‘Kuo Pau ke Mou Maonioni He Oku Ou Maonioni’
“Ke mou maonioni; he ko au ko Jihova ko ho mou Otua oku ou maonioni.”—LIVITIKŌ 19:2, PM.
1. Ko hai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku vakai ki ai ʻa e māmaní ʻoku nau māʻoniʻoni?
KO E lahi taha ʻi he ngaahi faʻahinga-tui tefito ʻo e māmaní ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻoku nau fakakaukau ʻoku māʻoniʻoni. Ko Faʻē Telesa ʻoku ongoongoa ʻi ʻInitiá ʻoku faʻa fai ʻa e vakai ki ai ʻoku māʻoniʻoni, koeʻuhi ko ʻene feilaulauʻi līʻoa ia ki he kau masivá. ʻOku ui ʻa e tuʻitapú ko e “Tamai Māʻoniʻoni.” Ko e tokotaha naʻá ne fokotuʻu ʻa e ʻunuaki ʻi onopooni ʻa e Katoliká ko e Opus Dei, ko José María Escrivá, ʻoku vakai ki ai ʻa e niʻihi ia ʻo e kau Katoliká ko ha “faʻifaʻitakiʻanga ki he tuʻunga māʻoniʻoní.” Ko e lotu Hinituú ʻoku ʻi ai ʻa hono kau suami, pe kau tangata māʻoniʻoni. Ko Gandhi naʻe fakaʻapaʻapaʻi ko ha tangata māʻoniʻoni. Ko e lotu Putá ʻoku ʻi ai ʻa hono kau mōnike māʻoniʻoni, pea ko e ʻIsilamí ko hono palōfita māʻoniʻoni. Ka ko e hā hono ʻuhinga matematē ʻa e hoko ʻo māʻoniʻoní?
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ongo foʻi lea ko e “māʻoniʻoni” mo e “tuʻunga māʻoniʻoni”? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke fai hano tali?
2 Ko e foʻi lea “māʻoniʻoní” kuo fakamatalaʻi ia ko ha “1. . . . fekauʻaki mo ha ivi faka-ʻOtua; toputapu. 2. Naʻe lau ki ai pe ʻoku taau ke ʻotuaʻaki pe fakalāngilangiʻi . . . 3. Moʻui ʻo fakatatau ki ha fokotuʻutuʻu anga-fefeka pe māʻolunga fakaeʻulungaanga fakalotu pe fakalaumālié . . . 4. Naʻe fakahaaʻi pe fokotuʻu mavahe ki ha taumuʻa fakaelotu.” ʻI he potutohi faka-Tohitapú, ko e ʻuhinga ʻo e tuʻunga māʻoniʻoní ko e “maʻa fakaelotu pe tuʻunga maʻa; toputapu.” Fakatatau ki he tohi ngāue kumi faleʻi ʻa e Tohitapú ko e Insight on the Scriptures, “ko e muʻaki foʻi lea faka-Hepelū ko e qoʹdhesh ʻokú ne fakahā ʻa e fakakaukau ʻo e mavahe, maʻataʻatā, pe fakamāʻoniʻoniʻi ki he ʻOtuá, . . . ko ha tuʻunga ʻo e tuku ki tafaʻaki ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.”a
3 Ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe tuʻutuʻuniʻi ke māʻoniʻoni. Naʻe fakamatalaʻi ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá: “Ko Sihova au ko homou ʻOtua; ko ia mou fakatapuʻi kimoutolu, pea mou maʻoniʻoni he ʻoku ou maʻoniʻoni.” Ko hai ia naʻe hoko ko e Matavai ʻo e tuʻunga māʻoniʻoní? ʻE malava fēfē ke hoko ʻo māʻoniʻoni ʻa e kau ʻIsileli taʻehaohaoá? Pea ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau maʻu maʻatautolu he ʻahó ni ʻi he fiemaʻu ʻe Sihova ke ʻi he tuʻunga māʻoniʻoní?—Livitikō 11:44.
