LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w97 1/1 p. 20-25
  • Ke Fakalāngilangiʻi Kotoa ʻa Sihova!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ke Fakalāngilangiʻi Kotoa ʻa Sihova!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Folofola Mai ʻa “Jihova oe Gaahi Kau Tau”
  • Ko e Temipale Fakalaumālie Lāngilangiʻia
  • “Oku Ou Iate Kimoutolu”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Ke Mālohi Homou Nimá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Hakeaí mo e Tohi Sakalaiá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • “Te U Luluʻi ʻa e Kotoa ʻo e Ngaahi Puleʻangá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
w97 1/1 p. 20-25

Ke Fakalāngilangiʻi Kotoa ʻa Sihova!

“Mou fakalangilangiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi fonua ʻo hahake.”​—AISEA 24:15.

1. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau palōfita ʻa Sihová ki hono huafá, ʻo kehe ia mei he fakakaukau fē ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané he ʻaho ní?

KO E SIHOVÁ​—ko e huafa tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e ʻOtuá! He fiefia ē ka ko e kau palōfita anga-tonu ʻo e kuohilí ke lea ʻi he huafa ko iá! ʻI he hākahaka, naʻa nau fakalāngilangiʻi ai honau ʻEiki Haú, ʻa Sihova, ʻa ia ko hono huafá ʻoku fakamahino ai ia ko e Faʻu-Taumuʻa Lahi. (Aisea 40:5; Selemaia 10:​6, 10; Isikeli 36:23) Naʻa mo e kau palōfita iiki naʻe laú, naʻa nau mohu lea ʻi hono ʻoatu ʻa e fakalāngilangí kia Sihova. Ko e taha ʻo e faʻahingá ni ko Hakeai. ʻI he tohi ʻa Hakeaí, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki pē ʻa e foʻi veesi ʻe 38, ʻoku ngāueʻaki tuʻo 35 ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e kikite peheé ʻoku ongo mate ia ʻi he taimi ʻoku toʻo ai ʻa e huafa Sihová kae fetongiʻaki ia ʻa e hingoa fakalakanga ko e “Eiki,” ʻo hangē ko hono ngāueʻaki ia ʻe he kau ʻaposetolo fuʻu makehe atu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi heʻenau ngaahi liliu Tohitapú.​—Fakafehoanaki mo 2 Kolinito 11:​5.

2, 3. (a) Naʻe fēfē hono fakahoko ʻa e kikite tuʻu-ki-muʻa ʻe taha fekauʻaki mo hono toe fakafoʻou ʻo ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e fiefia naʻe ʻinasi ai ʻa e toenga ʻo e kau Siú mo honau ngaahi kaungāmeʻá?

2 ʻI he Aisea 12:​2, ʻoku taholo ua ai hono ngāueʻaki ʻa e huafá.a ʻOku fakahā ʻe he palōfitá: “Vakai ko hoku fakamoʻuiʻanga ʻa Ela; te u falala pe, ʻo ʻikai te u manavahea: He ko hoku malohinga mo ʻeku taʻanga ʻa Iaa Sihova; pea kuo ne hoko ko hoku fakamoʻuiʻanga.” (Toe sio ki he Aisea 26:4.) Ko ia, ko e taʻu nai ʻe 200 ki muʻa pea tukuange ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné, naʻe fakafou ai ʻe ʻIaa Sihova ʻi heʻene palōfita ko ʻAiseá ʻa e fakahā papau, ko ia honau Fakamoʻui māfimafí. Ko e nofo pōpula ko iá ʻe kamata ia mei he 607 ki he 537 K.M. Naʻe toe tohi foki ʻe ʻAisea: “Ko au Sihova ia ʻoku fai ʻa e meʻa kotoa: . . . ʻoku folofola kia Kolesi, Ko ʻeku tauhisipi ia, pea te ne fakaai kotoa ʻa e meʻa ʻoku ou loto ki ai: ʻio, heʻene pehe ki Selusalema, ʻE toe langa ia; pea ki he temipale, ʻE toe tanupou.” Ko hai ʻa e Kōlesi ko ʻení? ʻOku fakaofó, naʻe fakamoʻoniʻi, ko ia ʻa e Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsia, ʻa ia naʻá ne ikunaʻi ʻa Pāpilone ʻi he 539 K.M.​—Aisea 44:​24, 28.

