LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 1/15 p. 23-28
  • ʻAi ke Mālohi ʻa ʻEtau Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAi ke Mālohi ʻa ʻEtau Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Moʻoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ​—Ko e Makatuʻunga Ia ʻo ʻEtau Tuí
  • Faʻifaʻitaki ki he ‘Tokotaha Fakaaʻu ʻo ʻEtau Tuí’
  • Moʻuiʻaki ʻa e ʻUhinga ʻo e Tuí
  • Ngāueʻi Hoʻo Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • ʻOkú Ke Tui Moʻoni ki he Ongoongo Leleí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • “ʻOmi Kiate Kimautolu ha Tui Lahi Ange”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Tui—Ko ha ʻUlungaanga Fakatupu Ivi Mālohi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 1/15 p. 23-28

ʻAi ke Mālohi ʻa ʻEtau Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

ʻOKU tokolahi ange ʻa e kakai kuo nau lau ʻa e Tohitapú ʻi ha toe tohi kehe pē. Ka ko e toko fiha kuo nau fakahāhā ʻa e tui ki heʻene pōpoakí? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú tonu “talaʻehai ʻoku lotu [“tui,” NW] kotoa pe.” (2 Tesalonaika 3:2) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai fanauʻi kitautolu mo e tuí. Kuo pau ke fakatupulekina ia. Naʻa mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ha tui feʻungá ʻoku totonu ke ʻoua te nau tukunoaʻi ia. ʻOku lava ʻa e tuí ke fakaʻau ʻo kovi ange pea mate. Mei hení, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke tuʻumaʻu ʻi he ‘moʻui-lelei ʻetau tuí.’​—Taitusi 2:2.

Naʻe ʻuhinga lelei leva ʻa hono fili ʻe he Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kaveinga “Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá” ki heʻenau ngaahi fakataha-lahi fakavahe hokohoko ʻi he 1997/1998. Ko ia kuo maʻu ai ʻe he laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoní mo e niʻihi kehé ʻa e monū ke fakatahataha ʻo ʻai ke mālohi ʻa ʻenau tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku Moʻoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ​—Ko e Makatuʻunga Ia ʻo ʻEtau Tuí

Ko e kaveinga ʻeni ʻo e ʻaho ʻuluaki ʻi he fakataha-lahí. Naʻe kamata ia ʻaki ʻa e ngaahi lea fakaongoongolelei ki he kotoa ʻo e kau maʻu fakatahá. Ko e ʻi ai ʻi he fakataha-lahí ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻapasia ki he Tohitapú. Ka neongo ia, naʻe fokotuʻu mai ai ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupunga fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo ʻetau tuí: ‘ʻOku tau malava ke maluʻi ʻetau tuí, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e mafai ko e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻOku tau houngaʻia ʻi he meʻakai fakalaumālié, ʻo ʻikai teitei tukunoaʻi ʻa e Tohitapú, ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú? ʻOku tau tupulekina ʻi he ʻofá, ʻilo totonú, mo e ʻiloʻiló?’ Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he tokotaha malangá ʻa e tokotaha kotoa ke fanongo tokanga, ʻo fakatokangaʻi ko e “Fakataha-Lahi Fakavahe ‘Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá’ ko ʻení kuo teuteuʻi ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau sivisiviʻi fakaʻaufuli kitautolu tonu mo siviʻi ʻa e lahi mo e tuʻunga ʻo e tui ʻoku tau maʻú tāutaha.”

