Fakamoʻuí ko Hono ʻUhinga Moʻoní
‘KUO fakahaofi koe?’ ʻOku faʻa hoko, ko e faʻahinga ʻoku nau ʻeke ʻa e fehuʻí ni ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau hao koeʻuhi kuo nau ‘tali ʻa Sīsū ke hoko ko honau Fakamoʻui.’ Ka ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hala kehekehe ki he fakamoʻuí pea ko e kehe pē ‘ke ʻi ho lotó ʻa Sīsū,’ ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ke tui koe ki aí pe naʻa mo ha siasi pē te ke kau koe ki ai.
ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke “maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe.” (1 Timote 2:3, 4) Ko ia ai, ʻoku ʻatā ʻa e fakamoʻuí ki he tokotaha kotoa pē te ne tali iá. Ka ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakahaofí? Ko ha meʻa moʻoni ia ʻoku hoko noa mai pē ia kiate koe ʻi haʻo kiʻi feinga siʻisiʻi pe ʻikai ha feinga ia ʻaʻau ki ai?
Ko e foʻi lea ko e “fakamoʻui” ʻoku ʻuhingá ko e “fakahaofi mei he fakatuʻutāmakí pe fakaʻauhá.” Ko ia ko e fakamoʻui moʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi ha tuʻunga fakaefakakaukau ʻāsinisini mo nonga ʻaupito. ʻOku ʻuhingá ko hono fakahaofi mei he fakaʻauha ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ní pea fakaʻosí mei he maté tonu! Ka ko hai ia ʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá? ʻI hono talí, tau sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he tuʻunga-lea ko ʻení. ʻE fakaʻohovale nai kiate koe ʻa e ngaahi ola ʻo ʻetau fakatotoló.
Fakamoʻuí—Maʻu ʻi he Ngaahi Lotú Kotoa?
ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fai ai ʻe Sīsū ha fetalanoaʻaki mo ha fefine Samēlia. Neongo naʻe ʻikai ko ha Siu ia, naʻá ne tui moʻoni ko e Mīsaia ʻe haʻú “ʻa ia ʻoku ui ko Kalaisi.” (Sione 4:25) Naʻe feʻunga ʻa e tui ko iá ke fakahaofi ai ia? ʻIkai, he naʻe tala loto-toʻa ʻe Sīsū ki he fefiné: “ʻOku mou lotu ki he meʻa ʻoku ʻikai te mou ʻilo ki ai.” Naʻe ʻilo ʻe Sīsū kapau ʻe loto ʻa e fefiné ni ke ne maʻu ʻa e fakamoʻuí, kuo pau ke ne fakatonutonu ʻa e founga ʻo ʻene lotú. Ko ia ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū: “Ka ne ongo ia, ka ʻoku ʻunu mai ha taimi—ʻio, kuo hoko ni—ʻa ia ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.”—Sione 4:22, 23.
Ko e toe taimi ʻe taha ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ʻa ʻene vakai fekauʻaki mo e fakamoʻuí naʻe kau ai ʻa e kau Fālesí, ko ha kulupu fakalotu tuʻu-ki-muʻa ʻo e lotu faka-Siú. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau Fālesí ha founga lotu pea nau tui naʻe tali ia ʻe he ʻOtuá. Kae fanongo ange ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ki he kau Fālesí: “ʻA e kau malualoi! ʻE halaā ʻa e palofisai ʻa Aisea ʻiate kimoutolu, ʻo pehe, Ko e kakai ni ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka ko honau loto ʻoku fakamamaʻo. Ka ko e kula noa ʻenau lotu mai; ʻoku nau ako ʻaki ha ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.”—Mātiu 15:7-9.