Anga ʻo e Felāveʻi ʻa ʻIsileli mo e Matavai ʻo e Tuʻunga Māʻoniʻoní
4. Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi ʻIsileli?
4 Ko e meʻa kotoa pē naʻe felāveʻi mo e founga-lotu ʻa ʻIsileli kia Sihova ko e ʻOtuá naʻe pau ke vakai ki ai ʻoku māʻoniʻoni pea tōʻongafai ki ai ʻi hono tuʻunga peheé. Ko e hā naʻe pehē ai iá? Koeʻuhí ko Sihova tonu ko e tupuʻanga ia mo e matavai ʻo e tuʻunga māʻoniʻoní. Ko hono fakamatalaʻi ko ia ʻe Mōsese ʻa e teuteu ʻo e tāpanekale māʻoniʻoní pea mo e ngaahi teunga faka-taulaʻeikí mo hono ngaahi teuteú ʻoku fakaʻosiʻaki ia ʻa e ngaahi lea: “Bea naa nau gaohi ae bale oe tatā tabu oe koula haohaoa, o tohi ki ai ae tohi, o hage koe tohi togitogi oe mama. Koe maonioni kia Jihova.” Ko e pale ʻo e koula haohaoa ko ʻení naʻe fakamaʻu ia ki he tatā ʻo e taulaʻeiki lahí, pea naʻá ne fakahaaʻi ko iá kuo tuku mavahe ki ha ngāue makehe māʻoniʻoni. ʻI heʻenau sio tonu ki he fakaʻilonga ko ʻeni kuo tongí heʻene fetapaki ʻi he ulo ʻa e laʻaá, naʻe toutou fakamanatuʻi ai ki he kau ʻIsilelí ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová.—ʻEkisoto 28:36; 29:6; 39:30, PM.
5. ʻE ala lava fēfē ke vakai ki ai ʻoku māʻoniʻoni ʻa e kau ʻIsileli taʻehaohaoá?
5 Ka ʻe malava fēfē ke hoko ʻo māʻoniʻoni ʻa e kau ʻIsilelí? ʻAki pē ʻa e vāofi honau vahaʻangatae mo Sihová pea mo ʻenau founga-lotu maʻa kiate iá. Naʻa nau fiemaʻu ʻa e ʻiloʻi kānokano ʻo e “Tokotaha Māʻoniʻoni Tahá” koeʻuhí ke fai kiate ia ʻa e founga-lotú ʻi he tuʻunga māʻoniʻoni, ʻi he maʻa fakaesino mo e fakalaumālie. (Palōvepi 2:1-6; 9:10) Ko ia ai, naʻe pau ke fai ʻa e founga-lotu ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá fakataha mo ha fakaueʻiloto ʻoku maʻa mo ha loto ʻoku maʻa. ʻE hoko ʻo taukovi kia Sihova ha toe tuʻunga mālualoi pē ʻi he founga-lotú.—Palōvepi 21:27.
ʻUhinga Naʻe Talakoviʻi Ai ʻe Sihova ʻa ʻIsilelí
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e tōʻongafai ʻa e kau Siu ʻi he taimi ʻo Malakaí ki he tēpile ʻa Sihová?
6 Naʻe fakatātaaʻi mahino ʻa e meʻá ni ʻi he taimi naʻe fai fakapāpākū ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono ʻave ʻa e ngaahi feilaulau feifeiʻavale mo mele ki he temipalé. Fakafou heʻene palōfita ko Malakaí, naʻe talakoviʻi ʻe Sihova ʻenau ngaahi tukumoʻui māʻulaló: “ʻOku ʻikai te u momoʻi manako kiate kimoutolu—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti—pea ʻe ʻikai te u tali ʻa e feilaulau mei homou nima. . . . Ka ko kimoutolu ʻoku mou toʻo hono tapu ʻi hoʻomou pehe, Ko e tepile ʻo Atonai ʻoku vaʻingaʻaki, pea ko e meʻa ʻoku hiki mei ai, ʻa hono meʻakai, hono siaʻa! ʻOku mou pehe foki, ‘ʻA ko e meʻa fakakina’; pea ʻoku mou kisu ki ai—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti—pea kuo mou ʻomi ʻa e meʻa kuo faʻao, ʻa e meʻa ʻoku ketu, mo e meʻa ʻoku mahaki, ʻo mou feilaulauʻaki ia: teu tali koā ha meʻa pehe mei homou nima?—ko Sihova ia.”—Malakai 1:10, 12, 13.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoni naʻe fai ʻe he kau Siú ʻi he senituli hono nimá K.M.?