Ko e malanga he tefitoʻi fakakaukaú naʻe fakakaveinga ia ko e “ʻAʻeva ʻi he Tui, Kae ʻIkai ʻi he Mamata.” (2 Kolinito 5:7) “ʻOku ʻikai ke tuingofua ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko e lea ia ʻa e tokotaha malangá. He moʻoni ē ko e meʻá ni! ʻOku ʻikai ke kui ʻa e tui moʻoní. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi meʻa moʻoni. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 11:1: “Ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” Naʻe pehē ʻe he tokotaha malangá: “Kapau ʻoku tau ʻaʻeva moʻoni ʻi he tuí, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tui ʻa ia ʻoku makatuʻunga lelei.” Koeʻuhi ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he tuí, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e mamatá, ʻoku ʻikai te tau fiemaʻu ha ngaahi fakaikiiki ʻo fekauʻaki mo e founga pea mo e taimi ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo ʻene taumuʻá. Ko e meʻa ko ia kuo tau ʻosi ʻilo ʻo fekauʻaki mo iá ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e falala kakato ki hono mafai ke fakahoko ʻi he anga-ʻofa mo e māʻoniʻoni ʻa ʻene ngaahi talaʻofá.

Ko e malanga “Kau Talavou Kalisitiane​—Ko ha Konga Mātuʻaki Mahuʻinga ʻo e Fakatahaʻangá” naʻá ne fakamanatu ki he fānau īkí ʻa ʻenau mahuʻinga kia Sihová. Naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau tupulekina fakalaumālie ʻi he tuli ki he ngaahi taumuʻa hangē ko e lau ʻa e Tohitapú fakakātoa pea ke aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he fakatapuí mo e papitaisó. Ko e tuli ki ha fakalahi ʻo e akó ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia ke fakapapauʻi fakataha mo e ongo mātuʻa ʻa e tokotaha ko iá, ka ʻo kapau ʻoku fai ia, ʻoku totonu maʻu pē ko e taumuʻá ia ke mateuteu ke tauhi ʻo toe lelei ange ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku lava ke fakahoko ʻe he ako fakaemāmaní ha taumuʻa ʻaonga ʻi heʻetau “sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi” ʻa ē ʻoku felāveʻi mo ʻetau tuí.​—Filipai 1:​9, 10.

ʻOku hoko mai ai ha malanga fakakongokonga ʻo e ngaahi malanga ʻe tolu ʻi he kaveinga “Ko e Ngaahi Tuʻunga ʻa Hai ʻOkú Ke Tauhí?” ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ke pīkitai ki he ngaahi tuʻunga ʻa e Tohitapú. ʻOku talangofua ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová. Hangē ko ʻení, ʻoku enginaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ke ʻoua ʻe ngāueʻaki ʻa e lea fakalielia mo koví. (Efeso 4:​31, 32) Naʻe ʻeke ʻe he tokotaha malangá: “ʻI he taimi ʻokú ke loto-mamahi ai mo ʻitá, ʻokú ke kaikaila ʻo ngāhiʻi ʻa ho hoá pe ko hoʻo fānaú?” Ko e moʻoni, ʻe taʻefakakalisitiane ia. ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo hotau fōtunga fakafoʻituituí. ʻOku totonu ke tui ʻe he kau Kalisitiané ʻa e “kofu ʻoku ngali ke ʻai, pea ō mo e angamā [“anga-fakanānā,” NW].” (1 Timote 2:​9, 10) Ko e foʻi lea “anga-fakanānā” ʻokú ne ʻomai ʻa e fakakaukau ʻo e fakamahuʻingaʻi kita, ʻai ke lelei ʻa hoto ongoongó, fakapotopoto, mo e anga-fakamaʻumaʻu. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ki he niʻihi kehé pea tākiekina ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú pea mo ha ʻiloʻi ʻo e meʻa ʻoku tāú.

Ko e ongo malanga ʻe ua hono hokó naʻe kau ai ʻa e lāulea fakafoʻiveesi ʻi he Hepelu 3:​7-15 mo e 4:​1-16. Ko e ngaahi konga ko ʻeni ʻo e Tohitapú ʻoku fakatokanga mai ai kiate kitautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo “fakafefeka . . . ʻi he kākā ʻa Angahala.” (Hepelu 3:13) ʻE lava fēfē ke tau lavameʻa ʻi heʻetau faitau mo e angahalá? ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi heʻene Folofolá. Ko e moʻoni, “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, . . . ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.”​—Hepelu 4:12.

