Naʻa Nau Maʻu ʻa e Melinó ʻi ha Māmani Maveuveu
KO E fakatātā ʻi he takafi ʻo e makasini ko ʻení ʻokú ne fakahaaʻi mai ha konga ʻo e tau fakalilifu ʻi Posinia mo Hesikovina. ʻE lava ke ʻi ai ha melino ʻi ha feituʻu pehē? ʻOku fakaʻohovalé, he ko e talí ʻoku ʻio. ʻI he lolotonga ʻo e tau ʻi he vahefonua ʻo e kakai Katolika Lomá, Orthodox Hahaké, mo e Mosilemí ʻi he fonua fakamamahi ko iá, ko e kakai tokolahi ʻoku nau ʻunaloto ki he melinó, pea kuo maʻu ia ʻe he niʻihi.
Ko e fāmili Djorem naʻa nau nofo ʻi Sarajevo, pea ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa kinautolu. ʻI he lotolotonga ʻo e maveuveu kotoa ʻi he kolo lahi ko iá, naʻa nau angaʻaki ke ʻaʻahi ki honau ngaahi kaungāʻapí ke fakahā kiate kinautolu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi he naʻe ʻilo ʻe he fāmili Djorem ko e Puleʻanga ko ʻení ʻoku moʻoni, ʻa ia kuo ʻosi fokotuʻu ia ʻi hēvani, pea ko e ʻamanaki lelei taha pē ia maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ki he melinó. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau falala kakato ki he meʻa naʻe ui ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ko e “tala melino.” (ʻEfesō 2:17) Fakamālō ki he kakai ʻo hangē ko Bozo mo Hena Djorem, ʻoku maʻu ai ʻe he tokolahi ʻa e melinó ʻi Posinia mo Hesikovina.
Ko ha Melino Moʻoni ʻe Hoko
ʻOku lahi ʻa e meʻa ke lea ki ai ʻo fekauʻaki mo e fāmili Djorem. Ka, tau ʻuluaki talanoa ki ha ongo meʻa mali kehe naʻá na maʻu ʻa e falala ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko hona hingoá ko Artur mo Arina. Ko kinaua mo ʻena tamaiki tangatá naʻa nau nofo ʻi ha lepapulika ʻi he vahefonua ʻo Sovieti ʻUnioni ki muʻá. ʻI he fai ʻa e tau fakalotofonuá, naʻe tau ʻa Artur maʻá e taha ʻo e ngaahi faʻahí. Neongo ia, naʻá ne ʻeke hifo leva kiate ia pē, ‘Ko e hā ʻoku ou faitau ai mo e kakai naʻa nau hoko ko hoku ngaahi kaungāʻapi ki muʻá?’ Naʻá ne mavahe mei he fonuá, pea ʻi he hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi, naʻá ne aʻu mo hono kiʻi fāmilí ki ʻEsitōnia.
ʻI ha ʻaʻahi ki St. Petersburg, naʻe fetaulaki ai ʻa Artur mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻe maongo kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne ako ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e finangalo ʻo Sihová ʻa ia ʻe vavé ni ʻaupito, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke hoko ko e tuʻunga-pule pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Tāniela 2:44) Ko ia ʻe hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu ʻo e melino, pea ʻe ʻikai ha toe ngaahi tau fakalotofonua pe ngaahi fepaki fakavahaʻapuleʻanga. Naʻe kikite ʻa ʻAisea ʻo fekauʻaki mo e taimi ko iá: “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.”—ʻAisea 11:9.
ʻI hono fakatokangaʻi ʻa e fakatātā ʻo e māmani melino ʻi he kahaʻu ko iá ʻi ha tohi-tokoni ki he ako ʻo e Tohitapú ʻa ia naʻe fakahā ange ki ai ʻe ha Fakamoʻoni, naʻe pehē ʻe Artur naʻá ne nofo ki muʻa ʻi ha feituʻu naʻe hangē ko iá. Ka, ʻi he taimí ni kuo maumauʻi ia ʻe he tau fakalotofonuá. ʻI ʻEsitōnia, ko Artur mo hono fāmilí ʻoku nau ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Melino Lotolotonga ʻo e Maveuveú
ʻOku pehē ʻi he Sāme 37:37 (PM): “Vakai ki he tagata haohaoa, mo tokaga ki he agatonu: he koe gataaga oe tagata koia koe melino.” Ko hono moʻoní, ko e melino ʻa e tokotaha ʻoku haohaoa mo faitotonu ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki hono kahaʻú. ʻOkú ne maʻu ia ʻi he taimí ni. ʻOku malava fēfē ia? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe ha tangata ko hono hingoá ko Paula.