3 ʻI he moʻoni ko ia ʻa e ngaahi folofola ʻa Sihova naʻe hiki ʻe ʻAiseá, naʻe fakahoko ai ʻe Kōlesi ki ʻIsileli nofo pōpulá ha tuʻutuʻuni: “ʻIlonga kimoutolu ʻi hono kakai kotoa ʻoku ne ʻatā ke ʻalu, pea ʻofa ke kau mo ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, pea ke mou ʻalu hake ki Selusalema, ʻa ia ʻoku i Siuta, ʻo langa ʻa e fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli. Ko ena ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻoku ʻi Selusalema.” Ko ha toenga ʻo e kau Siu fiefia-valé ni, fakataha mo e kau Netinimi ʻikai ko ha ʻIsilelí, pea mo e ngaahi foha ʻo e kau sevāniti ʻa Solomoné, naʻa nau foki ki Selusalema. Naʻa nau aʻu taimi tonu atu ki hono fakamanatu ko ia ʻa e Kātoanga Falelouʻakaú ʻi he 537 K.M. pea mo fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova ʻi hono ʻōlitá. ʻI he taʻu hono hokó, ʻi he māhina hono uá, naʻa nau fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo e temipale hono uá, ʻo fai ʻi he kalanga leʻolahi he fiefia mo e fakahīkihiki kia Sihova.​—Esela 1:​1-4; 2:​1, 2, 43, 55; 3:​1-6, 8, 10-​13.

4. Naʻe hoko fēfē ʻo moʻoni ʻa e Aisea vahe 35 mo e 55?

4 Ko e kikite ʻo e toe fakafoʻou ko ia ʻa Sihová, naʻe toki fakahoko lāngilangi ia ʻi ʻIsileli: “ʻE fiefia ʻa e lala mo e fonua mamate; pea ʻe tomeʻe ʻa e Alapa, ʻo fisi hange ko e lose. . . . ko e faʻahinga ko ia te nau mamata ki he langilangi ʻo Sihova, ko e teungaʻia ʻo hotau ʻOtua.” “Mou hu ki tuʻa mo e fiefia, pea ʻe taki atu kimoutolu mo e melino: Ko e ngaahi moʻunga mo e ngaahi sia te nau pa mavava ʻi hoʻomou ha mai. . . . Pea ʻe tupu ai ha huafa foʻou ʻo e ʻEiki, ha fakaʻilonga taʻengata ʻe ʻikai motu.”​—Aisea 35:​1, 2; 55:​12, 13.

5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fuonounou ai ʻa e fiefia ʻa ʻIsilelí?

5 Kae kehe, ko e fiefia ko iá naʻe fuonounou. Ko e ngaahi kakai kaungāʻapí naʻa nau kumi ki ha kaungākau ʻi ha tui fefiofiʻaki ʻi hono langa ko ia ʻo e temipalé. Ko e kau Siú ʻi he kamatá, naʻa nau tuʻumaʻu pē, ʻaki ʻenau pehē: “ʻOku ʻikai hamou kaunga ʻi he langa fale moʻo mau ʻOtua; ka ko kimautolu pe te mau langa fale moʻo Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo hange ko homau tuʻutuʻuni ʻe Kingi Kolesi ko e Tuʻi Pesia.” Naʻe hoko ai heni ʻa e ngaahi kaungāʻapí ko e kau fakafepaki loto-ʻita. Naʻa “nau fakavaivai tuʻu ʻa e nima ʻo e kakai Siuta, mo fakahohaʻasi kinautolu ʻi he langa fale.” Naʻa nau toe talatalaakiʻi loi ʻa e meʻa naʻe hokó ki he fetongi ko ia ʻo Kōlesí, ʻa ʻAtasease, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ha tapui ki hono langa ko ia ʻo e temipalé. (Esela 4:​1-​24) ʻI he taʻu ʻe 17, naʻe tuʻu ai ʻa e ngāué. Ko e meʻa pangó, naʻe tō ai ʻa e kau Siú ki ha founga moʻui fakamatelie ʻi he taimi ko iá.