Ko e malanga fakaʻosi ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e fakataha-lahí ko e “Ko ha Tohi Maʻá e Kakai Kotoa Pē.” ʻOkú ne fakaeʻa ʻa e moʻoni, totonu, mo e ʻaonga, mahuʻinga ʻo e Tohitapú. He fakalotofiefia ē ko e fanongo ki hono fanongonongo ʻe he tokotaha malangá ʻa hono tuku ange mai ʻo ha polosiua foʻou peesi ʻe 32 kuo fakakaveinga ko e A Book for All People! Ko e tohi foʻou ko ʻení naʻe teuteuʻi ia tautefito maʻá e kakai, ʻa ia neongo naʻa nau ako, ka ʻoku siʻisiʻi pē ʻenau ʻilo fekauʻaki mo e Tohitapú. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻa e malangá ʻa e ngaahi lea: “ʻOku fiemaʻu ke sivisiviʻi ʻe he kakaí ʻiate kinautolu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau tuipau kapau te nau fai ha tomuʻa sivisiviʻi, te nau hoko ai ʻo ʻilo ko e tohi laulōtaha ko ʻení, ʻa e Tohitapú, ko e moʻoni ko e tohi ia maʻá e kakai kotoa pē!”

Faʻifaʻitaki ki he ‘Tokotaha Fakaaʻu ʻo ʻEtau Tuí’

Ko e kaveinga ko ʻeni ʻo e ʻaho hono ua ʻo e fakataha-lahí naʻá ne tohoaki ʻa e tokangá kia Sīsū Kalaisi, ko e ‘Tokotaha Fakaaʻu ʻo ʻetau tuí.’ ʻOku fiemaʻu ke tau “muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (Hepelu 12:2; 1 Pita 2:21) ʻOku tala ki he tokolahi ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané: ‘Tui ki he ʻEiki ko Sīsuú, pea ʻe fakahaofi koe!’ Ka ko hono kotoa pē ia ʻo e meʻa fekauʻaki mo e tuí? ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú “ʻoku mate ʻa e tui ʻo ka mavahe mo e ngaue.” (Semisi 2:26) Ko ia ai, tuku kehe ʻa e tui kia Sīsuú, kuo pau ke tau fai ʻa e ngaahi ngāue naʻá ne faí, tautefito ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakahangataha ʻa e polokalama ʻi he pongipongí ki he ngāue fakaʻevangelioó. ʻI he hangē ko Paulá, ʻoku totonu ke tau vēkeveke ke talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e fakamoʻuí. (Loma 1:​14-16) Naʻe malanga ʻa Sīsū ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē. Neongo ʻoku fakatupu ʻa e ngaahi fua ʻi heʻetau ngāue tuʻumaʻu fakafaifekau fale ki he falé, ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau ʻi ʻapi ʻi he taimi ʻoku tau ʻaʻahi atu aí. (Ngāue 20:20) Ko e tokolahi ʻoku ʻi he akoʻangá, ngāué, fai ʻo e fakataú, pe folau. Mei hení, ʻoku toe fiemaʻu ai ke tau malanga ʻi he ngaahi feituʻu kakaí pea mo fē pē ha feituʻu ʻe lava ke maʻu ai ʻa e kakaí.

Ko e malanga “Hoko ʻo Faiaka pea Tuʻu Fakamakatuʻu ʻi he Moʻoní” naʻe fakamanatuʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e fuʻu tokolahi ʻo e kau ākonga foʻou ʻoku nau papitaisó​—ko ha fakaʻavalisi ʻo e laka hake he toko 1,000 ʻi he ʻaho taki taha! ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ki he faʻahinga foʻou ko ʻení ke nau hoko ʻo faiaka lelei mo tuʻu fakamakatuʻu ʻi he tuí. (Kolose 2:​6, 7) Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha malangá ko e ngaahi aká fakahangatonu ʻoku nau mimisi hake ʻa e vai mo e ngaahi ivi, lolotonga ia ʻoku nau toe tokonaki ha pukepuke pe poupou ki he fuʻu ʻakaú. ʻOku tatau ia mo e lava ke hoko ʻa e kau ākonga foʻoú ʻo tuʻu fakamakatuʻu ʻi he moʻoní, fakafou ʻi he tōʻongaʻaki ʻa e ako lelei mo e feohi lelei.