Naʻe nofo ʻa Paula ʻi ha kolo hūfanga mamaʻo ʻi he tonga-hihifo ʻo ʻItiopeá, neongo ko ʻene haʻú mei ha fonua kaungāʻapi. ʻI hono fonua totonú, naʻá ne fetaulaki ai mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia naʻá ne ngāue maʻá e kautaha lolo, pea naʻe ʻoange ʻe he tangata ko ʻení ha tohi-tokoni ki he ako Tohitapú, ʻa ia Ko e Moʻoni ʻa ia ʻOku Fakatau ki he Moʻui Taʻengata.a Naʻe ʻikai ke toe fetaulaki ʻa Paula ia mo e tokotaha Fakamoʻoní, ka naʻá ne ako fakamākukanga ʻa e tohí. Naʻe hola mei he tau fakalotofonuá ki ha kolo hūfanga ʻi ʻItiopea, pea naʻá ne lea ai ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne akó. Ko ha kulupu tokosiʻi naʻa nau tali ʻeni ko e moʻoní ia. Naʻe vave ʻa ʻenau malanga ki he niʻihi kehe ʻi he ʻapitangá, ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa nau akó.
Naʻe tohi leva ʻa Paula ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻo kole ha tokoni. Naʻe ʻohovale ha faifekau naʻe ʻomai mei Addis Ababa ke feʻiloaki mo e kakai ʻe toko 35 naʻa nau tatali kiate ia, ʻo mateuteu ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke fai ha tokoni tuʻumaʻu.
ʻOku anga-fēfē ke pehē ko e kakai ʻo hangē ko Paulá ʻoku nau maʻu ʻa e melinó? ʻOku ʻikai ke faingofua ʻa ʻenau moʻuí, ka ʻoku nau maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá. ʻI hono uesia ʻe he maveuveu ʻo e māmani ko ʻení, ʻoku nau ngāueʻaki ai ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú: “Oua naa tokaga mamahi ki ha mea e taha; kae fakaha atu hoo mou holi i he mea kotoabe, ki he Otua, i he lotu moe lotu tāumau moe fakafetai.” Ko hono olá, ʻoku nau maʻu ai ʻa e nonga ʻoku siʻi ʻi he ʻahó ni. Ko e ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki he fakatahaʻanga ʻi Filipaí ʻoku kaunga ia kiate kinautolu: “Bea koe melino oe Otua, aia oku lahi hake aubito i he faa iloa, te ne maluʻi ho mou laumalie mo ho mou loto ia Kalaisi Jisu.” Ko e moʻoni, ʻoku nau ongoʻi vāofi ai mo Sihova, ko e “Otua oe melino.”—Filipai 4:6, 7, 9, PM.
Ko ha Melino ʻi he Lolotongá Ni
Ko e Tuʻi kuo fakanofo ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi, ʻoku ui ʻi he Tohitapú ko e “ʻEiki ʻo e Melino.” (ʻAisea 9:6) Naʻe lea ʻa e palōfita ʻi he kuonga muʻá ʻo kau kiate ia: “Te ne tala melino ki he ngaahi puleʻanga, pea ko ʻene pule ʻe fai mei tahi ki tahi, pea mei he Vaitafe ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (Sākalaia 9:10) Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻo hangē ko ʻení, naʻa nau ueʻi loloto ʻa e moʻui ʻa ha tangata naʻe hingoa ko José.
ʻI ha taimi ʻe taha naʻe ʻi pilīsone ai ʻa José. Ko ha tokotaha-tau-toitoi ia pea naʻe puke iá ʻi he lolotonga fai ʻa e teuteu ke fakaʻauha ha ngaahi nofoʻanga ʻo e kau polisí. Naʻá ne fakakaukau ko e fakamālohí pē ʻe fakamālohiʻi ʻaki ʻa e puleʻangá ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi hono fonuá. ʻI he lolotonga ʻo ʻene ʻi pilīsoné, naʻe kamata ke ako Tohitapu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo hono uaifí.