7 Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Malakai ke talakoviʻi ʻa e ngaahi ngāue hala ʻa e kau Siú, ngalingali ʻi he lolotonga ʻo e senituli hono nimá K.M. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taulaʻeikí ha faʻifaʻitakiʻanga kovi, pea ko honau ʻulungaangá naʻe ʻikai ʻaupito ke māʻoniʻoni. Ko e kakaí, ʻi heʻenau muimui ʻi he taki ko iá, naʻa nau fakangaloku ʻi heʻenau ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻo aʻu ai pē ki he tuʻunga ko hono veteʻi honau ngaahi uaifí, mahalo pē nai koeʻuhi kae lava ke nau maʻu ha ngaahi uaifi pangani kei siʻi ange. Naʻe tohi ʻe Malakai: “Koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he vahaʻa oʻou mo e uaifi ʻo hoʻo talavou, ʻa ia kuo ke fai kākā ki ai;b ka ko ho kaumeʻa ia, pea ko e uaifi naʻa ke fuakava ki ai. . . . Ko ia mou lama homou laumalie, ke ʻoua naʻa ai ha kākā ʻe fai ki he uaifi ʻo hoʻo talavou. He ʻoku fehiʻa ʻa ʻene ʻAfio ki he vete—ko e folofola ia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.”—Malakai 2:14-16.
8. Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻe he vakai ʻi onopooni ki he vete malí?
8 ʻI onopooni, kuo māʻolunga ʻa e tuʻunga ʻo e vete malí, ʻi he ngaahi fonua lahi ko ia ʻoku faingofua ai ʻa e veté. Naʻa mo e fakatahaʻanga Kalisitiané kuo uesia ai. ʻI he ʻikai ke kumi ki he tokoni ʻa e kau mātuʻá ke lavaʻi ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá pea feinga ke ʻai ke lavameʻa ʻenau nofo malí, kuo ʻi ai ʻa e niʻihi ia kuo fuʻu vave ʻenau veteʻi honau hoá. ʻOku faʻa hoko ai ʻo uesia lahi fakaeongo ʻa e fānaú.—Mātiu 19:8, 9.
9, 10. ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa ʻetau fakakaukauloto ki heʻetau founga-lotu kia Sihová?
9 Hangē ko ia kuo tau fakatokangaʻi ki muʻá, ʻi he vakai atu ki he tuʻunga fakalilifu fakalaumālie ʻi he taimi ʻo Malakaí, naʻe fakahalaiaʻi fakahangatonu ʻe Sihova ʻa e founga-lotu nōnōaʻia ʻa Siutá peá ne fakahaaʻi te ne tali ʻa e lotu maʻá pē. ʻIkai ʻoku totonu ke ʻai ʻe he meʻá ni kitautolu ke fakakaukauloto ki he anga ʻo ʻetau founga-lotu kia Sihova ko e ʻOtuá, ko e ʻEiki Aoniu ʻo e ʻuniveesí, ko e Matavai ʻo e tuʻunga māʻoniʻoni moʻoní? ʻOku tau foaki moʻoni ki he ʻOtuá ʻa e ngāue māʻoniʻoní? ʻOku tau tauhi kitautolu ʻi ha tuʻunga maʻa fakalaumālie?
