LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • brw950901 p. 37-41
  • Ko e Hā ke Manavahē Ai ki he ʻOtua Moʻoní ʻi he Taimí Ni?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ke Manavahē Ai ki he ʻOtua Moʻoní ʻi he Taimí Ni?
  • Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Fakahāhā Fakaʻohovale ʻo e Mālohí
  • Fakahāhā ʻo ʻEtau Manavahē ki he ʻOtuá
  • Ngaahi Ola ʻo e Manavahē ki he ʻOtuá ʻi he Taimí Ni
  • Manavahē kia Sihova mo Fakahīkihikiʻi Hono Huafa Māʻoniʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Fakatupulekina Ho Lotó ke Manavahē kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ngaahi ʻAonga ʻo e Manavahē ki he ʻOtua Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Manavahē kia Sihova pea Tauhi ʻEne Ngaahi Fekaú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Pulusinga Ako Taua Leʻo
brw950901 p. 37-41

Ko e Hā ke Manavahē Ai ki he ʻOtua Moʻoní ʻi he Taimí Ni?

“Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata.”​—KOHELETI 12:13, PM.

1, 2. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e manavahē totonu ki he ʻOtuá?

KO HA manavahē makatuʻunga lelei mo e anga-ʻapasia ki he ʻOtuá ʻoku lelei ia ki he tangatá. ʻIo, neongo ko e manavahē ʻa e tokolahi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakatupu-hohaʻa fakaeongo, pe fakatuʻutāmaki ki heʻetau leleí, ka ʻoku lelei kiate kitautolu ke manavahē kia Sihova ko e ʻOtuá.​—Sāme 112:1; Koheleti 8:12.

2 ʻOku ʻafioʻi pē ʻeni ia ʻe he Tokotaha-Fakatupú. ʻOku tupu mei heʻene ʻofa ki heʻene fakatupú, ʻokú ne fekau ai ke nau manavahē kotoa mo lotu ange kiate iá. ʻOku tau lau: “Pea u vakai ha angelo ʻe taha, ʻoku ne puna ʻi he loto langi, pea ʻoku ne ʻalu mo ia ʻa e Kosipeli taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e faʻahinga; ʻo ne lea leʻo lahi ʻo pehē, Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia; he kuo hokosia ʻa e taimi oʻene fakamāu: pea mou hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua.”​—Fakahā 14:​6, 7.

3. Ko e hā naʻe fai ʻe he Tokotaha-Fakatupú maʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá?

3 ʻOku totonu ke ʻoua te tau taʻetokaʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ko e Matavai ia ʻo e moʻuí, he ʻoku ʻaʻana ʻa kitautolu mo e palanite ko ʻení. (Sāme 24:1) Ko ha fakahāhā ʻo ʻene ʻofa lahí, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ki heʻene fānau ʻi he māmaní ʻa e moʻuí mo tokonaki kiate kinautolu ha feituʻu fakaofo ke nofo ai​—ko ha palataisi fakaʻofoʻofa. Ka, ko e meʻaʻofa fakaofo ko ʻení naʻe ʻikai ke foaki maʻataʻatā pē ia. Ko hono moʻoní, naʻe foaki ia ʻi he falala. Naʻe pau ke tokangaʻi ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa hona ʻapí mo fakalahi ia kaeʻoua ke na fakakakai mo ikuʻi ʻa e māmaní kotoa. Naʻe ʻi ai hona ngaahi monū mo e ngaahi fatongia ki he fanga manu ʻo e fonuá, ko e fanga manupuná, mo e iká​—mo e ngaahi meʻamoʻui kehe kotoa pē te nau nofo ʻi he māmaní mo kinaua mo hona hakó. Fakatuʻunga ʻi he falala lahi ko ʻení, ʻe fiemaʻu ha fakamatala mei he tangatá.