Naʻe feʻungamālie ʻa e faleʻi ko ʻení tautefito ki he kau papitaisó. ʻIo, ʻi he ʻaho hono ua ʻo e fakataha-lahí, naʻe papitaiso ai ʻa e ngaahi kulupu tokolahi, ʻi he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Ko e malanga “Ko e Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Taki Atu Ia ki he Papitaiso” naʻá ne fakamanatu ki he kau papitaisó ko e hoko ʻo fakauku kakato ʻi he vaí ko ha fakaʻilonga feʻungamālie ia ʻo ʻenau mate ki heʻenau ʻalunga moʻui kumi pē ki he lelei ʻaʻata ki muʻá. Ko hono fokotuʻu hake kinautolu mei he vaí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa honau fakamoʻui ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ko e malanga “Fai ha Faitau Mālohi ʻo e Tuí” naʻe makatuʻunga ia ʻi he tohi ʻa Siutasí ʻi he Tohitapú. Naʻe fakaʻaiʻai ai kitautolu ke maluʻi ʻa ʻetau tuí ʻaki hono talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina fakatupu maumau, hangē ko e ʻulungaanga taʻetāú, angatuʻú, mo e tafoki mei he moʻoní. Ko hono hokó, ko e ngaahi mātuʻá​—tautefito ki he ngaahi tamaí​—naʻa nau maʻu ʻa e tokangaʻi makehe ʻi he malanga ko e “Fai ha Tokonaki ki Ho Fāmilí.” Ko e tokonaki maʻá e fāmilí ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālié, fakaesinó, mo fakaeongó ko ha fatongia Fakatohitapu ia. (1 Timote 5:8) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e taimi, fetuʻutaki, mo e vāofi. ʻOku fiefia moʻoni ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻi he ngāue mālohi kotoa ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke ʻohake ʻaki ʻenau fānaú ʻi he moʻoní.

Ko e malanga fakakongokonga hono hokó, “Tau Ō ki he Fale ʻo Sihová,” ʻokú ne langa hake ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻOku nau tokonaki mai ʻa e mālōlō mei he ngaahi loto-moʻua ʻo e māmani ko ʻení. ʻI he ngaahi fakatahá ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ki ha fefakalototoʻaʻaki, pea ʻoku lava ai ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki hotau kaungā tuí. (Hepelu 10:​24, 25) ʻOku toe tokoniʻi foki kitautolu ʻe he ngaahi fakatahá ke fakamāsilaʻi ʻetau pōtoʻi ʻi he tuʻunga ko e kau faiakó, pea ʻoku nau toe fakalahi ange ai ʻa ʻetau mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. (Palovepi 27:17) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakamavaheʻi kitautolu mei he fakatahaʻangá, pea ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko e potu kuo fakataha ai ha toko ua pe ha toko tolu ki hoku hingoa, ʻoku ou ʻi he potu ko ia au ʻi honau lotolotonga.”​—Mātiu 18:20.