10 ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni iá kuo pau ke tau hoko ʻo haohaoa, he ʻoku taʻemalava ia, pe kuo pau ke tau fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻuhinga iá ko e Kalisitiane taki taha ʻoku totonu ke ne ʻange ki he ʻOtuá ʻa e founga-lotu ʻa ia ko ʻene lelei tahá ia fakatatau ki he ngaahi tuʻunga tāutahá. ʻOku kau ʻeni ki he anga ʻo ʻetau founga-lotú. Ko ʻetau ngāue toputapú ʻoku totonu ko ʻetau lelei tahá ia—ngāue māʻoniʻoni. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahoko iá?—Luke 16:10; Kalētia 6:3, 4.
Ko e Ngaahi Loto-Maʻá ʻOku Iku ki he Lotu Maʻa
11, 12. ʻOku tupu mei fē ʻa e ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní?
11 Naʻe akoʻi mahino ʻe Sīsū ʻe hoko ʻo eʻa ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻi he lotó mei he meʻa ʻa ia ʻoku leaʻaki mo fai ʻe ha taha. Naʻe pehē ʻe Sīsū ki he kau Fālesi fuʻu fie māʻoniʻoní, kae taʻemāʻoniʻoní: “ʻA e hakoʻi ngata fekai, te mou lava fēfē ke leaʻaki ʻa e ngāhi meʻa ʻoku lelei, ka ko e faʻahinga ʻoku kovi? he ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” Naʻá ne fakahaaʻi ki mui ai ko e ngaahi tōʻonga fulikivanú ʻoku mapuna hake ia mei he ngaahi fakakaukau fulikivanu ʻi he lotó, pe tangata ʻi lotó. Naʻá ne pehē: “Ka ko e ngāhi meʻa ʻoku hu mei he ngutu ʻoku mei he loto; pea ko ʻena pe meʻa ʻoku ʻuli ai ʻa e tangata. He ʻoku mei he loto ʻa e ngāhi fakakaukau pango, ʻa e ngāhi fakapō, ʻa e ngāhi faikovi ʻa alafia, ʻa e ngāhi feʻauaki. ʻa e ngāhi kaihaʻa, ʻa e ngāhi tukuaki, ʻa e ngāhi laukovi ki he ʻOtua. Ko eni ʻa e ngāhi meʻa ʻoku ʻuli ai ha tangata.”—Mātiu 12:34; 15:18-20.
12 ʻOku tokoni ʻa e meʻá ni kiate kitautolu ke laveʻi ko e ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa naʻe ake tuʻungaʻa hake pē pe ʻikai hano makatuʻunga ki muʻa. Ko e nunuʻa kinautolu ʻo e ngaahi fakakaukau ʻuli ʻa ia kuo nofo toitoi ʻi he lotó—ngaahi holi fakapulipuli pea mahalo nai ko e ngaahi fakaʻānaua. Ko e ʻuhinga ia naʻe lava ai ke pehē ʻe Sīsū: “Kuo mou fanongo naʻe folofolaʻaki, ʻOua naʻa ke tono fefine: ka ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻe au, ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” ʻI he ngaahi fakalea kehé, kuo ʻosi faiaka pē ʻa e feʻauakí ia mo e tonó ʻi he lotó ki muʻa ʻoku teʻeki fai ki ai ha meʻa. ʻI he toki ʻi ai leva ʻa e faingamālié, ʻoku hoko leva ai ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemāʻoniʻoní ko e ngaahi ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoni. ʻOku hoko ʻo eʻa ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻe niʻihi ʻa ia ko e feʻauaki, tono, fakasōtoma, kaihaʻa, ngaahi laukovi ki he ʻOtuá, pea mo e tafoki mei he moʻoní.—Mātiu 5:27, 28; Kalētia 5:19-21.
13. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ki he anga ʻo e iku ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemāʻoniʻoní ki he ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoni?