4. Ko e hā kuo fai ʻe he tangatá ki he fakatupu ʻa e ʻOtuá?

4 Neongo ʻa e kamataʻanga fakaʻofoʻofa ko iá, vakai ange ā ki he meʻa kuo fai ʻe he tangatá ʻo ʻuliʻi ʻaki hono ʻapi fakaʻofoʻofa ko e māmaní! ʻI heʻenau paetaku mo taʻetokaʻi ʻa e ʻOtua ʻoku ʻaʻana ʻa e koloa fakaʻofoʻofa ko ʻení, kuo ngaohi ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e māmaní ʻo ʻulifōfō. Ko hono ʻuliʻí ʻoku aʻu ia ki ha tuʻunga ʻoku fakatuʻutāmaki ki he moʻui ʻa e faʻahinga lahi ange mo toe lahi ange ʻo e fanga manú, fanga manupuná, mo e iká. Ko hotau ʻOtua anga-tonu mo anga-ʻofá ʻe ʻikai te ne kātakiʻi taʻengata ʻa e meʻa ko ʻení. ʻOku fiemaʻu ha fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻoku maumauʻi ʻi he māmaní, ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku manavahē ki ai ʻa e tokolahi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko kinautolu ʻoku nau anga-fakaʻapaʻapa ʻo falala ki he ʻOtuá, ʻoku fakafiemālie ʻa hono ʻilo ʻa e meʻa ʻe hokó. ʻE fiemaʻu ʻe Sihova ha fakamatala, pea ko e māmaní ʻe toe fakafoʻou. Ko e ongoongo fakafiefia moʻoni ʻeni ki he faʻahinga loto-totonu kotoa pē ʻi he māmaní.

5, 6. ʻE anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he meʻa kuo fai ʻe he tangatá ki Heʻene fakatupú?

5 Ko e hā ʻa e founga ʻe fakahoko ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fakamaaú? ʻE fakafou ia ʻia Sīsū Kalaisi, kuo ʻosi fakanofo ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. Fakafou mai ʻi he ʻAlo fakahēvani ko iá, ʻe fakangata ai ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu taʻemaʻa mo angatuʻú ni. (2 Tesalonaika 1:​6-9; Fakahā 19:11) ʻI he founga ko ʻení, te ne ʻomai ai ʻa e fiemālie kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate iá, pea ʻi he taimi tatau pē, ke fakahaofi mo fakatolonga ʻa hotau ʻapi ko māmaní.

6 ʻE fakahoko fēfē ʻa e meʻa ko ʻení? ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ha mamahi lahi ʻoku tuʻunuku mai, ʻa ia ko hono tumutumú ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné. (Fakahā 7:14; 16:16) ʻE hoko ia ko e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení mo hono kau fakaʻuliʻí. ʻE kei moʻui ha faʻahinga ʻo e tangatá? ʻIo! ʻE ʻikai ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e manavahē fakatupu-mate mo taʻetotonu ki he ʻOtuá, ka ko e manavahē anga-fakaʻapaʻapa mo anga-ʻapasia kiate iá. ʻE fakahaofi kinautolu.​—Palōvepi 2:​21, 22.

Ko ha Fakahāhā Fakaʻohovale ʻo e Mālohí

7. Ko e hā naʻe tuʻu ʻi vahaʻa ai ʻa e ʻOtuá maʻá e kau ʻIsilelí ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé?

7 Ko e ngāue fakaofo ko ʻeni ʻa Sihova ko e ʻOtuá naʻe tomuʻa fakahāhā ia ʻi ha ngāue mālohi ʻaupito naʻá ne fai koeʻuhi ko ʻene kau lotú ʻi he taʻu nai ʻe 1,500 ki muʻa ʻi Hotau Kuongá. Ko e mālohi lahi fakakautau ʻo ʻIsipité naʻa nau fakapōpulaʻi ʻa e kau ʻIsileli naʻe ʻāunofo ki aí ʻo nau ngāueʻaki, pea aʻu ʻo nau feinga ke fai ha fakaʻauha fakamatakali ʻi hono tuʻutuʻuni ʻe honau pulé, ko Felo, ke tāmateʻi ʻa e pēpē tangata toki fāʻeleʻi kotoa pē ʻa e kau ʻIsilelí. Ko hono ikunaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsipité naʻá ne fakatauʻatāinaʻi ai ʻa ʻIsileli mei he fokotuʻutuʻu fakapolitikale fakafeʻātungiá ni, ʻio, ko e tauʻatāina mei ha puleʻanga naʻe ʻuliʻiʻaki ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua tokolahí.

8, 9. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí ki he tuʻu ʻi vahaʻa ʻa e ʻOtuá?

