Loto-Toʻa ʻi he Ofi ʻa e Fakahaofí
“ʻOku ou ʻiate koe ke fai ho fakahaofi—ko Sihova ia.”—SELEMAIA 1:19.
1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he fāmili ʻo e tangatá ha fakahaofí?
FAKAHAOFI! He toki foʻi lea fakafiemālie ē! Ke hoko ʻo fakahaofí ʻoku ʻuhingá ke haofakiʻi, ʻo fakatauʻatāinaʻi mei ha tuʻunga kovi, fakalotomamahi. ʻOku kau ki heni ʻa e fakakaukau ki hano ʻomai ki ha tuʻunga lelei ange, mo fiefia ange.
2 He fiemaʻu lahi ē ʻi he taimí ni ki he fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fakahaofi peheé! ʻOku fakafeʻātungiaʻi ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē mo fakalotosiʻiʻi ʻe he ngaahi palopalema faingataʻa—fakaʻikonōmika, fakasōsiale, fakaesino, fakaeʻatamai, mo fakaeongo. ʻOku taʻefiemālie mo siva ʻa e ʻamanaki ʻa e fuʻu tokolahi ʻi he ʻalunga ʻoku fou ai ʻa e māmaní pea ʻoku nau saiʻia ʻi ha liliu ki he lelei ange.—Aisea 60:2; Mātiu 9:36.
“Ngaahi Taimi Faingataʻa”
3, 4. Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu lahi ange ʻi he taimí ni ʻo ha fakahaofí?
3 Koeʻuhi kuo hokosia ʻi he senituli 20 ní ʻa e mamahi lahi ange ʻi ha toe taimi kehe, ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu lahi ange ki he fakahaofí ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻI he ʻahó ni, ʻoku laka hake he toko taha piliona ʻoku nau nofo masiva fakaʻulia, pea ko e fika ko iá ʻoku tupulekina fakataʻu ia ʻaki ʻa e toko 25 miliona nai. ʻOku mate ʻi he taʻu taki taha ʻa e fānau ʻe toko 13 miliona nai mei he fasimanavá pe ngaahi tupuʻanga kehe felāveʻi mo e masivá—lahi hake he toko 35,000 ʻi he ʻaho! Pea ʻoku laui miliona ʻa e kakai motuʻa ange ʻoku nau mate mutukia mei he ngaahi mahaki kehekehe.—Luke 21:11; Fakahā 6:8.
4 Kuo fakatupunga ʻa e mamahi taʻefaʻalaua ʻe he ngaahi taú mo e ngaahi maveuveu fakalotofonuá. ʻOku pehē ʻe he tohi ko e Death by Government kuo “tāmateʻi ʻo laka hake he kakai ʻe 203 miliona ʻi he senitulí ni,” ʻi he ngaahi tau, ngaahi fekeʻikeʻi fakamatakali mo fakalotu, mo e fakapoongi kāfakafa ʻe he ngaahi founga-pulé ʻa honau kau tangataʻifonua pē ʻonautolú. Naʻe toe pehē ai: “ʻOku lava ke meimei ʻi he kakai ʻe toko 360 miliona ʻa e fika moʻoni ʻo e kau maté. ʻOku hangē ia kuo fakaʻauha ʻa hotau faʻahingá ʻe ha Mahaki Fakaʻauha ʻUliʻuli ʻi onopooní. Pea ko e moʻoni kuo pehē, ka ko ha mahaki fakaʻauha ʻo e Mafai, ʻikai ko e ngaahi siemú.” Naʻe pehē ʻe he tokotaha faʻu-tohi ko Richard Harwood: “ʻI hono fakafehoanaki atú naʻe hangē pē ʻa e ngaahi tau fakapāpeliane ia ʻi he ngaahi senituli kuohilí ha ngaahi fuhú.”—Mātiu 24:6, 7; Fakahā 6:4.
5, 6. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻo mātuʻaki fakamamahi lahi ai hotau taimí?