13 ʻOku lava ke fakatātaaʻi ʻeni ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku hangē ai ha tahí ʻa e ngaahi fale pele paʻangá, ko ia ʻoku fakautuutu ai ʻa e faingamālie ke pele paʻangá. ʻE ʻahiʻahiʻi nai ai ha taha ke hanga ki he fakaleleiʻanga fakangalingali ko ʻení ke feinga ke solova ʻene ngaahi palopalema faka-paʻangá. ʻE fakalotoʻi nai ha tokoua ʻe he fakaʻuhinga halá ke ne talitekeʻi pe ʻikai sivisiviʻi ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú.c ʻI he toe fakatātā ʻe taha, ko e faingofua ʻa e fakaʻatā ki he ngaahi fakatātā fakalielia, tatau ai pē pe ko e fakafou mai ʻi he TV, ngaahi vitioó, ngaahi komipiutá, pe ngaahi tohí, ʻoku ala lava ke ne taki ha Kalisitiane ki he ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ko ʻene liʻaki hono teunga tau fakalaumālié, pea ki muʻa ke ne fakatokangaʻí, kuó ne tō ki he ʻulungaanga taʻetaaú. Ka ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ko e hekea ki he angahalá ʻoku kamata ia ʻi he ʻatamaí. ʻIo, ʻi he ngaahi tuʻunga hangē ko ʻení, ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sēmisí: “Ka ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻa e tangata taki taha he tohoaki ia ʻe heʻene holi aʻana, mo taki ʻaki ha mounu. Faifai pea tuʻituʻia ʻa e holi ko ia, ʻo ne fanauʻi ha angahala.”—Sēmisi 1:14, 15; ʻEfesō 6:11-18.
14. Kuo anga-fēfē ʻa e tafoki ʻa e niʻihi mei honau ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní?
14 ʻOku fakafiefiá, he ko e kau Kalisitiane tokolahi kuo nau faiangahala ʻi honau vaivaí ʻoku nau fakahā ʻa e fakatomala moʻoni, pea ʻoku lava ʻe he kau mātuʻá ke fakafoki fakalaumālie mai ʻa e faʻahinga peheé. Naʻa mo e tokolahi kuo tuʻusi koeʻuhi ko e taʻefakatomalá ʻoku faifai atu pē ʻo nau fakakaukau lelei pea ʻoku toe fakafoki mai ki he fakatahaʻangá. ʻOku nau haʻu ʻo ʻilo ʻa e faingofua hono maʻu kinautolu ʻe Sētané ʻi heʻenau fakaʻatā ʻa e ngaahi ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní ke faiaka ʻi honau lotó.—Kalētia 6:1; 2 Tīmote 2:24-26; 1 Pita 5:8, 9.
Ko e Polé—Ke Fehangahangai mo Hotau Ngaahi Vaivaiʻangá
15. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau fehangahangai mo hotau ngaahi vaivaiʻangá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá?
15 Kuo pau ke tau fai ha feinga ke ʻiloʻi moʻoni hotau lotó. ʻOku tau loto-lelei ke fehangahangai mo hotau ngaahi vaivaiʻangá, ʻo ʻiloʻi kinautolu, pea toki ngāue leva ke ikunaʻi kinautolu? ʻOku tau loto-lelei ke ʻeke ki ha kaumeʻa faitotonu ki he founga te tau ala lava ai ke fakaleleiʻi kitautolú, pea tau toki fanongo ki heʻene faleʻí? Ke nofo maʻu ʻi he māʻoniʻoní kuo pau ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi tōnounoú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētane hotau ngaahi vaivaiʻangá. Te ne ngāueʻaki ʻene ngaahi fāliunga olopotó ke ueʻi kitautolu ki he angahalá mo e ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní. ʻI heʻene ngaahi tōʻonga kākaá, ʻokú ne feingaʻi ai ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua te tau kei tāpuhā ai pea ʻaonga ki he founga-lotu ʻa Sihová.—Selemaia 17:9; ʻEfesō 6:11; Sēmisi 1:19.