8 ʻOku hiki ʻi he ʻEkisoto vahe 15 ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻIsileli ʻi he fakatauʻatāina mei ʻIsipité. ʻI hono sivisiviʻi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he founga ʻe lava ke fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e kau Kalisitiané mei he fokotuʻutuʻu lolotongá ni ʻa ia kuo ʻuliʻi fakalaumālie mo fakamatelié. Tau tokanga muʻa ki he ʻEkisoto vahe 15, ʻo fakatokanga ki he ngaahi veesi kuo filifilí pea ke ako ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fili ke manavahē kia Sihova, ko e ʻOtua moʻoní. Tau kamata ʻi he veesi 1 mo e 2:

9 “Toki hivaʻaki ʻe Mosese mo haʻa Isileli ʻa e hiva ni kia Sihova, ʻo nau pehe, Te u hiva kia Sihova, he kuo ne langilangiʻia lahi; ko e hoosi mo hono angi kuo ne laku ki tahi; ko hoku malohinga mo ʻeku taʻanga ʻa IAA; pea kuo ne hoko ko hoku fakamoʻuiʻanga.”

10. Ko e hā naʻe hoko ʻo aʻu ki hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tau ʻa ʻIsipité?

10 ʻOku maheni ʻa e kakai takatakai ʻi he kolopé mo e fakamatala fekauʻaki mo e anga hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité. Naʻá ne ʻomai ʻa e ngaahi mala ki he mālohi lahi fakaemāmani ko iá ʻo faifai atu pē pea naʻe tukuange ʻe Felo ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ʻalu. Ka naʻe toe tulimui atu ʻa e kau tau ʻa Feló ki he kakai ko ʻeni naʻe ʻikai ke ʻi ai ha nau maluʻí, pea naʻe hā kuo nau ʻefihia ʻi he kauvai ʻo e Tahi Kulokulá. Neongo naʻe ngalingali ʻe mole vave pē mei he ngaahi foha ʻo ʻIsilelí ʻa e tauʻatāina foʻou naʻa nau toki maʻú, naʻe fakakaukau ʻa Sihova ia ki ha meʻa kehe. Naʻá ne fakaʻatā ʻo fakafou ʻi he mana ha hala ʻi he tahí pea naʻá ne fakahaofi ai ʻa hono kakaí. ʻI he muimui atu ʻa e kau ʻIsipité, naʻá ne tukuange mai ʻa e Tahi Kulokulá kiate kinautolu pea naʻe melemo ai ʻa Felo mo ʻene kau taú.​—ʻEkisoto 14:​1-31.

11. Ko e hā ʻa e ola mei he meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki ʻIsipité?

11 ʻI hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e kau tau ʻa ʻIsipité naʻe hakeakiʻi ai ia ʻi he vakai ʻa e kakai naʻe lotu kiate iá mo ʻiloa lahi ai ʻa hono huafá. (Siōsiua 2:​9, 10; 4:​23, 24) ʻIo, naʻe fakamāʻolungaʻi ai ʻa hono huafá ʻi he ngaahi ʻotua loi mo vaivai ʻo ʻIsipité, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai malava ke nau fakahaofi ʻa e faʻahinga naʻa nau lotu kiate kinautolú. Ko e falala ki honau ngaahi ʻotuá mo e tangata matengofuá mo e mālohi fakakautaú naʻe iku ki ha loto mamahi lahi ʻaupito. (Sāme 146:3) ʻOku ʻikai ha ofo ai ʻi hono ueʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hiva ʻaki ʻa e ngaahi fakahīkihikiʻi ʻa ia naʻe hā mei ai ʻa e manavahē lelei ki he ʻOtua moʻuí, ʻa ia ʻokú ne mālohi ʻo fakahaofi ʻa hono kakaí!

12, 13. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ako mei he ikuna ʻa e ʻOtuá ʻi he Tahi Kulokulá?

12 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku totonu ke tau ʻilo ʻoku ʻikai ha ngaahi ʻotua loi ʻi hotau taimí pea mo ha mafai māʻolunga, naʻa mo e ngaahi nāunau tau niukiliá, ʻe lava ke tatau mo Sihova. ʻOkú ne malava pea te ne fakahaofi ʻa hono kakaí. “ʻOku ne fai hono finangalo ʻi he tau ʻo e langi, pea ʻi he lotolotonga ʻo e nofo ʻi mamani: pea ʻoku ʻikai ha taha te ne mataʻofi hono nima, pe ʻeke kiate ia, Ko e ha ʻoku ke fai?” (Tāniela 4:35) ʻI heʻetau maʻu ʻa e mahino kakato ʻo e ngaahi lea ko ʻení, ʻoku ueʻi ai foki mo kitautolu ke tau hiva fiefia ʻaki hono fakahīkihikiʻí.