ʻOku Folofola Mai ʻa “Jihova oe Gaahi Kau Tau”

6. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he tuʻunga ʻi ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e hā mahino ʻo e hingoa ʻo Hakeaí?

6 Ka neongo ia, naʻe fakahāhā ʻe Sihova ‘hono iví mo hono mālohí’ maʻa ʻIsileli, ʻaki ʻene fekau atu ha kau palōfita, tautefito kia Hakeai mo Sākalaia, ke langaʻi hake ʻa e kau Siú ki honau ngaahi fatongiá. Ko e hingoa Hakeaí, ʻoku ʻi ai ʻene felāveʻi fakaekātoanga, he ʻoku hā ʻoku ʻuhingá ko e “Fanauʻi ʻi ha Kātoanga.” ʻI heʻene feʻungamālié, naʻá ne kamata ke kikite ai ʻi he ʻuluaki ʻaho ko ia ʻo e māhina ʻo e Kātoanga Falelouʻakaú, ʻa ē ko e taimi ia naʻe fiemaʻu ai ki he kau Siú ke “fiefia pe.” (Teutalonome 16:15) Fakafou ʻia Hakeai, naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e pōpoaki ʻe fā ʻi ha vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe 112.​—Hakeai 1:1; 2:​1, 10, 20.

7. ʻOku totonu ke fēfē hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea kamata ʻa Hakeaí?

7 ʻI he kamata ʻo ʻene kikité, naʻe pehē ai ʻe Hakeai: “Oku folofola e Jihova oe gaahi kau tau o behe.” (Hakeai 1:2a, PM) Ko hai nai ʻa e “gaahi kau tau” ko ʻení? Ko e ngaahi kongakau ʻāngelo ia ʻa Sihova, ʻoku faʻa lave ki ai ʻa e Tohitapú ko e ngaahi kongakau fakakautau. (Siope 1:6; 2:1; Sāme 103:​20, 21; Mātiu 26:53) ʻIkai ʻoku fakalototoʻa ʻeni kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni, he ko e ʻEiki Hau ko Sihová tonu ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kongakau ikuʻingataʻa fakalangi ko ʻení, ke tataki ʻa ʻetau ngāue ko ia ko hono toe fakafoki mai ʻa e lotu moʻoní ki he māmaní?​—Fakafehoanaki mo 2 Tuʻi 6:​15-​17.

8. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau naʻá ne uesia ʻa ʻIsilelí, pea ko e hā hono olá?

8 Ko e hā ʻa e kakano ʻo e ʻuluaki pōpoaki ʻa Hakeaí? Naʻe ʻosi lea ʻa e kakaí ia: “Oku heeki hoko ae kuoga, ae kuoga ke laga ai ae fale o Jihova.” Naʻe ʻikai kei hoko ʻa e langa temipalé ia, ʻa ē naʻá ne fakafofongaʻi ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e lotu fakaeʻotuá, ko ʻenau tokanga muʻomuʻá ia. Kuo nau tafoki ʻo langa maʻa kinautolu ʻa e ngaahi ʻapi hangē ha palasí. Kuo hanga ʻe ha sio fakamatelie ia ʻo holoki ʻa ʻenau loto-māfana ko ia ki he lotu ʻa Sihová. Ne iku ai ki hano toʻo ʻa ʻene tāpuakí. Ko ʻenau ngaahi ngoueʻangá naʻe ʻikai toe laku fua mai, pea naʻa nau masiva he vala ki he fuʻu faʻahitaʻu momokó. Ko ʻenau paʻanga hūmaí naʻe hoko ʻo feʻamokaki, pea naʻe hangē ia haʻanau faʻo paʻanga ki ha kato avá.​—Hakeai 1:2e-6, PM.

