia kitautolu mei hotau palé! Ko e fakatātaá, ʻi he 1992 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, ʻi he peesi 177, ʻoku hā ai ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e kau Kalisitiane loto-toʻa ʻi ʻItiopea ʻa ia naʻa nau loto-lelei ange ke nau mate kae ʻoua naʻa fakangaloku ʻenau tuí. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻo e fakatātaá: “Ngaahi fofonga ʻoku tau ʻamanekina ke sio ki ai ʻi he toetuʻú.” Ko ha monū ē ke ʻilo ʻa e faʻahingá ni mo e niʻihi kehe taʻefaʻalaua kuo nau fakahāhā ha anga-tonu meimei tatau ʻi he fehangahangai mo e maté!
18 Fēfē ʻa e faʻahinga ʻo kitautolu tonu ʻoku tau ʻofa ai pea mo hotau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine ʻa ia koeʻuhi ko e taʻumotuʻá pe mahakí ʻe ʻikai te nau aʻu ʻo hao moʻui atu ʻi he fuʻu mamahi lahí? ʻI he fehoanaki mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú, te nau maʻu ha kahaʻu maʻongoʻonga ʻo kapau ʻoku nau tuʻumaʻu ʻi heʻenau anga-tonú. Pea kapau ʻoku tau kau mo kitautolu ʻi hono ngāueʻi loto-toʻa ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, te tau maʻu ha kahaʻu maʻongoʻonga. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi, ʻo hangē pē ko Paulá, ʻoku tau ʻamanaki ki he ‘toetuu ae agatonu moe taeagatonu.’ ʻAki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó, ʻoku tau fakamālō kia Sihova koeʻuhi ko e ʻamanakí ni. Ko hono moʻoní, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻa e tangata tohi sāmé: “Aʻau ki he ngaahi puleʻanga hono kololia [ʻo e ʻOtuá], ʻene ngaahi ngaue fakaofo ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa. He ʻoku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku totonu ke lahi hono fakamaloʻia.”—Sāme 96:3, 4.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku nau tokoni ki hono fakapapauʻi mai ʻa ʻetau ʻamanaki ki ha toetuʻu ki he māmaní?
◻ ʻOku makatuʻunga ʻi he hā ʻa hono lau ʻo e kau Kalisitiane ʻi he taimi ní ʻoku nau māʻoniʻoní?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa hono ʻomai ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ha loto-toʻa mo e loto-pau kiate kitautolú?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Hangē ko Paulá, ʻoku ʻamanaki ʻa e kau Kalisitiane paní ki he toetuʻu fakahēvani