Ko e malanga fakaʻosi ʻo e ʻahó ko e “Ko e Anga ʻo ʻEtau Tuí​—ʻOku ʻAhiʻahiʻi he Taimí Ni.” Kuo fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo e tui ko ia ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻí, pea ʻoku tuʻumaʻu ʻa e taʻeʻiloa ʻo hono angá. ʻOku hangē ia ha foʻi sieke kuo teʻeki ai ke tohó. ʻOku ʻaonga moʻoni ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻoku hā aí? ʻOku meimei tatau pē ia mo e pau ke ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí ke fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai hono tefito mo hono ʻulungaanga moʻoni. (1 Pita 1:​6, 7) Naʻe pehē ʻe he tokotaha malangá: “ʻOku kākaaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he kau faifekaú mo e kau tafoki mei he moʻoní ʻa e ngaahi maʻuʻanga ongoongó pea pehē ki he kau maʻu mafaí ʻi hono tukuakiʻi loi ʻo kitautolu, ʻo fakafofongahalaʻi ʻa ʻetau tui faka-Kalisitiané mo ʻetau founga moʻuí. . . . Te tau fakaʻatā ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku fakakuihi ʻe Sētané ke nau fakamanavaheeʻi mo fakalotosiʻi kitautolu pea ʻai kitautolu ke tau maaʻi ʻa e ongoongo leleí? Te tau fakangofua ʻa e ngaahi loi ʻo fekauʻaki mo e moʻoní ke ne uesia ʻa ʻetau maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá mo ʻetau ngāue fakamalangá? Pe te tau tuʻumaʻu pea loto-toʻa mo toe fakapapauʻi lahi ange ai pē ke hokohoko atu ʻa hono talaki ʻo e moʻoni fekauʻaki mo Sihova pea mo hono Puleʻangá?”

Moʻuiʻaki ʻa e ʻUhinga ʻo e Tuí

Ko e kaveinga ʻo e ʻaho hono tolu ʻo e fakataha-lahí naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi lea ʻa Paula: “Ko e pehe ʻoku ʻikai fakatonuhia ha toko taha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua heʻene tuʻunga ki he Lao, ʻoku mahino ia mei he folofola ni, Ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei he tui.” (Kaletia 3:11) Ko e malanga fakakongokonga, ko e “Ngaahi Lea Fakaekikite ʻa Sioeli ki Hotau ʻAho Ní,” ko e taha ia ʻo e ngaahi malanga mahuʻinga ʻi he pongipongí. ʻOku tuhu mai ʻa e tohi ʻa Sioelí ki hotau taimí mo ne leaʻaki ʻi ha ongoʻi fakavavevave: “ʻOiau ʻa e ʻAho na! He ʻoku ofi ʻa e ʻAho ʻo Sihova, ʻio, ʻoku hoko mai ʻo tāu mo ha fakaʻauha meia Fakaʻauha.” (Sioeli 1:15) ʻI ha founga meimei tatau mo e fuʻu fanga heʻe tokolahí, kuo ʻikai tuku ʻe he kau Kalisitiane paní ha meʻa ke ne fakafeʻātungiaʻi ʻa hono fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá.

ʻOku toe ʻomai foki ʻa e ʻamanaki ʻe he tohi ʻa Sioelí, ʻi heʻene pehē: “Ko ia ʻoku tautapa ki he huafa ʻo Sihova ʻe fakahaofi.” (Sioeli 2:32) ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻá ni ia ki he meʻa lahi ange ʻi hono ngāueʻaki pē ʻa e huafa ʻo Sihová. ʻOku fiemaʻu ʻa e fakatomala ongoʻi mei he lotó, pea ʻoku kau ki he meʻá ni ʻa ʻetau sītuʻa mei he faihalá. (Sioeli 2:​12, 13) ʻOku ʻikai ha taimi ke toe toloi ai koeʻuhi kuo vavé ni ke fakahoko ʻe Sihova ʻa e fakamaau ki he ngaahi puleʻangá, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki Mōape, ʻĀmoni, mo e feituʻu moʻungaʻia ʻo Seiá ʻi he taimi ʻo Tuʻi Sihosafate ʻo Siutá.​—2 Kalonikali 20:​1-30; Sioeli 3:​2, 12.

Naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe he malanga “Fakahā ʻa e Tuí ʻAki ʻa e Tatali kia Sihova.” ʻI he taimí ni ʻi heʻetau ʻi he uhouhonga ʻo e kuonga ʻo e ngataʻangá, ʻoku lava ke tau sio ki mui ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa lahi ʻa Sihova, pea ʻoku tau vēkeveke mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teʻeki ke hoko maí. Kuo pau ke hokohoko atu ʻa e kātaki ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻi he manatuʻi ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo talaʻofaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻe hoko.​—Taitusi 2:13; 2 Pita 3:​9, 10.

Naʻe fakaʻosiʻaki ʻa e polokalama ʻi he pongipongí ʻa e tulama “Tauhi ho Matá ke Huʻufataha.” Ko e tulama hangē ha meʻa moʻoni ko ʻení naʻá ne fakaʻaiʻai kitautolu ke sivisiviʻi ʻetau fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e tuli ki he meʻa fakamatelié. Ko fē pē ha feituʻu ʻoku tau nofo ai, kapau ʻoku tau loto ke ʻatā ʻetau moʻuí mei he loto-moʻuá, kuo pau ke tau muimui ʻi he faleʻi ʻa Sīsuú, ke tauhi hotau matá ke huʻufataha, ʻo fakahangataha maʻalaʻala ia ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.​—Mātiu 6:22.

Ko e kaveinga mahuʻinga ʻo e malanga maʻá e kakaí “Ko e Tuí mo Ho Kahaʻú.” Naʻá ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni ki he taʻemalava ʻe he kau taki fakaetangatá ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní. (Selemaia 10:23) ʻOku hokohoko pē ʻa e meʻa tatau ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá​—ʻi he tuʻunga lahi ange mo toe fakatupu maumau lahi ange. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú? ʻOku tau tui ʻoku ʻi ai ha kahaʻu lelei ki he faʻahinga anga-tonu ʻo e tangatá ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 5:5) ʻE fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ngaahi talaʻofá ke ʻaonga ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tui ki heʻene Folofolá, ʻa ia ʻoku naʻinaʻi mai: “Vivili ki he ʻEiki lolotonga ʻoku ala maʻu, ui kiate ia lolotonga ʻene kei ofi.”​—Aisea 55:6.

Naʻe langaʻi hake ʻe Sīsū ha fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga ʻi he vakai mai ki hotau taimí. Naʻá ne ʻeke: “ʻOka hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, te ne ʻilo koā ha kei tui pehē ʻi mamani?” (Luke 18:8) Naʻe fakamanatu ʻe he malanga fakaʻosí ʻa e polokalama ʻo e fakataha-lahí pea fakahaaʻi ʻa e anga ʻo ʻene tokonaki mai ʻa e fakamoʻoni maʻalaʻala ʻoku ʻi ai ʻa e tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku tau nofo ʻi ha maama taʻetui mo fakamāmani.

Neongo ia, ʻoku lava ke tau ʻeke tāutaha hifo kiate kitautolu, ‘ʻOku ou ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku tui taʻetoeueʻia ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá?’ ʻOku totonu ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakataha-Lahi Fakavahe “Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá” ke tali ʻio ki he fehuʻi ko iá. Pea he fakamālō lahi ē ko kitautolu kia Sihova ʻi heʻene ʻai ke mālohi ʻa ʻetau tui kiate iá, pea ki heʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻa e Tohitapú!

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Naʻe ngāue loto-fiefia ʻa e kau ngāue pole tokolahi ke tokoniʻi ʻa e laui afe ʻo e kau fakafofongá

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Naʻe tuku ange mai ai ʻe L. A. Swingle ʻo e Kulupu Pulé ʻa e polosiua foʻoú

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi sitētiume lalahi hangē ko ʻení ʻi he māmaní takatakai

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Naʻe papitaiso ʻa e tokolahi ko e fakaʻilonga ʻo ʻenau fakatapui kia Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

Naʻe hiva fiefia ʻa e kau maʻu Fakataha-Lahí ʻi he ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. ʻI lotó: ko e tulama “Tauhi Ho Matá ke Huʻufataha”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share