16. Ko e hā ʻa e faitau naʻe maʻu ʻe Paulá?
16 Ko e ʻaposetolo ko Paulá naʻe ʻi ai tonu hono ngaahi fakamāuʻi mo hono ngaahi ʻahiʻahiʻi, hangē ko ia naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻi heʻene tohi ki he kau Lomá: “Seuke, kuo u ʻilo, ko e meʻa kiate au, ʻa ia ko e pehē ki hoku kakano, ʻoku ʻikai ke fale ai ha lelei ʻe taha: he ʻoku tolotui mai ʻa e fie fai lelei, ka ko hono fai ʻoku ʻikai. ʻIo, ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kae kehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia. . . . ʻoku te kaungā-malieʻia mo e lao ʻa e ʻOtua, ʻa hoto tangata-ʻi-loto; ka ʻoku ha kiate au ha lao kehe ʻoku nofo i hoku ngaahi kupu, ʻo fai tau mo e lao ʻo hoku loto, mo takipopula au ki he lao angahalaʻia ʻoku nofo ʻi hoku ngaahi kupu.”—Loma 7:18-23.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa e ikuna ʻa Paula ʻi heʻene faitau mo hono ngaahi vaivaiʻangá?
17 Sai ko e poini mahuʻinga ʻi he tuʻunga ʻo Paulá ko ʻene ʻiloʻi ko ia ʻa hono ngaahi vaivaiʻangá. Neongo kinautolu, naʻe malava ke ne pehē: “ʻOku te kaunga-malieʻia mo e lao ʻa e ʻOtua, ʻa hoto tangata-ʻi-loto [fakalaumālié].” Naʻe ʻofa ʻa Paula ki he meʻa naʻe leleí peá ne fehiʻa ki he meʻa naʻe koví. Ka naʻe kei ʻi ai pē ʻa e faitau ke ne fai, ko e faitau tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe kitautolu kotoa—fakafepaki kia Sētane, ko e māmaní, pea mo e kakanó. Ko ia ai, ʻe malava fēfē ke tau ikuna ʻi he faitau ke nofo maʻu ʻi he māʻoniʻoní, ʻo mavahe mei he māmani ko ʻení pea mo ʻene fakakaukaú?—2 Kolinitō 4:4; ʻEfesō 6:12.
ʻOku Lava Fēfē ke Tau Nofo Maʻu ʻi he Māʻoniʻoní?
18. ʻE lava fēfē ke tau nofo maʻu ʻi he māʻoniʻoní?
18 ʻOku ʻikai ke maʻu ʻa e tuʻunga māʻoniʻoní ia he fou ʻi he hala ʻoku faingofua taha hono fakafepakiʻí pe ʻi he fakahōhōʻiaʻi-kitá. Ko e faʻahinga tokotaha ko iá te ne fai maʻu pē ha ngaahi kalofanga ki hono ʻulungaangá pea feinga ke fai ʻa e tukuakí ki ha feituʻu kehe. Mahalo ʻoku fiemaʻu ke tau ako ke hoko ʻo puleʻi ʻa ʻetau ngaahi tōʻongá pea ʻoua ʻe hoko ʻo hange ko e niʻihi ʻa ia ʻoku nau pehē tokua ko e tufakanga pē ia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu kiate kinautolu koeʻuhi ko e tuʻunga naʻe ʻi ai fakafāmilí pe tukufakaholó. Ko e tefito ʻo e meʻá ʻoku nofo ia ʻi he loto ʻo e tokotaha tāutaha. ʻOkú ne ʻofa ʻi he anga-tonú? fakaʻamu ki he tuʻunga māʻoniʻoní? holi ki he tāpuaki ʻa e ʻOtuá? Naʻe fakahā mahino ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e fiemaʻu ʻo e tuʻunga māʻoniʻoní ʻi heʻene pehē: “Afe mei he kovi ʻo fai lelei; Kumi ki he melino, ʻo tuli ki ai.” Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ke taʻeloi hoʻomou ʻofa. Fehiʻaʻia ki he kovi; pikitai ki he lelei.”—Sāme 34:14; 97:10; Loma 12:9.
