Tali ʻa e Tohitapu ʻi Hono Moʻoni Totonú
“Oku mau fakafetai taetuku ai foki ki he Otua, koeuhi, i hoo mou maʻu ae folofola ae Otua aia ne mou fanogo ai iate kimautolu, nae ikai te mou maʻu ia o hage koe lea ae tagata, kae hage koia oku mooni, koe folofola ae Otua, aia oku gaue aoga foki kiate kimoutolu oku tui.”—1 TESALONAIKA 2:13, PM.
1. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakamatala ʻi he Tohitapú ʻoku hoko ai ʻa e tohi ko iá ʻo tuʻu-ki-muʻa moʻoní?
KO E Tohitapú ʻa e tohi kuo lahi taha ʻa hono liliú mo hono tufaki ʻi he māmaní. ʻOku ʻosi fakamoʻoniʻí ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi tohi kuo pulusí. Kae kehe, ko e meʻa mahuʻinga lahi ange, ʻoku tokonaki mai ʻi he Tohitapú ʻa e tataki ʻoku fiemaʻu fakavavevave ʻe he kakai ʻo e matakali kotoa pē mo e puleʻanga kotoa pē, tatau ai pē pe ko e hā ʻa ʻenau ngāué pe tuʻunga ʻi he moʻuí. (Fakahā 14:6, 7) ʻOku tali ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi ha founga ʻoku fakafiemālie fakatouʻosi ki he ʻatamaí mo e lotó ʻo hangē: Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui ʻa e tangatá? (Sēnesi 1:28; Fakahā 4:11) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai ʻe he ngaahi founga-pule ʻa e tangatá ke ʻomai ʻa e melino mo e maluʻanga ʻoku tuʻuloá? (Selemaia 10:23; Fakahā 13:1, 2) Ko e hā ʻoku mate ai ʻa e kakaí? (Sēnesi 2:15-17; 3:1-6; Loma 5:12) ʻI he lotolotonga ʻo e māmani faingataʻa ko ʻení, ʻoku lava fēfē ke tau fekuki lavameʻa mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí? (Sāme 119:105; Palōvepi 3:5, 6) Ko e hā ʻoku tauhi mei he kahaʻú kiate kitautolú?—Tāniela 2:44; Fakahā 21:3-5.
2. Ko e hā ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi tali falalaʻanga kakato ki heʻetau ngaahi fehuʻí?
2 Ko e hā ʻoku tali fakapapau ai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi fehuʻi peheé? Koeʻuhi he ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ngāueʻaki ha kau tangata ke fai ʻa hono hikí, kae hangē ko hono fakamatala mahino ʻi he 2 Tīmote 3:16, “ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua.” ʻOku ʻikai ko e maʻu ia mei ha fakaʻuhinga fakaefoʻitangata ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ki he tangatá. “He kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha palofisai [fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó, ngaahi fekau mei he ʻOtuá, tuʻunga ʻulungaanga ʻa e Tohitapú] ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he laumalie maʻoniʻoni.”—2 Pita 1:21.
3. (a) ʻOmai ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fakahā ai ʻa hono fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e Tohitapú ʻe he kakai ʻi he ngaahi fonua kehekehe. (e) Neongo ʻa e fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí, ko e hā naʻe loto ai pē ʻa e niʻihi ke nau lau ʻa e Tohitapú?