9. Ko e hā ʻa e akonaki mālohi, fakatupu langa hake naʻe tokonaki ʻe Sihová?

9 Naʻe tuʻo ua, ʻa hono fai ʻe Sihova ʻa e akonaki mālohi: “Fakakaukau ki ho mou gaahi aluaga.” ʻOku hā mahino, ko Seluipēpeli, ʻa e kōvana ʻo Selusalemá, pea mo e taulaʻeiki lahi ko Siosiuáb naʻá na fai ki ai peá na fakaʻaiʻai mālohi kotoa ʻa e kakaí ke “talagofua ki he leʻo o Jihova, ko ho nau Otua, moe gaahi lea a Hakeai ko e balofita, o hage koia kuo fekauʻi ai ia e Jihova, ko ho nau Otua, bea nae manavahe ae kakai i he ao o Jihova.” Tānaki atu ki aí, “nae toki lea a Hakeai koe talafekau a Jihova, i he fekau a Jihova ki he kakai, o behe, Oku ou iate kimoutolu, oku behe e Jihova.”​—Hakeai 1:5, 7-14, PM.

10. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohí maʻa ʻIsilelí?

10 Ko e kau taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻi Selusalema ne nau ngali pehē nai ko e lāngilangi ʻo e temipale naʻe toe langá ko e “mea noabe ia” ʻi hono fakatatau atu ki he muʻaki temipalé. Ka neongo ia, ʻi he ʻaho nai ʻe 51 mei ai naʻe ueʻi ʻe Sihova ʻa Hakeai ke ne talaki ha pōpoaki hono ua. Naʻe talaki ai ʻe Hakeai: “Ke malohi ni, E Selubebeli, oku pehe e Jihova; bea malohi, E Josiua, koe foha o Josataki, koe taulaeiki lahi; bea ke mou malohi, ae kakai kotoabe oe fonua, bea gaue, oku behe e Jihova: he oku ou iate kimoutolu, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau. . . . oua te mou manavahe.” Ko Sihova, ʻa ia naʻá ne toki ngāueʻaki hono mālohi aoniú ke ‘luluʻi ʻa e ngaahi langí mo mamani’ ʻi he taimi kuo kotofá, naʻe sio ia ki ai, ko e kau fakafepaki kotoa pē, naʻa mo e fakataputapui ʻa ha tuʻi, naʻe ikuʻi ia. ʻI loto pē ʻi he taʻu ʻe nimá, naʻe aʻusia ai ʻe he langa temipalé ʻa e ola kāfakafa.​—Hakeai 2:​3-6, PM.

11. Naʻe anga-fēfē hono fakafonu ʻe Sihova ʻa e temipale hono uá ʻaki ʻa e ‘lāngilangi hulu angé’?

11 Naʻe toki fakahoko ai heni ha talaʻofa fakaofo: “‘ʻE hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoa mei he puleʻanga kotoa pē; pea te u fakafonu ʻa e falé ni ʻaki ʻa e lāngilangi,’ ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau.” (Hakeai 2:​7, NW) Ko e “ngaahi meʻa manakoa” ko iá naʻe fakamoʻoniʻi ko e faʻahinga ʻikai ko ha ʻIsileli ʻa ia naʻa nau ōmai ʻo lotu ʻi he temipalé, ʻi he tapua atu ai ko ia ʻa e lāngilangi ʻo ʻene ʻi ai fakatuʻí. Naʻe fēfē hono fakatatau atu ʻa e temipale ko ʻeni naʻe toe langá, mo ia naʻe langa ʻi he ʻaho ʻo Solomoné? Naʻe fakahā ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá: “ʻE hulu ʻa e langilangi ʻo e fale ko eni ki mui ʻi he ʻuluaki​—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” (Hakeai 2:9) ʻI he muʻaki fakahoko ʻo e kikité, ko e temipale naʻe toe langá naʻe tuʻu fuoloa ange ia ʻi he ʻuluaki falé. Naʻe kei tuʻu pē ia ʻo aʻu mai ki he taimi naʻe hā ai ʻa e Mīsaiá ʻi he 29 T.S. ʻI heʻene toe hulu atú, ki muʻa ia pea toki fakapoongi ʻe hono ngaahi fili tafoki mei he moʻoní ʻi he 33 T.S., ko e Mīsaiá tonu naʻá ne ʻomi ki ai ʻa e lāngilangi ʻi he taimi naʻá ne malangaʻi ai ʻi ai ʻa e moʻoní.

12. Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻuluaki ongo temipalé?

12 Ko e temipale hono ʻuluaki mo hono ua ʻi Selusalemá, naʻá na fakahoko ha taumuʻa mahuʻinga, ko hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga mahuʻinga ʻo e ngāue fakataulaʻeiki ʻa e Mīsaiá, pea mo hono tauhi ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová ke moʻui ʻi māmani kae ʻoua kuo hoko moʻoni mai ʻa e Mīsaiá.​—Hepelu 10:1.

Ko e Temipale Fakalaumālie Lāngilangiʻia

13. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko mei he 29 ki he 33 T.S. ʻi heʻene fekauʻaki mo e temipale fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga naʻe fakahoko ʻe he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻungá ni?

13 ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e kikite ʻa Hakeai fekauʻaki mo e fakafoʻoú, ki he ngaahi taimi ʻamui angé? ʻOku ʻi ai moʻoni! Ko e temipale naʻe toe langa ʻi Selusalemá naʻe hoko ia ko e uho ʻo e lotu moʻoni kotoa pē ʻi māmaní. Ka naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi ʻe ia ha temipale fakalaumālie lāngilangiʻia ange. Ko ʻeni ia naʻe kamata ke ngāue ʻi he 29 T.S. ʻi he taimi, lolotonga hono papitaiso ʻo Sīsū ʻi he Vaitafe Sioataní, naʻe pani ai ʻe Sihova ʻa Sīsū ko e Taulaʻeiki Lahi, ʻi he hifo kiate ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní hangē ha lupé. (Mātiu 3:​16) Hili hono fakakakato ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní ʻaki ʻene pekia fakaefeilaulaú, naʻe toetuʻu ia ki hēvani, ʻa ē naʻe fakatātaaʻi ʻaki ʻa e Potu Toputapu ʻi he temipalé, pea ʻi aí naʻá ne foaki ai kia Sihova ʻa e totongi ʻo ʻene feilaulaú. Ko e meʻa ko ʻení, naʻe hoko ia ko ha huhuʻi, ʻo ʻufiʻufi ai ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻene kau ākongá, pea naʻe fakaava ai ʻa e hala ki hono pani kinautolu, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., ko e kau taulaʻeiki tokoni ʻi he temipale fakalaumālie ʻo Sihová. Ko ʻenau ngāue fakafaifekau anga-tonu ʻo aʻu ki he mate ko ia ʻi he lotoʻā ʻo e temipalé ʻi māmaní, ʻe taki atu ai ki ha toetuʻu fakahēvani ʻi he kahaʻú, ʻo ngāue fakataulaʻeiki hokohoko ai.

14. (a) Ko e hā ʻa e fiefia naʻe ō ua mo e ngāue faivelenga ʻa e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané? (e) Ko e hā naʻe fuonounou ai ʻa e fiefia ko ʻení?

14 Ko e laui afe ʻo e kau Siu fakatomalá​—pea ki mui ai ko e kau Senitailé​—naʻa nau ʻaukolo ki he fakatahaʻanga faka-Kalisitiane ko iá, pea kau atu ai pē ʻi hono talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e pule ki māmani ʻa e Puleʻanga ko ia ʻo e ʻOtuá ʻe hoko maí. Hili ha ngaahi taʻu nai ʻe 30, naʻe lava ai ke pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paulá, ko e ongoongo leleí kuo malangaʻi “ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kolose 1:​23) Ka ʻi he hili pē ʻa e mate ʻa e kau ʻaposetoló, naʻe hoko mai leva ha fuʻu tafoki mei he moʻoní, pea naʻe kamata leva ke tamatemate ʻa e maama ʻo e moʻoní. Naʻe fakapūlouʻi ai ʻa e Lotu faka-Kalisitiane moʻoní ʻe he fokotuʻu siasi ko ia ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa ia naʻe makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki fakapanganí mo e ngaahi poto fakafilōsefá.​—Ngāue 20:​29, 30.