Fēfē ʻa e ngaahi kulupu lotu lahi he ʻahó ni ʻoku taku ʻoku nau tui kia Kalaisí? ʻE poupouʻi kotoa kinautolu ʻe Sīsū ko e ngaahi founga totonu ia ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí? Heʻikai te tau fai ha fakamahalo ʻi he meʻá ni, he naʻe maʻalaʻala hono pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ko ia pe ʻoku ne lau mai, ʻEī, ʻEī, te ne hū ki he Puleʻanga ʻo Hevani; ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani. Ko e tokolahi te nau lea mai ʻi he ʻaho ko é, ʻo pehe, ʻEī, ʻEī, ʻikai ko ho huafa naʻa mau palofisai ai? pea ko ho huafa naʻa mau kapusi tevolo ai? pea ko ho huafa naʻa mau feia ai ʻa e ngāhi mana lahi? Pea te u toki vete kiate kinautolu hoku loto, ʻo pehe, Teʻeki te u ʻiloa kimoutolu: ʻalu meiate au, ʻa e kau maumau lao.”—Mātiu 7:21-23.
ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ki he Fakamoʻuí ʻa e ʻIloʻi Totonu ʻo Sīsuú
ʻOku ʻi ai ha fakahuʻuhuʻunga mafatukituki ʻo e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú. ʻOku nau fakahaaʻi ʻoku tokolahi ʻa e kakai mateakiʻi lotu ʻoku ʻikai te nau ‘fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí.’ Ko ia, ʻe lava fēfē ke te maʻu ʻa e fakamoʻui moʻoní? ʻOku tali mai ʻe he 1 Timote 2:3, 4: “[Ko e ʻOtuá] ʻoku ne finangalo ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano [“ʻilo totonu,” NW] ki he moʻoni.”—Fakaʻītali ʻamautolu; fakafehoanaki mo Kolose 1:9, 10.
ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻilo peheé ki hono maʻu ʻa e fakamoʻuí. ʻI hono ʻeke ʻe ha sela Loma ki he ʻaposetolo ko Paulá mo hono kaungāmeʻá, ʻa Sailosi, “Ko e hā ʻeku meʻa ʻe fai ke u moʻui?” naʻá na tali ange: “Tui falala ni ki he ʻEiki ko Sisū, pea te ke moʻui, ʻa koe mo ho fale.” (Ngāue 16:30, 31) Naʻe ʻuhinga iá ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ki he selá mo hono fāmilí ko hono maʻu ha ongoʻi pau ʻi honau lotó? ʻIkai, he ko e meʻa ʻe taha, naʻe ʻikai malava moʻoni ke nau “tui falala ni ki he ʻEiki ko Sisū” kaeʻoua kuo nau maʻu ha mahino fekauʻaki pe ko hai ʻa Sīsū, ko e hā naʻá ne faí, pea ko e hā naʻá ne akoʻí.
Ko e fakatātaá, naʻe faiako ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha founga-pule fakahēvani—“ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Luke 4:43) Naʻá ne toe fokotuʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ʻulungaanga mo e tōʻonga faka-Kalisitiané. (Mātiu, vahe 5-7) Naʻá ne fakaeʻa ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa ʻene kau ākongá ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé. (Sione 15:19) Naʻá ne fokotuʻu ha polokalama fakaako ʻi māmani lahi pea fekauʻi ʻa hono kau muimuí ke nau kau ki ai. (Mātiu 24:14; Ngāue 1:8) ʻIo, ke ‘tui kia Sīsū’ ʻoku ʻuhingá ke mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi! Ko ia, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi hono fai ʻe Paula mo Sailosi ʻa e “lea [ki he selá] ʻi he folofola ʻa e ʻEiki, pea ai mo e kakai kotoa ʻo hono ʻapi” ki muʻa pea toki papitaiso ʻa e kau tui foʻou ko ʻení.—Ngāue 16:32, 33.
ʻOku Toe Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e ʻIlo Totonu ʻo e ʻOtuá
Ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e tui moʻoni kia Sīsuú ʻoku fekauʻaki ia mo e lotu ki he ʻOtua naʻe lotu ki ai ʻa Sīsuú tonu. Naʻe lotu ʻa Sīsū: “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.”—Sione 17:3.