Hili ʻa hono tuku ange ʻo José, naʻá ne ako foki mo ia ʻa e Tohitapú, pea naʻe vave ʻa e kamata ke kaunga kiate ia ʻa e ngaahi lea ʻi he Sāme 85:8: “Kau fanongo muʻa pe ko e ha ʻa e folofola ʻa Ela Sihova: He te ne tala melino ki hono kakai, ʻio ʻa ʻene fanga pele.” Kae kehe, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e veesi ko iá ha fakatokanga: “Kae ʻoua te nau toe foki ki heʻenau sesele.” Ko ia, ko ha tokotaha ʻokú ne kumi ki he melino ʻa Sihová ʻe ʻikai te ne fakatoʻotoʻa ke ngāue tauʻatāina pe fakafepaki ki Hono finangaló.
ʻI he ʻahó ni, ko José mo hono uaifí ko e ongo faifekau Kalisitiane. ʻOkú na fakahinohino ʻa e niʻihi kehé ki he Puleʻanga ʻo Sihová ko e fakaleleiʻanga pē ia ki he ngaahi palopalemá, ʻa ia naʻe feinga ki muʻa ʻa José ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e ngaahi pomu ngaohi pē ʻi ʻapí. ʻOkú na loto-lelei ke falala ki he Tohitapú, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻE ʻomi foki ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei.” (Sāme 85:12) Ko e moʻoni, naʻe ʻaʻahi ki muí ni ʻa José ki he ngaahi nofoʻanga polisi naʻá ne ʻuluaki palani ke fakaʻauhá. Ko e hā ʻa e ʻuhingá? Koeʻuhi ke lea ki he ngaahi fāmili ʻi aí ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
Kakai Melino
ʻI he Sāme 37:10, 11, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻIo ʻoku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku fai kovi; ʻio te ke hakule ʻa e potu naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai. Ka ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kātaki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.” Ko ha ʻamanaki lāngilangiʻia ē!
Kae fakatokangaʻi, ko e melino ʻa Sihová maʻá e “faʻa kātaki” pē. Ko kinautolu ʻoku nau kumi ki he melinó te nau ako ke nau melino. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Keith, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi Nuʻu Sila. Naʻe fakamatalaʻi ʻa Keith ko e tokotaha “sino mālohi mo ʻulungaanga mālohi, fakaaoao, mo fakakikihi.” Naʻe hoko ia ko ha mēmipa ʻi ha kengi pea naʻe nofo ʻi ha fale naʻe hangē ha kolotaú, mo e ngaahi ngoue naʻe leʻohi ʻe ha fanga kulī leʻo ʻe toko tolu ke taʻofi ʻa e kau hala-loto-ʻapí. Ko hono malí, ko e faʻē ia ʻa ʻene fānau ʻe toko ono, naʻá ne veteʻi ia.
ʻI he fetaulaki ʻa Keith mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe maongo loloto ʻa e ongoongo leleí kiate ia. Ko ia mo ʻene fānaú naʻe vave ʻa ʻenau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo e kau Fakamoʻoní. Naʻá ne kosi ʻa hono ʻulú naʻe lōloa ʻo aʻu ki hono kongalotó, peá ne kamata leva ke lea ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki hono ngaahi kaungāfai ki muʻá. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ʻení naʻa nau kamata foki hono ako ʻa e Tohitapú.
Hangē ko e laui miliona ʻo e faʻahinga loto-totonu takatakai ʻi he māmaní, naʻe kamata ʻa Keith ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Pita: “Ko ia ʻoku loto ke ʻofa ki he moʻui, pea ke ʻilo ha ngaahi ʻaho lelei, . . . ke ne fakaʻehiʻehi mei he kovi, ka ne fai ʻa e lelei; ke ne kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.” (1 Pita 3:10, 11) Ko e uaifi ki muʻa ʻo Keith naʻá ne loto ke toe mali mo ia, pea ko Keith ʻoku ako he taimí ni ke “kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.”