13 ʻOku hoko atu ʻa e hiva ʻo e ikuna ʻi he Tahi Kulokulá: “Ko e pateʻitau ʻa Sihova: Ko Sihova hono hingoa.” Ko ia ai, ko e Tokotaha-Tau ikuʻingataʻa ko ʻení, ʻoku ʻikai ko ha fakasino pē ia ʻo e fakakaukau ʻa e tangata ʻoku ʻikai ʻilo ʻa hono huafá. ʻOku ʻi ai ʻa hono huafa! Ko e ‘Tokotaha ia ʻe hoko ki ha meʻa pē’ ko e Tokotaha-Ngaohi Maʻongoʻonga, ʻa e Tokotaha “ko hono huafa ko Sihova, ʻoku hope atu ʻi mamani katoa.” (ʻEkisoto 3:14, NW; Ekisoto 15:​3-5; Sāme 83:18) ʻIkai ʻokú ke loto-tatau, naʻe mei fakapotopoto ki he kau ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá ke nau manavahē faituʻunga mo fakaʻapaʻapa ki he Māfimafi-Aoniú kaeʻoua ʻe angatuʻu kiate iá?

14. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhaaʻi ʻi he Tahi Kulokulá ʻa e mahuʻinga ʻo e manavahē ki he ʻOtuá?

14 ʻI he tuʻunga ko e Tokotaha-Palani ia ʻo e māmaní, ko e Tokotaha-Ngaohi ʻo e tahí, kuó ne puleʻi kakato ai ʻa e ngaahi vaí. (ʻEkisoto 15:8) Naʻá ne ngāueʻaki foki ʻene pule ki he matangí, naʻá ne fakahoko ʻa ia naʻe ngali taʻemalavá. Naʻá ne vaheʻi ʻa e moana lolotó ʻi ha tuʻunga pau mo toe taʻofi fakamālohiʻi ia ʻi he tuʻunga fehangahangai koeʻuhí ke ʻi ai ha hala lōloa ʻi he vaí ke fononga atu ai ʻa ʻene kakaí. Sio loto atu ki he meʻa naʻe hokó: ko e laui miliona ʻo e ngaahi toni tahí naʻe lōmatolu māʻolunga ʻo tuʻu fakakauʻā, ʻo faʻu ai ha fonongaʻanga malu maʻá e kau ʻIsilelí. ʻIo, ko e faʻahinga naʻa nau fakahā ʻa e manavahē lelei ki he ʻOtuá naʻe maluʻi kinautolu. Pea naʻe toki tukuange mai ʻe Sihova ʻa e vaí, ke tafe mālohi ʻo hangē ha fuʻu lōmakí, ʻo lōmekina ai ʻa e kau tau ʻa Feló mo ʻenau meʻatau kotoa pē. Ko ha fakahāhā lahi ē ʻo e mālohi mei he ʻOtuá ki he ngaahi ʻotua taʻeʻaongá, mo e mālohi fakakautau fakaetangatá! ʻIo, ko Sihova ʻa e tokotaha ke manavahē ki aí, ʻikai ko ia?​—ʻEkisoto 14:​21, 22, 28; 15:8.

Fakahāhā ʻo ʻEtau Manavahē ki he ʻOtuá

15. Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau talí ia ki he ngaahi ngāue fakahaofi mālohi ʻa e ʻOtuá?