5 ʻOku toe tānaki atu ki he ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻo e ngaahi taʻu ki mui ní ʻa e tupulekina kāfakafa ʻi he faihia fakamālohí, ʻulungaanga taʻetāú, mo e movete ʻa e fāmilí. Naʻe pehē ʻe he Sēkelitali ʻo e Akó ki muʻa ʻi he ʻIunaite Seteté ko William Bennett, naʻe tupu peseti ʻe 41 ʻi he taʻu ʻe 30 ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻi he U.S., ka naʻe tupu peseti ʻe 560 ʻa e faihia fakamālohí, peseti ʻe 400 ʻa e fāʻele tuʻutāmakí, peseti ʻe 300 ʻa e vete malí, pea peseti ʻe 200 ʻa e lahi ʻo e taonakita ʻa e taʻu hongofulu tupú. Naʻe fakatokanga ʻa Palōfesa John DiIulio, Jr., ʻo e ʻUnivēsiti Princeton, ki he tupu ʻa e tokolahi ʻo e kau talavou “anga-fītaʻa tōtuʻa,” ʻa ia ʻoku nau “fakapō, ngaohikoviʻi, tohotoho, kaihaʻa, haefale mo fakatupu ʻa e ngaahi maveuveu lalahi fakakoló. ʻOku ʻikai ke nau manavahē ki he fakamā ʻi hono fakahuú, ngaahi mamahi ʻi he tuku pōpulá, pe ko e tā ʻa e konisēnisí.” ʻI he fonua ko iá, ko e tupuʻanga tefito hono ua ʻi he lolotongá ni ʻo e mate ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻi he taʻu 15 ki he 19 ko e tāmaté. Pea ʻoku lahi ange ʻa e mate ʻa e fānau siʻi hifo ʻi he taʻu faá mei hono pāʻusiʻí ʻi he mahakí.
6 Ko e faihia mo e fakamālohi peheé ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia ki ha puleʻanga ʻe taha. ʻOku līpooti mai mei he ngaahi fonua lahi tahá ʻa e ʻalunga meimei tatau. ʻOku tokoni ki heni ʻa e mapuna hake ʻo hono ngāueʻaki taʻefakalao ʻo e faitoʻo kona tapú ʻa ia ʻokú ne fakameleʻi ʻa e laui miliona. Naʻe pehē ʻe he Sydney Morning Herald ʻi ʻAositelēliá: “Kuo hoko ʻa e fefakatauʻaki fakavahaʻapuleʻanga ʻo e faitoʻo kona tapú ko e pisinisi fakatupu paʻanga lahi taha ia hono ua ʻa e māmaní ʻo hoko ʻi he fefakatauʻaki meʻataú.” Ko e meʻa ʻe taha ko e fakamālohi mo e ʻulungaanga taʻetaau ʻa ia ʻoku lolotonga hūhū ʻi he televīsoné. ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ha kiʻi tama ki he taʻu 18, kuó ne ʻosi sio ia ʻi he tōʻonga fakamālohi ʻe laui mano ʻi he TV mo e ʻulungaanga taʻetaau taʻefaʻalaua. Ko ha tākiekina fakameleʻi mafatukituki ia, koeʻuhi he ʻoku fakafōtunga hotau angaʻi-tangatá mei he meʻa ʻoku tau fafangaʻaki maʻu pē hotau ʻatamaí.—Loma 12:2; Efeso 5:3, 4.
7. ʻOku anga-fēfē hono tala ki muʻa ʻe he kikite ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi tuʻunga kovi lolotongá?
7 Naʻe tala tonu ki muʻa ʻe he kikite ʻa e Tohitapú ʻa e ʻalunga fakalilifu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau senitulí. Naʻá ne pehē ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tau ʻi he māmaní kotoa, ngaahi toʻu mahaki, ngaahi nounou fakameʻatokoni, mo e tupulekina ʻo e maumau-laó. (Mātiu 24:7-12; Luke 21:10, 11) Pea ʻi he taimi ʻoku tau vakai atu ai ki he kikite naʻe hiki ʻi he 2 Timote 3:1-5, ʻoku hangē ia ko e fanongo ki he līpooti ʻo e ngaahi ongoongo fakaʻahó. ʻOkú ne fakaʻilongaʻi hotau kuongá ko e “kuonga fakamui” pea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kakaí ko e ‘kau ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻangá, talangataʻa ki he matuʻá, ko e kau angataʻemolumalu, ko e kau taʻeʻofa-ki-hoʻotá, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau loto ʻaoʻaofia ʻi he ʻafungi, ko e kau ʻofa ki he malié ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtuá.’ ʻOku pehē tofu pē ʻa e māmaní ʻi he ʻahó ni. Hangē ko ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe William Bennett: “ʻOku fuʻu lahi pē ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e . . . ʻauʻaunga ʻa e sivilaisé.” Kuo aʻu ʻo leaʻaki ʻo pehē naʻe ngata fakataha pē ʻa e sivilaisé mo e tau ʻuluaki ʻa māmaní.