3 ʻI he houngaʻia ki he mahuʻinga ʻo e Tohitapú, ko e tokolahi kuo malava ke tuku pōpula, naʻa mo e mate, ʻi hono maʻu mo lau iá. Naʻe moʻoni ia ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he fonua Katolika ko Sipeiní, ʻa ia naʻe manavahē ai ʻa e haʻa-faifekaú naʻa tokalalo ʻa ʻenau tākiekiná kapau ʻe lau ʻe he kakaí ʻa e Tohitapú ʻi heʻenau lea totonú; naʻe moʻoni foki ʻi ʻAlipēnia, ʻa ia naʻe fai anga-kakaha ʻi ha palani ʻe he founga-pule fakaʻikaiʻi ʻotuá ke fakangata ʻa e tākiekina fakalotu kotoa pē. Ka, ko e faʻahinga manavahē-ʻOtuá naʻa nau koloaʻaki ʻa e ngaahi tatau ʻo e Tohitapú, ʻo nau lau, mo nau fevahevaheʻaki ia ʻiate kinautolu. ʻI he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ʻi he ʻapitanga fakamamahi ʻi Sachsenhausen, naʻe fakapotopoto ʻa hono feʻaveʻaki ʻa e Tohitapú mei he pilīsone ki he pilīsoné (neongo naʻe tapui ʻeni), pea ko kinautolu naʻa nau lau iá naʻa nau ako maʻuloto ha ngaahi konga ke ʻinasi ai mo e niʻihi kehé. ʻI he lolotonga ʻo e 1950 tupú, ʻi he feituʻu ko ia naʻe Kominusi ʻi Siamane Hahaké, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻenau tuí naʻa nau feʻaveaki ha ngaahi konga iiki ʻo e Tohitapú ke lau ʻi he poʻulí neongo naʻe fakalōloa ai honau fakapōpulaʻi tāutahá. Ko e hā naʻa nau fai ai iá? Koeʻuhi he naʻa nau ʻiloʻi ko e Tohitapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau ʻilo ‘ʻoku ʻikai ʻi he ma pe’ ka ko e “meʻa kehekehe ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova ʻa ia ʻoku moʻui ai ʻa e tangata.” (Teutalōnome 8:3) Naʻe hiki ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení, ʻo malava ai ʻa e kau Fakamoʻoni ko iá ke nau kei moʻui fakalaumālie neongo ʻenau ʻi he malumalu ʻo e anga-fakamamahi ʻoku faingataʻa ke tui ki aí.
4. ʻI heʻetau moʻuí, ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e Tohitapú?
4 Ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ia ke tuku pē ʻi he funga laupapá ke tātātaha pē ha sio ki ai, pe ʻoku ʻuhingá ke ngāueʻaki pē ʻi he fakatahataha ʻa e kaungātui ki he lotú. ʻOku totonu ke ngāueʻaki ia ʻi he ʻaho kotoa pē ke ne fakamaama ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo iá mo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga totonu ke tau ʻalu aí.—Sāme 25:4, 5.
Ko e Taumuʻá ke Lau pea Mahinoʻi
5. (a) Kapau ʻoku malava, ko e hā ʻoku totonu ke maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolú? (e) ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe anga-fēfē ʻa hono ʻilo ʻe he kakaí ʻa e meʻa naʻe ʻi he Tohitapú? (f) ʻOku laveʻi fēfē ʻe he Sāme 19:7-11 ʻa hoʻo fakakaukau ki he lau Tohitapú?
5 ʻI he lahi taha ʻo e ngaahi fonua ʻi hotau ʻaho ní, ʻoku ala maʻu ai ʻa e ngaahi tatau ʻo e Tohitapú, pea ʻoku mau naʻinaʻi ki he tokotaha lau Taua Leʻo kotoa pē ke ʻai haʻane Tohitapu. ʻI he lolotonga ʻo e taimi naʻe hiki ai ʻa e Tohitapú, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi mīsini paaki ia. Ko e kakaí fakalūkufua naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau ngaahi tatau tāutaha. Ka naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ke nau fanongo ki he meʻa naʻe ʻosi hikí. Ko ia, ʻoku fakamatala ʻi he ʻEkisoto 24:7, ʻi he ʻosi hono tohi ʻe Mōsese ʻa ia naʻe fakahinohino ʻe Sihová, “naʻa ne toʻo ʻa e tohi ʻo e fuakava, ʻo ne lau ia ʻi he ʻao ʻo e kakai.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) ʻI heʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa naʻe fakahāhā ʻo mahulu hake ia ʻi he ivi ʻo natulá ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻa nau ʻiloʻi ai ko e meʻa naʻe lau ʻe Mōsese kiate kinautolú naʻe mei he ʻOtuá ia pea naʻa nau fiemaʻu ke nau ʻilo ki he fakamatala ko ʻení. (ʻEkisoto 19:9, 16-19; 20:22) ʻOku fiemaʻu foki kiate kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa naʻe tohi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.—Sāme 19:7-11.
6. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Mōsese, ki muʻa ia ke hū ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá? (e) ʻOku anga-fēfē nai haʻatau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé?
6 ʻI he teuteu ʻa e kau ʻIsilelí ke kolosi ʻi he Vaitafe Sioataní ke nau hū atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻo nau tuku ai ʻenau founga moʻui hikihiki holo ʻi he toafá, naʻe feʻunga mo kinautolu ke fakamanatu ʻa e Lao ʻa Sihová mo ʻene ngaahi feangainga mo kinautolú. ʻI hono ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe fakamanatu ai ʻe Mōsese ʻa e Laó mo kinautolu. Naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e Laó, pea naʻá ne fakaeʻa foki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo e ngaahi fakakaukau ke ne tākiekina honau vahaʻangatae mo Sihová. (Teutalōnome 4:9, 35; 7:7, 8; 8:10-14; 10:12, 13) ʻI heʻetau fai ʻi he ʻahó ni ha ngaahi ngāue foʻou ʻoku vaheʻi mai pe fehangahangai mo ha ngaahi tuʻunga foʻou ʻi he moʻuí, ʻe ʻaonga kiate kitautolu ke tau vakaiʻi ʻa e anga ʻo hono tākiekina ʻe he enginaki mei he Tohitapú ʻa e meʻa ʻoku tau faí.
7. ʻI he hili ʻa e taimi siʻi mei he kolosi ʻa e kau ʻIsileli ʻi Sioataní, ko e hā naʻe fai ke maongo ai ʻa e Lao ʻa Sihová ki honau loto mo ʻenau fakakaukaú?
7 ʻI he hili ʻa e taimi siʻi mei he kolosi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Sioataní, naʻe toe fakatahataha ʻa e kakaí ke fakamanatu ʻa e meʻa naʻe ʻosi fakahā ʻe Sihova kiate kinautolu ʻo fakafou ʻia Mōsesé. Naʻe fakataha ʻa e puleʻangá ki he kilomita ʻe 50 nai ki he tokelau ʻo Selusalemá. Ko e vaeuamālie ʻo e ngaahi matakalí naʻa nau ʻi muʻa ʻi he Moʻunga ʻĪpalé, pea ko e vaeua naʻe ʻi muʻa ʻi he Moʻunga Kelesimí. ʻI aí ko Siōsiua naʻá ne “lau ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao, ʻa e tapuaki mo e fakamalaʻia.” Ko ia, ko e kau tangata, kau fefine, mo e tamaiki, fakataha mo e kau mulí, naʻa nau fanongo ki hono toe fakamatalaʻi taimi totonu ʻa e ngaahi lao ʻoku pule ki he ʻulungaangá ʻa ia ʻe iku ki he taʻefakahōifua kia Sihová pea mo e ngaahi tāpuaki te nau maʻu kapau te nau talangofua kia Sihova. (Siōsiua 8:34, 35) Naʻe fiemaʻu ke mahino lelei ki honau ʻatamaí ʻa e meʻa naʻe leleí mo ia naʻe koví ʻi he vakai mai ʻa Sihová. ʻIkai ko ia pē, ʻoku nau fiemaʻu ke ʻai ke maongo ki honau lotó ha ʻofa ki he meʻa ʻoku leleí pea fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻi he ʻahó ni.—Sāme 97:10; 119:103, 104; ʻĒmosi 5:15.
8. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻo hono lau tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi fakataha ʻe niʻihi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí?
8 Tānaki atu ki hono lau ʻo e Lao ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko fakahisitōliá, naʻe fokotuʻu ʻi he Teutalōnome 31:10-12 ʻa e tokonaki ki hono lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻu hono fitu kotoa pē ko e puleʻangá kotoa naʻa nau fakatahataha ke fanongo ki he lau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe maʻu heni ʻa e meʻakai fakalaumālie kiate kinautolu. Naʻe moʻui leva ʻi heʻenau fakakaukaú mo honau lotó ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo fekauʻaki mo e Hakó pea naʻe hoko ʻo tataki ʻa e faʻahinga loto-totonú ki he Mīsaiá. Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he fafanga fakalaumālié ʻa ia naʻe kamata ʻi he kei ʻi he toafá ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke tuku ia ʻi heʻenau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (1 Kolinitō 10:3, 4) Ka, naʻe toe fakaleleiʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki hono fakakau atu ki ai ʻa e ngaahi toe fakahā ʻa e kau palōfitá.