15, 16. (a) Naʻe fakahoko fēfē ʻa e kikité ʻi he 1914? (e) Ko e hā ʻa e fakatahatahaʻi naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he konga ki mui ʻo e senituli 19 mo e konga ki muʻa ʻo e senituli 20?

15 Ne ʻosi atu ha ngaahi senituli. Pea ʻi he 1870 tupú, naʻe kamata ai ʻe ha kulupu ʻo e kau Kalisitiane loto-totonu, ke kau atu ʻi hano ako loloto ʻo e Tohitapú. Mei he Tohitapú, naʻa nau lava ai ke tuhuʻi ʻa e taʻu 1914 ʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e ngataʻanga “ʻa e ngaahi kuonga ʻo e Senitaile.” Naʻe toki hoko leva ai ʻa e “kuonga” tuʻu fakaefakaʻilonga ʻe fitú (taʻu ʻe 2,520 ʻo e pule fakaemanufekai ʻa e tangatá) ʻa ia naʻe fakangata ia ʻaki ʻa e fakanofo fakahēvani ʻo Kalaisi Sīsū​—ʻa e Tokotaha ʻoku “oʻona totonu” ko e Tuʻi faka-Mīsaia ʻo e māmaní. (Luke 21:24; Taniela 4:​25; Isikeli 21:​26, 27) Tautefito talu mei he 1919 ʻo fai mai, ko e Kau Ako Tohitapu ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻi he ʻahó ni ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kuo nau kau ʻi hono fakamafola tōtōivi ʻi he māmaní ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ko ia ʻoku tuʻunuku maí. ʻI he aʻu mai ki he 1919 ko ha laui afe siʻi pē ʻo e faʻahingá ni naʻa nau tali ʻa e ui ki he ngāué, ʻa ē naʻe fakahoko atu ʻi he fakataha-lahi ʻi Cedar Point, Ohio, U.S.A. Naʻe fakautuutu honau tokolahí ʻo aʻu mai ki he taʻu 1935 ʻi he līpooti ai ʻa e toko 56,153 ʻi he malaʻe malangá. ʻI he taʻu ko iá, ko e toko 52,465 ne nau ʻosi maʻu ʻinasi kinautolu ʻi he maá mo e uaine fakaefakatātaá ʻi he fai fakataʻu ko ia ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ʻo fakaʻilongaʻi ai ʻenau ʻamanaki ke hoko ko e kaungā-taulaʻeiki mo Kalaisi Sīsū ʻi he konga fakahēvani ʻo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová. Te nau toe ngāue foki mo ia ko e kaungā-tuʻi ʻi hono Puleʻanga faka-Mīsaiá.​—Luke 22:​29, 30; Loma 8:​15-17.

16 Ka neongo ia, ko e Fakahā 7:​4​-8 mo e 14:​1-4 ʻoku hā ai ko e tokolahi fakakātoa ʻo e kau Kalisitiane pani ko ʻení ʻoku fakangatangata pē ki he 144,000, ʻa ia ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe fakatahatahaʻi ia he lolotonga ʻo e ʻuluaki senitulí ki muʻa ia pea toki hoko ʻa e fuʻu tafoki mei he moʻoní. Mei he fakaʻosiʻosi ʻo e senituli 19 pea aʻu mai ki he 20, kuo fakakakato ai ʻe Sihova hono fakatahatahaʻi ʻa e kulupu ko ʻení ʻa ia kuo fufuluʻaki ʻa e vai ko ʻene Folofolá, ʻo fakatonuhiaʻi kinautolu ʻo fakafou ʻi he tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, pea fakaʻosiʻaki hono silaʻi ko e kau Kalisitiane pani ʻo fakakakato ai ʻa e tokolahi fakakātoa ʻo e toko 144,000.

17. (a) Ko e hā ʻa e fakatahatahaʻi kuo hokohoko mai talu mei he 1930 tupú? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻi heni ʻa e Sione 3:30? (Toe sio kia Luke 7:28.)