8. Ko e hā naʻe ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Lōmaki ʻi he taimi ʻo Noá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e meʻá ni mo hotau taimí?
8 ʻOku aʻu ʻo kovi ange ʻa e tuʻunga ia he lolotonga ní ʻi he ki muʻa he Lōmaki ʻi he taimi ʻo Noá, ʻi he “opeope ʻi he fonua ʻa e fakamalohi.” ʻI he taimi ko iá, naʻe fakafisi ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ke fakatomala mei heʻenau ngaahi founga koví. Ko ia ai, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “Kuo opeope ʻi he fonua ʻa e fakamalohi; pea ko eni, teu fakaʻauha kinautolu.” Naʻe fakangata ʻe he Lōmakí ʻa e māmani fakamālohi ko iá.—Senesi 6:11, 13; 7:17-24.
ʻIkai Fakahaofi ʻe he Tangatá
9, 10. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau hanga ki he tangatá ke nau ʻomai ʻa e fakahaofí?
9 ʻE lava ʻe he ngaahi feinga ʻa e tangatá ʻo fakahaofi kitautolu mei he ngaahi tuʻunga kovi ko ʻení? ʻOku tali ia ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni.” “ʻOku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Sāme 146:3; Selemaia 10:23) Kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui afe ʻo e hisitōliá. Kuo ʻahiʻahiʻi ʻe he tangatá ʻa e ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻoku ala fakakakaukau atu ki ai fakapolitikale, fakaʻikonōmika, mo fakasōsiale, ka ʻoku kovi ange ʻa e ngaahi tuʻungá. Kapau naʻe ʻi ai ha fakaleleiʻanga fakaetangata, naʻe mei hoko ia ʻo hā mahino ʻi he aʻu mai ki he taimi ní. ʻI hono kehé, ko hono moʻoní, ko e “taimi naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.”—Koheleti 8:9; Palovepi 29:2; Selemaia 17:5, 6.
10 ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe pehē ai ʻe he fakahinohino fakafonua ki muʻa ki he maluʻangá ʻi he U.S. ko Zbigniew Brzezinski: “Ko e fakamulituku taʻeala kalofi ʻo ha ʻanalaiso taʻefilifilimānako pē ʻo e ngaahi ʻalunga ʻi he māmaní kotoa ʻoku hā ai ko e maveuveu fakasōsialé, taʻemanonga fakapolitikalé, faingataʻaʻia fakaʻikonōmiká, mo e fepaki fakavahaʻapuleʻangá ʻoku ngalingali ʻe hoko ʻo mafolalahia lahi ange.” Naʻá ne tānaki atu ki ai: “Ko e fakatuʻutāmaki ʻoku fehangahangai mo e tangatá [ko e] tōtuʻa ʻa e maumau-laó.” Ko e fakafuofua ko ia ki he ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻoku aʻu ʻo toe totonu ange ia he ʻahó ni. ʻI he lave ki he tupulekina ʻa e fakamālohí ʻi he kuonga ní, naʻe pehē ʻi he fakamatala ʻa e ʻētita ʻo e Register ʻi New Haven, Connecticut: “ʻOku hā ngali ʻoku tau fuʻu tō mamaʻo ke lava ʻo fakangata ia.” ʻIkai, ʻe ʻikai ha ngataʻanga ia ki he fakaʻau ke kovi ange ʻa e māmani ko ʻení, he naʻe toe pehē ʻi he kikite fekauʻaki mo e “kuonga fakamui” ko ʻení: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.”—2 Timote 3:13.
11. Ko e hā ʻe ʻikai ke liliu ai ʻe he ngaahi feinga ʻa e tangatá ʻa e ngaahi tuʻunga hokohoko ʻo e koví?
11 ʻOku ʻikai lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo liliu ʻeni koeʻuhi ko Sētané ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni.” (2 Kolinito 4:4) ʻIo, “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19; toe sio ki he Sione 14:30.) ʻOku tonu matematē ʻa e lau ʻa e Tohitapú ki hotau taimí: “ʻOiaue ʻa e fonua mo e tahi! he kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” (Fakahā 12:12) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane kuo vave ke ngata ʻene pulé mo hono māmaní, ko ia ai ʻokú ne hangē “ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.”—1 Pita 5:8.
Ofi ʻa e Fakahaofí—Kia Hai?