9. (a) Ko e fakatahataha pē ʻi he ngaahi kulupu tokolahi ʻa e kau ʻIsilelí naʻa nau lau ai ʻa e Tohitapú? Fakamatalaʻi. (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fai ʻa e fakahinohino ʻi he Tohitapú ʻi he ngaahi fāmili tāutahá, pea ko e hā hono taumuʻá?
9 Ko hono fakamanatu ʻa e enginaki ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ki he ngaahi taimi ko ia naʻe fakatahataha ai ʻa e kakaí ʻi ha kulupu lalahí. Ko e ngaahi konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe kau ki aí naʻe pau ke fai ha fetalanoaʻaki ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē. (Teutalōnome 6:4-9) ʻI he ngaahi feituʻu lahi taha ʻi he ʻahó ni, ʻoku malava ki he kau talavoú ke maʻu haʻanau tatau ʻo e Tohitapú, pea ʻoku mātuʻaki ʻaonga kiate kinautolu ke nau fai pehē. Ka ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe ʻikai ke pehē ia. ʻI he taimi ko iá, ʻi hono fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fakahinohino mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻa nau fakafalala ki he meʻa naʻa nau ako maʻulotó pea mo e ngaahi moʻoni naʻa nau tukulotoa ʻi honau lotó, fakataha mo e hā pē ha kiʻi konga naʻa nau hiki nai. Naʻa nau feinga ke tō ki heʻenau fānaú ʻa e ʻofa kia Sihova mo ʻene ngaahi foungá ʻaki hono ʻai ke nau toutou angimui. Naʻe ʻikai ko e taumuʻá pē ke fakafonu ʻa e ʻatamaí ʻaki ʻa e ʻiló ka ke tokoniʻi ʻa e mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ke moʻui ʻi ha founga ko ia ʻe fakahāhā ai ʻa e ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá.—Teutalōnome 11:18, 19, 22, 23.
Lau Tohitapu ʻi he Ngaahi Sinakoké
10, 11. Ko e hā ʻa e polokalama lau Tohitapu naʻe fai ʻi he ngaahi sinakoké, pea naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki he ngaahi taimi ko ʻení?
10 ʻI ha taimi hili hono ʻave ʻo fakaheeʻi ʻa e kau Siú ʻi Papiloné, naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi sinakoké ko e ngaahi feituʻu faiʻanga lotu. Koeʻuhi ke lau mo fetalanoaʻaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha ko ʻení, naʻe lahi ange ai ʻa e ngaahi tatau ʻo e Tohitapú naʻe ngaohi. Ko e ʻuhinga tefito ʻeni naʻe haofaki mai ai ʻa e ngaahi tatau tohinima ʻe 6,000 ʻi he kuonga muʻá ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi konga ʻo e Konga Tohitapu Faka-Hepeluú.
11 Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ʻi he sinakoké ko hono lau ʻo e Torah, ʻoku tatau ia mo e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e ngaahi Tohitapu ʻi onopooní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Ngāue 15:21 ʻi he ʻuluaki senituli T.S., naʻe fai ʻa e lautohi peheé ʻi he Sāpate kotoa pē, pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he Mishnah ʻi he aʻu mai ki he senituli hono uá, naʻe fai foki ʻa e lau ʻo e Torah ʻi he ʻaho hono ua mo e nima ʻo e uiké. Naʻe vahevahe ki ha niʻihi ʻa hono lau ʻa e ngaahi konga naʻe vaheʻí, ʻo tautaufetongi pē. Ko e anga ʻo e kau Siu naʻa nau nofo ʻi Papiloné ko hono lau fakataʻu ʻa e Torah ke ʻosi; ko e ʻulungaanga ʻi Palesitainé ko hono fokotuʻutuʻu ha polokalama lautohi ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe tolu. Ko ha konga mei he tohi ʻa e kau Palōfitá naʻe lau foki mo ia mo fakamatalaʻi. Naʻe ʻulungaangaʻaki ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻi ai ki he ngaahi polokalama lau Tohitapu ʻi he feituʻu naʻá ne nofo aí.—Luke 4:16-21.