ʻI he lolotonga ʻa ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe fakahanga maʻu pē ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e tokangá ki heʻene Tamaí kae ʻikai kiate ia. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne taukaveʻi ko e ʻOtua Māfimafi Aoniú ia. (Sione 12:49, 50) ʻI he ngaahi taimi lahi naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻa hono tuʻunga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ʻo hā mahino ʻaki ʻene pehē ʻokú ne māʻulalo hifo ʻi heʻene Tamaí. (Luke 22:41, 42; Sione 5:19) Tā neʻineʻi ke tala ʻe Sīsū: “ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au.” (Sione 14:28) Kuo akoʻi atu kiate koe ʻi ho siasí ʻa e vahaʻangatae moʻoni ʻo e ʻOtuá mo Kalaisí? Pe kuo tohoakiʻi koe ke ke tui ko Sīsū tonu ʻa e ʻOtua Māfimafi Aoniú? ʻOku makatuʻunga ʻa ho fakamoʻuí ʻi hono maʻu ʻa e mahino totonú.
ʻI he lotu ʻa e ʻEikí, naʻe naʻinaʻi ai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau lotu: “Ke tapuhā ho Huafa.” (Mātiu 6:9) Ko e lahi taha ʻo e ngaahi liliu lea ʻo e Tohitapú kuo nau fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻo liliu ia ko e “ʻEiki.” Ka ʻi he ngaahi tatau motuʻa ʻo e “Fuakava Motuʻá,” naʻe hā ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻo laka hake ʻi he tuʻo ono afe! Ko ia ʻoku pehē ʻe he Sāme 83:18 (PM): “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Kuo akoʻi koe ke ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová? Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ho fakamoʻuí, he “ko ia te ne tautapa ki he huafa ʻo e ʻEiki [“Sihová,” NW] ʻe fakamoʻui”!—Ngāue 2:21, PM; fakafehoanaki mo Sioeli 2:32.
ʻI he Laumālie mo e Moʻoni
Naʻe toe fakahanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tokangá ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau, te ne faʻa pehē: “Kuo tohi.” (Mātiu 4:4, 7, 10; 11:10; 21:13) ʻI he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻe lotu ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene kau ākongá: “Fakatapuʻi kinautolu ʻi he moʻoni: ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.”—Sione 17:17.
ʻI hono maʻu ha mahino ki he ngaahi akonaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ko e toe fiemaʻu mahuʻinga ia ʻe taha ki he fakamoʻuí. (2 Timote 3:16) Ko e Tohitapú pē ʻokú ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí? Ko e hā kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e anga-fulikivanú ke hokohoko atu ʻo fuʻu fuoloa peheé? Ko e hā ʻoku hoko ki ha taha ʻi heʻene maté? ʻOku fakamamahiʻi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ʻi ha heli ʻoku vela? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he foʻi māmaní?a Heʻikai lava ke totonu ʻete lotu ki he ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻa e mahino totonu ki he ngaahi fakakikihí ni, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai.”—Sione 4:23.
ʻOku Ueʻi ʻe he Tuí ke Ngāue
ʻOku kau ki he fakamoʻuí ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono maʻu pē ha fakamatala. ʻI ha loto tali-angi, ʻoku fakatupu ai ʻe he ʻilo totonú ʻa e tui. (Loma 10:10, 17; Hepelu 11:6) ʻOku ueʻi kita ʻe he tui peheé ke te ngāue. Ko e fakatātaá, ʻoku enginaki mai ʻa e Tohitapú: “Ko ia mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koeʻuhi ke tamateʻi hoʻomou ngaahi angahala; kae toki hoko mei he fofonga ʻo e ʻEiki ʻa e ngaahi kuonga fakamānava hake.”—Ngāue 3:19.