17 Ko e hā ʻoku hoko mai ʻi he taimi kuo fili kotoa ai ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga paní? ʻI he 1935, ʻi ha fakataha-lahi ʻiloa ʻi Washington, D.C., U.S.A., naʻe fakahaaʻi ai ko e “fuʻu kakai lahi” ʻo e Fakahā 7:​9​-17 ko e faʻahinga ia ʻe ʻiloʻi “hili” ʻa e toko 144,000, pea ko honau tufakangá ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Hili hono fakahaaʻi mahino ʻa e tokotaha pani ko Sīsuú, ko Sione Papitaiso, ʻa ē ʻe toetuʻu pē ʻi māmani ko e taha ʻo e “fanga sipi kehe,” naʻá ne pehē fekauʻaki mo e Mīsaiá: “Kuo pau ke fakaaʻau ia ki muʻa kau fakaaʻau au ki mui.” (Sione 1:​29; 3:​30; 10:16; Mātiu 11:11) Ko e ngāue ko ia ʻa Sione Papitaiso ko hono teuteu ʻa e kau ākonga maʻá e Mīsaiá naʻe ngata ia ʻi he hoko atu ko ia ʻa Sīsū ke fili ʻa e tokolahi tupulekina ange ʻo kinautolu ʻe kau ʻi he toko 144,000. ʻI he 1930 tupú, naʻe hoko ʻo mafuli ai. Naʻe fakaʻau ke siʻi hifo ange ai ʻa e tokolahi naʻe “ui mo fili” ke kau ʻi he toko 144,000, ka ko ha fuʻu tupulaki lahi ē naʻe kamata ʻi he tokolahi ʻo e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe.” Ko e fuʻu kakai lahi ko ʻení ʻoku hokohoko atu ʻene fakautuutú ʻi he fakaofi ko ia ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e māmaní ʻi ʻĀmaketoné.​—Fakahā 17:14e.

18. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻamanaki papau ai ko e “laui miliona ʻoku lolotonga moʻui ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate”? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vēkeveke fai ki he Hakeai 2:4?

18 ʻI he kamata pē ʻo e 1920 tupú, naʻe fakahoko ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha malanga tuʻuaki maʻá e kakaí ʻa ia naʻe fakakaveinga “Laui Miliona ʻOku Lolotonga Moʻui ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate.” Ko e meʻá ni naʻe hā fuʻu tōtuʻa nai ʻa e fakatuʻamelie ki ai ʻi he taimi ko iá. Ka ʻi he ʻahó ni ko e fakamatala ko iá ʻe lava ʻo fai ia mo e falala kakato. Fakatouʻosi ʻa e maama kuo fakautuutu fekauʻaki mo e kikite ʻo e Tohitapú pea mo e taʻemāpuleʻi ʻo e māmani hōloa ko ʻení, ʻokú na kalanga mai ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻoku fuʻu ofi ʻaupito! Ko e līpooti ʻo e Fakamanatu ki he 1996 ʻoku hā ai ko e toko 12,921,933 naʻe maʻu fakatahá, ʻa ia ko e toko 8,757 (pēseti ʻe .068) pē naʻa nau fakahaaʻi ʻenau ʻamanaki fakahēvaní ʻaki ʻenau ʻinasi ʻi he maá mo e uainé. Ko e toe fakafoki ʻo e lotu moʻoní kuo ofi ke lava. Kae ʻoua naʻa fakavaivai ai hotau nimá ʻi he ngāue ko iá. ʻIo, ʻoku pehē ʻe Hakeai 2:4 (PM): “Mou malohi, ae kakai kotoabe oe fonua, bea gaue, oku, behe e Jihova: he oku ou iate kimoutolu, oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.” ʻOfa ke tau fakapapauʻi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha ngaahi haʻisia ʻo e fakamatelié pe fakamāmaní te ne teitei fakavaivaiʻi ʻa ʻetau faivelenga ko ia ki he ngāue ʻa Sihová!​—1 Sione 2:​15-17.