Tali mo Ngāueʻaki Tāutaha
12. (a) ʻI hono lau ʻe Mōsese ʻa e Laó ki he kakaí, naʻe anga-fēfē ʻenau maʻu ha ʻaonga mei ai? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono tali ʻe he kakaí?
12 Naʻe ʻikai ke ʻuhingá ke kehe pē ke fai ʻa hono lau ʻo e Tohitapu fakamānavaʻí. Naʻe ʻikai fai iá ke fakafiemālieʻi pē ʻa e fieʻilo ʻa e kakaí. ʻI hono lau ʻe Mōsese “ʻa e tohi ʻo e fuakava” ki ʻIsileli ʻi he tokalelei ʻo hanga ki Moʻunga Sainaí, naʻá ne fai peheé koeʻuhi ke nau ʻilo ʻa honau ngaahi fatongia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea nau fakahoko ia. Te nau fai pehē? Ko e laú naʻe fiemaʻu ha tali ki ai. Naʻe ʻilo ia ʻe he kakaí pea naʻa nau lea hake, ʻo pehē: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai.”—ʻEkisoto 24:7; fakafehoanaki mo ʻEkisoto 19:8; 24:3.
13. ʻI hono lau ʻe Siōsiua ʻa e ngaahi mala ki he talangataʻá, ko e hā leva naʻe pau ke fai ʻe he kakaí, pea ko e hā ʻa hono taumuʻá?
13 Ki mui mai, ʻi hono lau ʻe Siōsiua ki he puleʻangá ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofá mo e ngaahi mala, pe fakamalaʻiá, naʻe fiemaʻu ha tali ki ai. Ko e fakahinohino naʻe ʻoangé, ko e ʻosi ʻa e fakamalaʻia taki taha: “Pea ʻe pehe ʻe he kakai kotoa, Emeni.” (Teutalōnome 27:4-26) Ko ia, ʻi he lave ki he poini taki taha naʻa nau fakahā ʻa ʻenau loto ki he fakahalaiaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi hala naʻe lave ki aí. Ko ha toki meʻa fakatoʻoa loto ē kuo pau naʻe hoko ʻi he kalanga ʻa e puleʻangá kotoa ʻo fakahā ʻenau loto ki aí!
14. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaiá, ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ai ko e lau ʻo e Lao ki he kakaí naʻe mātuʻaki ʻaongá?
14 ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaiá, ʻi he taimi naʻe fakatahataha kotoa ai ʻa e kakaí ʻi Selusalema ke fanongo ki he Laó, naʻa nau ʻilo ai naʻe ʻikai ke nau fai kakato ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe hiki aí. ʻI he meʻa ko iá naʻa nau ngāueʻaki leva ʻo ʻikai toe tatali ʻa e meʻa naʻa nau akó. Ko e hā ʻa e olá? “Fuʻu fiefia naʻe kehe ange.” (Nehemaia 8:13-17) ʻI he ʻosi ha uike ʻi hono lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú ʻi he lolotonga ʻo e kātoangá, naʻa nau fakatokangaʻi naʻe toe lahi ange ʻa e meʻa naʻe fiemaʻú. ʻI ha lotu naʻa nau fakamanatu ai ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo ʻene kakaí mei he taimi ʻo ʻĒpalahamé ʻo faai mai. Ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻá ne ueʻi ai kinautolu ke nau fai ha fuakava ke muimui ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e Laó, ke fakaʻehiʻehi mei he femaliʻaki mo e kau mulí, pea mo tali ʻa e ngaahi fatongia ki hono tauhi ʻa e temipalé mo hono ngāué.—Nehemaia, vahe 8-10.
15. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe he ngaahi fakahinohino ʻi he Teutalōnome 6:6-9, ko e fakahinohino ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi fāmilí naʻe ʻikai ʻuhinga ke kehe pē ke fai?