12. ʻOku ofi kia hai ʻa e fakahaofí?
12 Ko e tupulekina ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi he māmaní ko ha fakamoʻoni ʻilonga lelei ia ki ha liliu kāfakafa—ko e moʻoni, ko ha fakahaofi maʻongoʻonga—ʻoku ofí ni! Maʻa hai? ʻOku ofi ʻa e fakahaofí kiate kinautolu ko ia ʻoku tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokangá pea ʻoku nau fai ʻa e tōʻonga tāú. ʻOku fakahā mai ʻi he 1 Sione 2:17 ʻa e meʻa kuo pau ke faí: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani [ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané] mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”—Fakaʻītali ʻamautolu; toe sio ki he 2 Pita 3:10-13.
13, 14. Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke hanganaki ʻaá?
13 Naʻe tala ki muʻa ʻe Sīsū ko e sōsaieti fakameleʻi ʻo e ʻaho ní ʻoku vavé ni ke tafiʻi mamaʻo atu ʻi ha taimi ʻo e faingataʻa “ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.” (Mātiu 24:21) Ko e ʻuhinga ia naʻá ne fakatokanga ai ʻo pehē: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna: he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa. Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko.”—Luke 21:34-36.
14 Ko kinautolu ko ia ʻoku “lamasi” mo “ʻā” te nau fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea fai ia. (Palovepi 2:1-5; Loma 12:2) Ko e faʻahinga ʻeni te nau “lava ke hao” ʻi he fakaʻauha ʻoku vavé ni ke hoko ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Pea ʻe lava ke nau falala kakato ʻe fakahaofi kinautolu.—Sāme 34:15; Palovepi 10:28-30.
Ko e Tokotaha-Faifakahaofi Tefitó
15, 16. Ko hai ʻa e Tokotaha-Faifakahaofi tefitó, pea ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻe māʻoniʻoni ʻa ʻene ngaahi fakamāú?
15 Ke hoko ʻo fakahaofi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke toʻo atu ʻa Sētane mo ʻene ngaahi fokotuʻutuʻu fakalūkufua ʻi māmani lahí. ʻOku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ha matavai ʻo e faifakahaofi ʻoku mālohi mamaʻo ange ʻi he tangatá. Ko e matavai ko iá ko e ʻOtua ko Sihová, ko e Hau Taupotu, ko e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniu ʻo e fuʻu ʻuniveesi kāfakafá. Ko ia ʻa e Tokotaha-Faifakahaofi tefitó: “Ko au, ko au pe ʻa Sihova; pea ka tuku au, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku fai fakamoʻui.”—Aisea 43:11; Palovepi 18:10.
16 ʻOku ʻia Sihova ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e mālohí, potó, fakamaau totonú, mo e ʻofá. (Sāme 147:5; Palovepi 2:6; Aisea 61:8; 1 Sione 4:8) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ne fakahoko ai ʻene ngaahi fakamāú, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe māʻoniʻoni ʻene ngaahi tōʻongá. Naʻe ʻeke ʻe ʻĒpalahame: “ʻO ʻikai fai totonu koā ʻa e Tuʻi Fakamāu ʻo mamani katoa?” (Senesi 18:24-33) Naʻe kalanga ʻa Paula: “ʻOku ʻi ai haʻa ne fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua, ʻo? Mole ke mamaʻo!” (Loma 9:14, 15) Naʻe tohi ʻe Sione: “ʻIo, ʻoku moʻoni mo totonu hoʻo ngaahi fakamāu, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu.”—Fakahā 16:7.
17. Kuo fakahaaʻi fēfē ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuohilí ʻa e falala pau ki heʻene ngaahi talaʻofá?
17 ʻI he talaʻofa ʻe Sihova ʻa e fakahaofí, ʻe ʻikai te ne taʻelava ke fakahoko ia. Naʻe pehē ʻe Siosiua: “Naʻe ʻikai ke to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei naʻa ne talaʻofa.” (Siosiua 21:45) Naʻe fakamatala ʻe Solomone: “Kuo ʻikai to ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi tala lelei naʻa ne fakafai.” (1 Tuʻi 8:56) Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo pehē ko ʻĒpalahamé “naʻe ʻikai te ne talaʻa ki he talaʻofa ʻa e ʻOtua ʻi haʻane taʻetui; . . . mo matuʻaki falala, ko e meʻa kuo ne [ʻOtua] talaʻofa ki ai ʻoku ne malava foki ke fai.” Pehē foki kia Sela naʻá ne lau “ʻoku fai [ʻa e ʻOtuá] ki heʻene lea ʻa ia kuo ne talaʻofa.”—Loma 4:20, 21; Hepelu 11:11.