15 Kapau naʻa tau hao ʻo tuʻu mo Mōsese, ko e moʻoni naʻe ueʻi kitautolu ke tau hiva: “Ko hai ʻi he ngaahi ʻOtua ʻoku tatau mo koe, ʻe Sihova? Ko hai ʻoku tatau mo koe, ko e langilangiʻia ʻi he maʻoniʻoni, ko e manavaheʻia ʻi he fakamalo, ko e fai meʻa fakaofo?” (ʻEkisoto 15:11) Talu mei he taimi ko iá mo hono ongona ʻa e ngaahi fakakaukau peheé ʻi he ngaahi senitulí. ʻI he tohi fakamuimui ʻo e Tohitapú, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ʻaposetolo ko Sioné ha kulupu ʻo e kau sevāniti pani anga-tonu ʻa e ʻOtuá: “Naʻa nau hiva ʻi he hiva ʻa Mosese ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua, pea mo e hiva ʻa e Lami.” Ko e hā ʻa e hiva mālie ko ʻení? “ʻOku lahi mo fakaofo hoʻo ngāue, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu; ʻoku totonu mo moʻoni ho ngaahi ʻalunga, ʻa koe ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga. Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe toko taha ʻoku maʻoniʻoni?”​—Fakahā 15:​2-4.

16, 17. Ko e hā ʻa e fakalakalaka fakaofo ʻoku tau sio ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní?

16 Ko ia ʻi he ʻahó ni foki ʻoku ʻi ai ʻa e kau lotu kuo fakatauʻatāinaʻi, ʻa ia ʻoku nau houngaʻia ʻo ʻikai ʻi he ngaahi ngāue fakatupu pē ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ka ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní foki. Kuo fakatauʻatāinaʻi fakalaumālie ʻa e kakai mei he puleʻanga kotoa pē, fakamavaheʻi mei he māmani kuo ʻuliʻi ko ʻení koeʻuhi he ʻoku nau tokaʻi mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻu kotoa pē, ʻoku hola ai ʻa e laui kilu mei he māmani ko ʻeni kuo ʻuliʻí ʻo nofo ʻi he kautaha maʻa mo anga-tonu ʻo e kau lotu ʻa Sihová. ʻOku vavé ni, ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi fakamaau kakaha ʻa e ʻOtuá ki he lotu loí pea mo e fakaʻauha ʻa e toenga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, te nau moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻou māʻoniʻoni.

17 ʻI he fehoanaki mo e Fakahā 14:​6, 7, ʻoku lolotonga fanongo ʻeni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha pōpoaki fakatokanga fakaefakamaau kuo tala fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha tataki fakaeʻāngelo. ʻI he lolotonga ʻo e 1994, ʻi he ngaahi fonua naʻe laka hake ʻi he 230, ko e Kau Fakamoʻoni ʻe nima miliona nai naʻa nau fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e houa ʻo ʻene fakamaaú. Ke akoʻi ʻa honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hao moʻui atú, ʻoku toutou fai ai ʻe he Kau Fakamoʻoní ha ngaahi ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí, ʻo fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu taʻetotongi. Ko e toko laui kilu ʻi he taʻu taki taha ʻoku nau ako ke manavahē ki he ʻOtua moʻoní ʻi he fakakaukau poto, fakatapui ʻa ʻenau moʻuí kiate ia, pea nau papitaiso. Ko ha meʻa fakatupu-fiefia lahi ē ko e hoko ʻo manavahē ki he ʻOtua moʻoní ʻa e faʻahinga ko iá!​—Luke 1:​49-51; Ngāue 9:31; fakafehoanaki mo Hepelū 11:7.

18. Ko e hā ʻokú ne fakatātaaʻi ʻoku kau ʻa e kau ʻāngeló ʻi heʻetau malangá?

18 Ko e moʻoni ʻoku kau ʻa e kau ʻāngeló ʻi he ngāue fakamalanga ko ʻení? ʻOku hangehangē kuo faʻa tataki ʻe ha ʻāngelo ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ha ʻapi, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha soulu faingataʻaʻia lahi naʻe fakaʻamu, ʻo aʻu ʻo ne lotu ki ha tokoni fakalaumālie! Ko e fakatātaá, ko ha ongo fefine Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻá na ʻalu fakataha mo ha kiʻi tamasiʻi ʻo tala ʻa e ongoongo leleí ʻi ha motu Kalipiane. ʻI he ofi ʻa e hoʻataá, naʻe fakakaukau ʻa e ongo meʻá ni ke nau mālōlō ā ʻi he ʻaho ko iá. Ka naʻe vēkeveke ʻa e kiʻi tamasiʻí ia ke ʻaʻahi ki he fale hono hoko maí. ʻI heʻene sio ki he ongo meʻa lalahí naʻe ʻikai te na hehema ke fai pehē ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻalu pē ia ʻo tukituki. Naʻe fakaava ʻa e matapaá ʻe ha fefine kei talavou. ʻI he sio ki ai ʻa e ongo meʻá ni, naʻá na ʻalu atu ʻo talanoa mo ia. Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ki he falé, ʻo ne fakamatala ko e taimi ko ē naʻá ne fanongo ai ki he tukituki ʻi he matapaá, naʻá ne lotu ke fekau mai ʻe he ʻOtuá ha Kau Fakamoʻoni kiate ia ke akoʻi ia ʻi he Tohitapú. Naʻe fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki ha ako Tohitapu.