15 ʻOku meimei tatau pē, ʻi he loto fāmilí, ko e akoʻi ʻo e Tohitapú naʻe ʻikai ʻuhingá ke kehe pē ke fai. Hangē kuo tau ʻosi sio ki aí, ʻi he ngaahi lea fakatātā ʻi he Teutalōnome 6:6-9, naʻe tala ki he kakaí ke ‘noʻo ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtua moʻo fakaʻilonga ʻi honau nima’—ko ia ko hono fakahā ʻi he faʻifaʻitakiʻangá mo e ngāué ʻa ʻenau ʻofa ki he ngaahi founga ʻa Sihová. Pea ke nau ʻai foki ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ha ‘failaketeli ʻi honau vahaʻa mata’—ko ia naʻe fakamanatu maʻu ai pē kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakasino ʻi he Tohitapú mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha makatuʻunga ki heʻenau ngaahi filí. (Fakafehoanaki ʻa e lea naʻe ngāueʻaki ʻi he ʻEkisoto 13:9, 14-16.) Ke nau ‘tohi ia ki he ngaahi pou matapa ʻo honau fale mo honau ngaahi matapa’—ko ia ʻoku fakaʻilongaʻi ai honau ngaahi ʻapí mo e feituʻu ʻoku nau nofo aí ko e ngaahi feituʻu naʻe ʻapasiaʻi mo ngāueʻaki ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe hulu ʻa e fakamoʻoni mei heʻenau moʻuí naʻa nau ʻofa mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni māʻoniʻoni ʻa Sihová. Ko ha ʻaonga lahi ē! ʻOku pehē ʻa e tuʻu-ki-muʻa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui fakaʻaho ʻo hotau ngaahi fāmilí? ʻOku fakalotomamahi, he naʻe liliu hono kotoa ʻeni ʻe he kau Siú ʻo kehe pē ke fai, ʻo ʻai pē ʻa e failakiteli ʻo hangē ko ha ngaahi meʻa fakamonū. Naʻe ʻikai ke toe tupu mei he lotó ʻa ʻenau lotú pea naʻe talitekeʻi ia ʻe Sihova.—ʻAisea 29:13, 14; Mātiu 15:7-9.
Fatongia ʻo Kinautolu ʻi he Ngaahi Tuʻunga Tauhí
16. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻa e lau maʻu pē ʻo e Tohitapú kia Siōsiuá?
16 ʻI he meʻa fekauʻaki mo e lau ʻo e Tohitapú, naʻe fakahanga ʻa e tokanga makehe kiate kinautolu naʻa nau tauhi ʻa e puleʻangá. Naʻe pehē ʻe Sihova kia Siōsiua: “Tokanga ke fai ʻo hange ko e meʻa kotoa kuo tohi ai.” ʻI he fakakaukau ki haʻane fakahoko ʻa e fatongia ko iá, naʻe tala ki ai: “Te ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e po, . . . he te ke toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai.” (Siōsiua 1:7, 8) ʻOku moʻoni ʻeni ki ha ʻovasia Kalisitiane pē ʻi he ʻahó ni, ko e lau maʻu pē ʻe Siōsiua ʻa e Tohitapú naʻe tokoni kiate ia ke mahino maʻu pē ʻa e ngaahi fekau tefito naʻe ʻoange ʻe Sihova ki Hono kakaí. Naʻe toe fiemaʻu foki ʻa Siōsiua ke ne maʻu ʻa e mahino ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sihova mo ʻEne kau sevānití ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. ʻI heʻene lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, naʻe mahuʻinga kiate ia ke fakakaukau ʻo fekauʻaki mo Hono fatongiá ʻi heʻene fekauʻaki mo e taumuʻa ko iá.
17. (a) Ke maʻu ʻe he ngaahi tuʻi ha ʻaonga mei he lau Tohitapú ʻi he founga naʻe fakahā ange ʻe Sihová, ko e hā naʻe fiemaʻu fakataha mo ʻenau lautohí? (e) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ki he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e lau maʻu pē mo fakalaulauloto ki he Tohitapú?