18. Ko e hā ʻoku lava ai ke falala pau ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻe fakahaofi kinautolú?
18 ʻI he ʻikai ke tatau mo e tangatá, ʻoku alafalalaʻanga fakaʻaufuli ʻa Sihova, ʻo fai moʻoni ki heʻene leá. “Naʻe fuakava ʻa Sihova Sapaoti, ʻo pehe, Ko au e, hange ko ʻeku fakakaukau ʻe pehe ʻene hoko; pea hange ko ʻeku tuʻutuʻuni ʻe pehe ʻene tuʻu.” (Aisea 14:24) Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he Tohitapú “ʻoku poto pe ʻa e ʻEiki ke hamusi ʻa e kakai lotumoʻoni mei he ʻahiʻahi, pea ke tauhi tautea ʻa e kau fai taʻetotonu, ʻo aʻu ki he fakamāu,” ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e falala kakato ʻe hoko ʻa e meʻá ni. (2 Pita 2:9) Naʻa mo e taimi ʻoku fakamanaʻi ʻaki ai ʻa hono fakaʻauha ʻe he ngaahi fili mālohí, ʻoku loto-toʻa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻene ongoʻí, ʻa ia naʻe tapua mai ʻi heʻene talaʻofa ki he taha ʻo ʻene kau palōfitá: “Te nau tau mo koe; ka ʻe ʻikai te nau lavaʻi koe: he ʻoku ou ʻiate koe ke fai ho fakahaofi—ko Sihova ia.”—Selemaia 1:19; Sāme 33:18, 19; Taitusi 1:2.
Ngaahi Fakahaofi ʻi he Kuohilí
19. Naʻe anga-fēfē hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa Loté, pea ko e hā ʻene faitatau ki hotau taimí?
19 ʻOku lava ke mātuʻaki fakalotolahiʻi kitautolu ʻi heʻetau fakalau atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi fai fakahaofi ki muʻa ʻa Sihová. Hangē ko ʻení, naʻe “mafasia” ʻa Lote ʻi he tuʻunga fulikivanu ʻo Sōtoma mo Komolá. Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e “tangi” koeʻuhi ko e ongo kolo ko iá. Naʻá ne fekau ʻa e ongo talafekau ʻi he taimi totonu, ke fakalotoʻi ʻa Lote mo hono fāmilí ke nau hū vave ki tuʻa mei he feituʻu ko iá. Ko hono olá? Naʻe “hamusi ʻa Lote maʻoniʻoni,” ʻe Sihova “mo ne tutu ke efu ʻa e ongo kolo ko Sotoma mo Komola.” (2 Pita 2:6-8; Senesi 18:20, 21) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e tangi ko e lāunga fekauʻaki mo e fulikivanu mafatukituki ʻa e māmani ko ʻení. ʻI he taimi ʻe fakakakato ai ʻe heʻene kau talafekau ʻi onopooní ʻa ʻenau ngāue fakamoʻoni fakavavevavé ki he lahi ʻokú ne fiemaʻú, te ne ngāue fakafepaki mai leva ki he māmani ko ʻení pea fakahaofi ʻa ʻene kau sevānití ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Loté.—Mātiu 24:14.
20. Fakamatalaʻi ʻa hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá mei ʻIsipité.
20 Naʻe fakapōpulaʻi ʻa e laui miliona ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ʻIsipite ʻi he kuonga muʻá. Naʻe folofola ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo kinautolu: “Kuo ongo mai ʻenau tautapa . . . he ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi; pea kuo u ʻalu hifo ke fakahaofi kinautolu.” (Ekisoto 3:7, 8) Kae kehe, hili hono tukuange ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau ʻalú, naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Feló pea tuli mo ʻene fuʻu kau tau mālohí kiate kinautolu. Naʻe hā ngali fihia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá. Neongo ia naʻe pehē ʻe Mōsese: “ʻOua ʻe manavahe; mou tuʻu pe ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova, ʻa ia te ne fai maʻamoutolu he ʻaho ni.” (Ekisoto 14:8-14) Naʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻa e Tahi Kulokulá, pea naʻe hola ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe tulimui atu ʻa e kau tau ʻa Feló ʻiate kinautolu, ka naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono mālohí, ko ia ai, naʻe “ʻufiʻufi kinautolu ʻe he ngaahi moana: Naʻa nau ʻalu hifo ki he kilisitahi ʻo hange ha maka.” Hili iá, naʻe hiva fiefia ʻa Mōsese kia Sihova: “Ko hai ʻoku tatau mo koe, ko e langilangiʻia ʻi he maʻoniʻoni, ko e manavaheʻia ʻi he fakamalo, ko e fai meʻa fakaofo?”—Ekisoto 15:4-12, 19.
21. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahaofi ʻa e kakai ʻa Sihová mei ʻĀmoni, Mōape, mo Seiá?
21 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakamanaʻi ʻaki ai ʻa e fakaʻauha ʻa e kakai ʻa Sihová ʻe he ngaahi filí ko e puleʻanga ʻĀmoní, Mōape, mo Seia (ʻĪtomi). Naʻe folofola ʻa Sihova: “ʻOua te mou manavahe, pea ʻoua te mou tailiili telia ʻa e fuʻu hosite [fili] ko é; he ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa e tau, ka ʻa e ʻOtua pe. . . . ʻE ʻikai ʻamoutolu ke fai ha tau . . . tuʻu, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova kuo ō mo kimoutolu.” Naʻe fakahaofi ʻe Sihova hono kakaí ʻaki ʻene hoko atu ʻo taaʻi ʻaki ʻa e puputuʻu ʻa e kau tau ʻa e filí ko ia ai naʻa nau fetāmateʻaki.—2 Kalonikali 20:15-23.
22. Ko e hā ʻa e fakahaofi fakaemana mei ʻĀsilia naʻe tokonaki ʻe Sihova maʻa ʻIsilelí?
22 ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e Puleʻanga Hau Fakamāmani ʻĀsiliá ki Selusalemá, naʻe manumanukiʻi ai ʻe Tuʻi Senakalipe ʻa Sihova ʻaki ʻene pehē ki he kakai ʻi he ʻaá: “Ko hai ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi fonua ko é [ʻa ē kuó u ikuná] kuo fakahaofi hono fonua mei hoku nima, ke ngali lava ai ʻe Sihova ke fakahaofi ʻa Selusalema mei hoku nima?” Naʻá ne pehē ki he kau sevāniti ʻa Sihová: “ʻOua naʻa fakafalala kimoutolu ʻe Hesekaia kia Sihova, heʻene pehe, Kuo pau ke fakahaofi kitautolu ʻe Sihova.” Naʻe lotu faivelenga leva ʻa Hesekaia ki ha fakahaofi, ke “ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani ko koe pe ʻa Sihova, ko e toko taha pe.” Naʻe taaʻi hifo ai ʻe Sihova ʻa e kau sōtia ʻĀsilia ʻe toko 185,000 pea naʻe fakahaofi ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová. Ki mui ai, ʻi he lotu ʻa Senakalipe ki hono ʻotua loí, naʻe fakapoongi ia ʻe hono ongo fohá.—Aisea, vahe 36 mo e 37.
23. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fiemaʻu ke tali fekauʻaki mo e fakahaofí ʻi he ʻahó ni?
23 ʻOku lava ke tau loto-toʻa moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki he founga fakaofo ʻo hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he kuohilí. Fēfē ʻi he ʻahó ni? Ko e hā ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻe vave ke hoko ki heʻene kau sevāniti anga-tonú ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ʻa ʻene fakahaofi fakaemaná? Ko e hā kuó ne tatali ai ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni ke toki fakahoko mai ai honau fakahaofí? ʻE fakahoko fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū: “ʻI he kamata hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia, mou hiki homou ʻulu, ʻo hanga hake; he ʻoku ofi ai homou huhuʻi”? (Luke 21:28) Pea ʻe anga-fēfē ʻa e hoko mai ʻa e fakahaofí ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá kuo nau ʻosi maté? ʻE vakaiʻi ʻi he kupu hono hokó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu lahi ki ha fakahaofí?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau hanga ki he kau tangatá ki ha fakahaofí?
◻ ʻOku ofi kia hai ʻa e fakahaofí?
◻ Ko e hā ʻoku lava ai ke tau falala pau ki he faifakahaofi ʻa Sihová?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi faifakahaofi ʻi he kuohilí ʻoku fakalototoʻa?
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Naʻe kau ʻa ʻĒpalahame ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ko ia naʻe falala kakato kia Sihová