19. ʻE anga-fēfē haʻatau kau ʻi hono fakahoko ʻo e Hakeai 2:​6, 7?

19 ʻOku fakafiefia ʻa hotau monū ko ia ke kau ʻi hono fakahoko ʻi onopooni ʻa e Hakeai 2:​6,7 (PM): “Oku behe e Jihova oe gaahi kau tau; Ka koe toe taha, oku toetoe jii, bea teu lulululu ae gaahi lagi, mo mamani, moe tahi, moe fonua momoa; Bea teu luluʻi ae gaahi buleaga kotoabe, bea e haele mai ae Holi [“ngaahi meʻa manakoa,” NW] oe gaahi buleaga kotoabe: bea teu fakafonu ae fale ni i he nāunāu [“lāngilangi,” NW], oku behe e Jihova oe gaahi kau tau.” Ko e mānumanú, taʻefaitotonú, mo e tāufehiʻá kuo mafola lahia ia ʻi he senituli 20 ko ʻeni ʻo e māmaní. Pea ko e moʻoni ʻokú ne ʻi aí ni ʻi hono ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ko Sihova kuó ne ʻosi kamata ke “lulululu” ia ʻaki hono ʻai ʻene Kau Fakamoʻoní ke ‘fanongonongo ʻa e ʻaho ʻo ʻene houhaú.’ (Aisea 61:2) Ko e tomuʻa lulululu ko ʻení ʻe tumutumuʻaki hono fakaʻauha ʻo e maama ko ʻení ʻi ʻĀmaketone, ka ki muʻa ʻi he taimi ko iá, ʻoku faí ni ʻe Sihova hono tohoaki ki heʻene ngāué ʻa e “ngaahi meʻa manakoa mei he puleʻanga kotoa pē”​—ʻa e kakai angavaivai, hangē ha sipí ʻi he māmaní. (Sione 6:​44) ʻI he taimí ni ko e “fuʻu kakai lahi” ko ʻení ʻoku nau ‘fai ʻa e ngāue toputapu’ ʻi he lotoʻā fakaemāmani ko ia ʻo hono fale faiʻanga lotú.​—Fakahā 7:​9, 15, NW.

20. ʻOku maʻu ʻi fē ʻa e koloa mahuʻinga tahá?

20 Ko e ngāue ʻi he temipale fakalaumālie ʻo Sihová ʻokú ne ʻomai ʻe ia ʻa e tupu mahuʻinga ange ia ʻi ha toe koloa fakamatelie. (Palovepi 2:​1-6; 3:​13, 14; Mātiu 6:​19-21) Tānaki atu ki aí, ʻoku pehē ʻe Hakeai 2:9: “ʻE hulu ʻa e langilangi ʻo e fale ko eni ki mui ʻi he ʻuluaki​—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti​—pea ʻi he potu ni te u ʻatu ʻa e melino​—ko Sihova Sapaoti ia mei he Taʻehamai.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? Ko ʻetau kupu hono hokó te ne toki talamai.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e fakalea ko ia “ʻIaa Sihova,” ʻoku ngāueʻaki ia ki hono fakamamafaʻi makehe. Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 1, peesi 1248.

b Ko Sisua ʻia ʻĒsela mo e ngaahi tohi kehe ʻo e Tohitapú.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakamanatu

◻ Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau palōfitá ʻoku totonu ke tau muimui ki ai ʻi heʻene fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová?

◻ Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku tau maʻu mei he pōpoaki mālohi ko ia ʻa Sihova ki ʻIsileli hili hono toe fakafoʻoú?

◻ Ko e hā ʻa e temipale fakalaumālie lāngilangiʻia ʻoku ngāue ʻi he ʻaho ní?

◻ Ko e hā ʻa e fakatahatahaʻi kuo hokohoko lelei mai lolotonga ʻa e senituli hono 19 mo e 20, pea ko e hā ʻa e fuʻu ʻamanaki ʻoku hanganaki maí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ko e ngaahi kau tau fakahēvani ʻa Sihová ʻoku nau tataki mo tauhi ʻa ʻene Kau Fakamoʻoní ʻi he māmaní

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share