17 Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ko ha tokotaha pē ʻe hoko ko ha tuʻi ki Heʻene kakaí, naʻe pau ke ne ʻai ha tatau ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene pulé, ʻo fakatuʻunga ia mei he tatau naʻe tauhi ʻe he kau taulaʻeikí. Pea te ne “lau ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa oʻene moʻui.” Naʻe ʻikai ko e taumuʻá ke ako maʻuloto pē ʻa e meʻa ʻoku hiki aí. Ka, naʻá ne “ako ke ʻapasia kia Sihova ko hono ʻOtua” pea “ke ʻoua naʻa hiki hono loto, ʻo ne taʻetokaʻi hono kainga.” (Teutalōnome 17:18-20) Naʻe fiemaʻu heni ke ne mātuʻaki fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne laú. ʻOku hā mahino naʻe fakakaukau ʻa e ngaahi tuʻi ia ʻe niʻihi naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻi he ngaahi fatongia fakaetakí ʻo ʻikai ai ha taimi ke fai ia, pea naʻe faingataʻaʻia ʻa e puleʻangá fakakātoa ko e ola ia ʻo ʻenau fakalīlīʻaki iá. Ko e ngāue ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko e ngāue ia ʻa e ngaahi tuʻí. Ka neongo iá, ʻo hangē naʻe hoko moʻoni ʻi he ngaahi tuʻí, ʻoku mahuʻinga ki he kau mātuʻá ke lau mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ʻenau fai peheé ʻe tokoni ia kiate kinautolu ke tauhi maʻu ʻa e fakakaukau totonu kiate kinautolu ʻoku tuku ke nau tokangaʻí. ʻOku nau toe malava ai ke fakahoko ʻa honau fatongia ko e kau faiakó ʻi ha founga ʻoku fakaongoongoleleiʻi moʻoni ai ʻa e ʻOtuá mo fakaivia fakalaumālie ai ʻa e kaungā Kalisitiané.—Taitusi 1:9; fakafehoanaki mo Sione 7:16-18; fakafaikehekehe mo 1 Tīmote 1:6, 7.
18. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻe tokoni ke tau faʻifaʻitaki ki ai ʻi hono lau maʻu pē mo ako ʻa e Tohitapú?
18 Ko e ʻaposetolo ko Paulá, ko e ʻovasia Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e tokotaha ia naʻá ne ʻilo lelei ʻa e Tohitapu fakamānavaʻí. ʻI heʻene fakamoʻoni ki he kakai ʻi Tesalonaika ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne malava ke fakaʻuhinga ola lelei mo kinautolu mei he Tohitapú mo tokoni kiate kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa hono ʻuhingá. (Ngāue 17:1-4) Naʻá ne aʻu ki he ngaahi loto ʻo e kau fiefanongo moʻoní. Ko ia, ko e tokolahi naʻa nau fanongo kiate iá naʻa nau hoko ko e kau tui. (1 Tesalonaika 2:13) ʻOkú ke malava ʻo fakaʻuhinga ola lelei mei he Tohitapú, ko e ola ia ʻo hoʻo polokalama lau mo ako ʻa e Tohitapú? ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he taimi ʻokú ke fai ai hoʻo lau Tohitapú mo e founga ʻokú ke fai aí ʻokú ke mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he ʻuhinga ʻokú ke maʻu ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻI he kupu hono hoko maí, te tau lave ki he anga hono fai ha tali papau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea naʻa mo e faʻahinga ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻa ʻenau taimi-tēpilé.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā naʻe loto-lelei ai pē ʻa e kakaí ke mole ʻenau moʻuí mo e tauʻatāiná, kehe pē ke lau ʻa e Tohitapú?
◻ Ko e hā ʻa hono ʻaonga kiate kitautolu ʻa hono fakamanatu ʻa e ngaahi tokonaki naʻe fai ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ke fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ki he meʻa ʻoku tau lau mei he Tohitapú?
◻ Ko e hā ʻoku fakatefito ai ki he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e lau mo fakalaulauloto ʻa e Tohitapú?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Naʻe folofola ʻe Sihova kia Siōsiua: “Te ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e po”