Ko e melino ʻa Sihová kuo hoko ia ko ha fakahaofi moʻui ki he tokolahi, ʻo kau ai ha tangata sipoti ʻi ha taimi ʻe taha naʻe fanauʻi ʻi U.S.S.R. ki muʻá. Naʻe ikunaʻi ʻe he tangata ko ʻení ʻa e ngaahi mētali ʻi he sipoti ʻOlimipikí, ka naʻá ne loto-mamahi ʻi he ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí peá ne tafoki ki he ngaahi faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe 19 naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ki aí naʻe kau ai ha tautea taʻu ʻe tolu ke ngāue ʻi ha kemi ngāue ʻi Saipēlia, ko ha folau ʻi ha vaka ko ʻene hola ki Kānata, pea mo e mei mate tuʻo ua koeʻuhi ko ʻene angaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, naʻá ne lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke ne ʻilo ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí. Ko ha ako Tohitapu mo e kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻe lea faka-Lūsiá naʻa nau tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. ʻI he ʻahó ni ko e tangata ko ʻení, hangē ko e laui miliona kehé, kuó ne maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá pea mo ia tonu.
Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú
Fakaʻosí, tau foki kia Bozo mo Hena Djorem ʻi Sarajevo. Ko e ongo meʻa mali ko ʻení naʻe ʻi ai ʻena taʻahine taʻu nima, ko Magdalena. ʻI Siulai ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe mavahe atu ʻa e toko tolú ni mei honau ʻapí ke toe kau ki heʻenau ngāue fakamalangá, pea naʻa nau mate kotoa ʻi he pā ʻa ha pulukōkō. Kae fēfē ʻa e melino naʻa nau malanga ʻo fekauʻaki mo iá ki he niʻihi kehé? Naʻe fakahā ʻe he pulukōkō naʻá ne toʻo ʻa ʻenau moʻuí naʻe ʻikai ko ha melino moʻoní ia?
ʻIkai ʻaupito! ʻI he fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi. Kuo tāmateʻi ʻa e kakaí ʻe he ngaahi pomu pe ngaahi pulukōkō. Mate ʻa e niʻihi kehe koeʻuhi ko e mahakí pe ʻi he ngaahi fakatuʻutāmakí. Tokolahi ʻoku nau mate koeʻuhi ko e taʻumotuʻá. Ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e melino ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai te nau ʻatā mei he ngaahi meʻa ko iá, ka ko e malava ke hoko ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻoku ʻikai ke mole ai ʻa ʻenau ʻamanakí.
Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki hono kaungāmeʻa ko Māʻata: “Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.” (Sione 11:25) Naʻe tui ʻa e fāmili Djorem ki he meʻá ni, ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kotoa pē. Pea naʻe tui ʻa e fāmili Djorem kapau te nau mate, ʻe fokotuʻu mai kinautolu ki ha māmani ʻa ia ʻe toki hoko ko ha feituʻu ʻo e melino moʻoní. Ko Sihova ko e ʻOtuá te ne “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata, pea ʻe ʻikai toe ʻi ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.”—Fakahā 21:4.
Ki muʻa pē peá ne pekiá, naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko eku melino oku ou foaki kiate kimoutolu. . . . Oua naa mamahi ho mou loto.” (Sione 14:27, PM) ʻOku tau fiefia mo e fāmili Djorem, ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e melino ko iá pea te nau maʻu moʻoni ia ʻo kakato ange ʻi he toetuʻú. ʻOku tau fiefia ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau lotu kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo e melinó. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku melino ʻa ʻenau fakakaukaú. ʻOku nau maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá. ʻOku nau fakatupulekina ʻa e melino mo e niʻihi kehé. Pea ʻoku nau maʻu ʻa e falala pau ki ha kahaʻu melino. ʻIo, kuo nau maʻu ʻa e melinó, neongo ʻoku nau nofo ʻi ha māmani maveuveu. Ko e moʻoni, ko kinautolu kotoa ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻi he laumālie mo e moʻoní, ʻoku nau maʻu ʻa e melinó. ʻOfa ke ke maʻu foki ʻa e melino peheé.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kuo nau maʻu ʻa e melinó, neongo ʻa e moʻui ʻi ha māmani maveuveú