ʻIo, ʻoku toe kau ki he fakamoʻuí ʻa ʻete fakatatau kita ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he tōʻongá mo e ʻulungaangá. ʻI he malumalu ʻo e tākiekina liliu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi tōʻonga fuoloa ko e loí mo kākaá ʻoku fetongi ʻaki ia ʻa e faitotonu mo e lea moʻoni. (Taitusi 2:10) Ko e ngaahi tōʻonga taʻetaau hangē ko e fakasōtomá, tonó, mo e feʻauakí, ʻoku siʻaki ia pea fetongi ʻaki ʻa e tōʻonga ʻulungaanga anga-maʻa. (1 Kolinito 6:9-11) ʻOku ʻikai ko ha fakamamaʻo fakataimi ʻeni ʻoku makatuʻunga ʻi he ongoʻí ka ko ha liliu tuʻuloa tupu mei hono ako fakalelei mo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.—Efeso 4:22-24.
ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ʻe hanga ʻe he ʻofa mo e houngaʻia ki he ʻOtuá ʻo ueʻi ha taha loto-faitotonu ke ne fai ha fakatapui kakato ki he ʻOtuá pea fakahāhaaʻi ia ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. (Mātiu 28:19, 20; Loma 12:1) ʻOku fakahaofi ʻa e kau Kalisitiane ʻosi papitaisó ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 3:21) ʻI he lolotonga ʻo e fakaʻauha ʻoku tuʻunuku mai ki he māmani fulikivanú ni, ʻe fakahaofi fakaʻaufuli ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki hono maluʻi kinautolu ʻi he mamahi ko iá.—Fakahā 7:9, 14.
Ko Hono ʻUhinga Moʻoni Kiate Koe ʻa e Fakamoʻuí
ʻOku mahino mei he fakamatala nounoú ni ko hono maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ‘ʻai pē ʻa e ʻEiki ko Sīsuú ki ho lotó.’ ʻOku ʻuhingá ia ke maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e ʻOtua ko Sihová pea mo Sīsū Kalaisi pea fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ʻi heʻete moʻuí. ʻE ongo ngali lavaʻingataʻa nai ʻa hono fai ʻo e meʻá ni, ka ʻoku loto-lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ʻi he feinga ko iá. Fakafou ʻi ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi, ʻoku malava ai ke nau tokoni kiate koe ke ke kamata laka ʻi he hala ki he fakamoʻui moʻoní.b
ʻI he vakai atu ki he ofi mai ʻa e ʻaho fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻoku tuʻunuku maí, ko hono fai ʻa e meʻá ni ʻoku fakavavevave ange ia ʻi ha toe taimi pē ki muʻa! Ko e taimi leva ʻeni ke tokanga ai ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá: “Teʻeki ke aʻu hifo kiate kimoutolu ʻa e ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova, vivili kia Sihova, ʻa e kau vaivai ʻo e fonua, ʻa kimoutolu kuo mou feia ʻene konisitutone; mou vivili ki he faitotonu, mou vivili ki he anga vaivai: Heiʻilo ʻe fufū kimoutolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova.”—Sefanaia 2:2, 3.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fetalanoaʻaki ʻi he ngaahi tuʻunga-leá ni, kātaki ʻo sio ki he ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Kapau te ke loto ki ha ako Tohitapu ʻi ʻapi, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ho feituʻú. Pe ko haʻo tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ʻení.
[Puha ʻi he peesi 6]
Fakamoʻui ʻOku Tupu mei he . . .
◻ Maʻu ʻa e ʻilo totonu ʻo e ʻOtuá mo Sīsū.—Sione 17:3.
◻ Ngāueʻi ʻa e tuí.—Loma 10:17; Hepelu 11:6.
◻ Fakatomala pea tafoki.—Ngāue 3:19; Efeso 4:22-24.
◻ Fakatapui mo e papitaiso.—Mātiu 16:24; 28:19, 20.
◻ Hokohoko atu hono fai ʻa e fanongonongo ki he kakaí.—Mātiu 24:14; Loma 10:10.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko hono ako ʻa e Tohitapú, ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku akó, fakatapui, pea papitaisó ko e ngaahi sitepu ia ʻoku taki atu ki he fakamoʻuí