19, 20. (a) ʻE anga-fēfē ke tau langa hake ʻetau fakakaukaú? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku kau ki he ako fakafoʻituitui ola leleí?
19 ʻOku lava ke tau “pikitai ki he lelei” kapau ʻoku tau vakai ki he ngaahi meʻá mei he tuʻunga ʻa Sihová, pea kapau ʻoku tau maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí. (1 Kolinitō 2:16) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻení? ʻAki ʻa e ako maʻu pē mo e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e tuʻo fiha ē hono fai ʻa e akonaki ko ʻení! Ka ʻoku tau tali fakamātoato feʻunga ia? Ko e fakatātaá, ʻokú ke ako moʻoni ʻa e makasini ko ʻení, ʻo vakaiʻi ʻa e ngaahi konga tohi ʻi he Tohitapú, ki muʻa ʻi hoʻo haʻu ki he fakatahá? ʻI he akó ʻoku ʻikai ke ʻuhingá ke tau laineʻi pē ha pupunga lea siʻisiʻi ʻi he palakalafi taki taha. ʻOku lava ke sioʻi fakavave pē ha kupu ia ʻo e akó pea laineʻi ʻi he miniti pē nai ʻe 15. ʻOku ʻuhinga iá kuo tau ʻosi ako ʻa e kupú? Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu nai ʻa e houa ʻe taha pe ua ke ako ai mo ʻai ki loto ʻa e ʻaonga fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻi he kupu taki taha.
20 Mahalo nai ʻoku fiemaʻu ke tau akonakiʻi kitautolu ke tafoki mei he TV ʻi ha ngaahi houa siʻi ʻi he uike taki taha pea tokanga taha moʻoni ki hotau tuʻunga māʻoniʻoni fakafoʻituituí. ʻOku langa hake fakalaumālie kitautolu ʻi heʻetau ako maʻu peé, ʻo ueʻi ke ngāue ʻa e ʻatamaí ki hono fai ʻa e ngaahi fili totonu—ko e ngaahi fili ʻa ia ʻe iku ki he “taka he toʻonga maʻoniʻoni.”—2 Pita 3:11; ʻEfesō 4:23; 5:15, 16.
21. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku toe ke talí?
21 Ko e fehuʻi leva he taimi ní ʻoku pehē, Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ange ʻi he ngāué mo e ʻulungaangá ʻoku malava ke tau hoko ai kitautolu kau Kalisitiané ʻo māʻoniʻoni, ʻo hangē ko ia ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni? Ko e kupu hono hokó ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku taau ke fakakaukau ki ai.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e voliume ngāue kumi faleʻi ʻe ua ko ʻení ʻoku pulusi ia ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Ki ha fakakaukau kakato ange ki he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “fai kākā,” sio ki he Awake! ʻo Fepueli 8, 1994, peesi 20-21, “Ko e Hā ʻa e Faʻahinga Vete Mali ʻOku Fehiʻa Ai ʻa e ʻOtuá?”
c Ki ha toe fakamatala lahi ange ki he ʻuhinga ʻoku pehē ai ko e ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoni ʻa e pele paʻangá, sio ki he Awake! ʻo ʻAokosi 8, 1994, peesi 14-15, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Naʻe anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻa e Matavai ʻo e māʻoniʻoní ʻi ʻIsileli?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe taʻemāʻoniʻoni ai ʻa e founga-lotu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taimi ʻo Malakaí?
◻ ʻOku kamata mei fē ʻa e ʻulungaanga taʻemāʻoniʻoní?
◻ Ke hoko ʻo māʻoniʻoni, ko e hā kuo pau ke tau ʻiloʻí?
◻ ʻE lava fēfē ke tau nofo maʻu ʻi he māʻoniʻoní?