19. Ko e hā ʻoku lava ke tau tuhu ki ai ko e ʻaonga ia ʻoku maʻu mei he manavahē ki he ʻOtuá?

19 ʻI heʻetau ʻoatu anga-tonu ʻa e pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau toe akoʻi ai ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni māʻoniʻoní. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he moʻui ʻa e kakaí, ʻoku iku ai ki he ngaahi tāpuaki fakamatelie mo fakalaumālie fakatouʻosi. Ko e fakatātaá, ʻoku mātuʻaki mahino ʻaupito ʻa e Tohitapú ʻi heʻene fakahalaiaʻi ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau kotoa pē. (Loma 1:​26, 27, 32) ʻI he ʻahó ni ko e ngaahi tuʻunga mei he ʻOtuá kuo fakaʻikaiʻi lahi ʻaupito ia ʻi he māmaní. Ko e hā ʻa hono olá? Kuo movete ʻa e nofo malí. Fakautuutu ʻa e maumau-laó. Pehē ki he ngaahi mahaki fakatupumate ʻoku fetuku holo ʻe he fehokotaki fakasinó, kuo hoko ʻo mafolalahia ʻi he senituli hono 20 ní. Ko e moʻoni, ko e mahaki fakamanavahē ko e ʻeitisí ko e lahi taha ʻa ʻene mafolá ʻi he fehokotaki fakasino taʻetaaú. ʻIkai ko e manavahē anga-fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá kuo fakamoʻoniʻi ko e maluʻi lahi ia ki he kau lotu moʻoní?​—2 Kolinitō 6:​19 (2 Kolinito 7:​1, PM); Filipai 2:12; sio foki ki he Ngāue 15:​28, 29.

Ngaahi Ola ʻo e Manavahē ki he ʻOtuá ʻi he Taimí Ni

20. Ko e hā ʻokú ne fakahāhaaʻi ko e niʻihi kehé ʻoku nau ʻilo ʻa e ongoongo ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

20 ʻOku hulu fau ʻa e ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku manavahē ki he ʻOtuá mo muimui ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní. Fakatokangaʻi ha meʻa ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa e fakautuutu ʻa hono fakatokangaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku fokotuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fetokouaʻaki melino ʻo e kau Kalisitiane ʻulungaanga anga-tonú. Ko ha kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi, ko ha kau fakafofonga ki ha fakataha-lahi fakaevahaʻapuleʻanga ʻi ʻAmelika Tonga, naʻa nau nofo ʻi ha hōtele naʻe toe ngāueʻaki ia ʻi ha pō ʻe taha ki ha fakatahataha ʻa ha faʻahinga naʻe ʻikai ko e kau Fakamoʻoni ʻa ia ʻe lea ai ʻa e palesiteni ʻo e fonuá. ʻI hono fakavave atu ʻe he timi maluʻí ʻa e palesitení ki he lifí, naʻe hū atu ki ai ha tokotaha Fakamoʻoni naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻe ia pe ko hai naʻe ʻi he lifí, pea ko ha meʻa fakaʻohovale ē ki he kau tangata maluʻí! ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he fefine Fakamoʻoní ʻa e meʻa naʻá ne faí, naʻá ne kole fakamolemole ange koeʻuhi ko ʻene hūnoaʻia atú. Naʻá ne fakahā ange ʻa hono fakaʻilonga ki he fakataha-lahí ʻo fakamoʻoniʻi ai ia ko ha tokotaha Fakamoʻoni pea naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke fakatuʻutāmaki ʻa ʻene ʻi aí ki he palesitení. Naʻe malimali ʻa e kaʻaté mo ne pehē: “Kapau ʻe hangē ʻa e kakai kotoa pē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe ʻikai fiemaʻu ke mau fai ʻa e faʻahinga maluʻi ko ʻení.”​—ʻAisea 2:​2-4.

21. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ngāue ke fai ʻoku ʻatā ki he kakai ʻi he ʻaho ní?

21 Ko e faʻahinga kakai ʻeni ia ʻoku fakatahatahaʻi ʻe Sihova ʻi he taimí ni, mo teuteuʻi ke nau “haʻu mei he mamahi lahi” ʻa ia te ne fakangata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení. (Fakahā 7:​9, 10, 14) Ko e hao moʻui atu ko iá ʻoku ʻikai ko ha seleselenga pē. Ke hoko ko ha tokotaha ke hao moʻui, ko ha tokotaha kuo pau ke manavahē ia kia Sihova, tokaʻi ia ko e Tokotaha-Aoniu totonú, mo fakatapui kiate ia. Neongo, ko hono moʻoní, ko e tokolahi tahá ʻe ʻikai te nau fakatupulekina ʻa e faʻahinga manavahē ʻe taau ke maʻu ai ʻa e maluʻí. (Sāme 2:​1-6) Fakatatau ki he fakamoʻoni hono kotoa ʻoku ala maʻú, ko e Tokotaha-Pule naʻe fili ʻe Sihová, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻe kamata pule ia ko e Tuʻi talu mei he 1914 ko e taʻu faingataʻa. ʻOku ʻuhinga ʻení ʻoku vave ke ʻosi ʻa e taimi ʻoku toe ki he faʻahinga te nau fakatupulekina mo fakahāhā ʻa e manavahē lelei kia Sihová. Ka neongo ia, ko hotau Tokotaha-Fakatupú ʻokú ne kei fakaʻatā ʻa e faʻahinga, naʻa mo e faʻahinga ʻi he tuʻunga māʻolungá, ke nau tali: “Pea ko eni, ʻa e ngaahi tuʻi, mou poto muʻa; tali akonaki, ʻa e kau fakamāu ʻo e fonua. Tauhi ʻa Sihova mo e manavahē, ʻo fiefia tetetete pe. ʻUma ki he ʻAlo naʻa ne ʻita, pea mou ʻauha ʻi he hala: He ko e kemo kuo kohu hake ʻene ʻita. Ha monuʻia ka ko e kakai kuo hufanga kiate ia!”​—Sāme 2:​7-12.

22. Ko e hā ʻoku tauhi mei he kahaʻú kiate kinautolu ʻoku nau manavahē ʻi he taimí ni ki he ʻOtuá?

22 ʻOfa ke tau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga te nau fakahīkihikiʻi ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ko e Tokotaha ia naʻá ne fakahaofi kitautolú. Ka neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manavahē ki he ʻOtua moʻoní ʻi he taimí ni! (Fakafehoanaki mo Sāme 2:11; Hepelū 12:28; 1 Pita 1:17.) Kuo pau ke tau hokohoko atu ʻa hono ako ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni māʻoniʻoní mo talangofua ki ai. Ko e hiva ʻa Mōsesé pea mo e Lamí, naʻe hiki ʻi he Fakahā 15:​3, 4, ʻe aʻu ʻo leʻo lahi ange ia ʻi hono fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e fulikivanu kotoa pē ʻi he māmaní, pea kamata ke fakamoʻui ʻa e tangatá mo hono ʻapi ko māmaní mei hono ʻuliʻi ʻe he angahalá. Ko ia, te tau hiva kotoa ʻaki ʻa hotau lotó: “ʻOku lahi mo fakaofo hoʻo ngāue, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu; ʻoku totonu mo moʻoni ho ngaahi ʻalunga, ʻa koe ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga. Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa?”

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ Ko e hā ʻoku taau ai ke tau manavahē lelei kia Sihová?

◻ Ko e hā naʻe fakahāhā ʻi he ngaahi meʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi he Tahi Kulokulá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei heʻetau manavahē anga-fakaʻapaʻapa kia Sihová?

◻ Ko e hā ʻa e kahaʻu ʻoku tauhi maʻá e faʻahinga ʻoku nau manavahē ki he ʻOtua moʻoní ʻi he taimi ní?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share