Houngaʻia ʻi ha Tofiʻa Faka-Kalisitiane Mālohi
FAKAMATALA FAI ʻE GWEN GOOCH
ʻI he akoʻangá naʻá ku hiva ai ʻi ha himi fakataha mo hono ngaahi lea, ‘ko Sihova Lahi Fau kuó ne ʻafio ʻi hono nāunaú.’ Naʻá ku faʻa fifili, ‘Ko hai ʻa e Sihova ko ʻení?’
NAʻE manavahē-ʻOtua ʻa ʻeku ongo kuí. Ki muʻa ʻi he senituli ko ʻení, naʻá na feohi ai mo e Kau Ako Tohitapú, ʻa ia naʻe toki ʻiloa ʻi he taimi ko iá ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe lelei ʻa e pisinisi ʻa ʻeku tamaí ka naʻe ʻikai te ne ʻuluaki ʻoange ki heʻene fānau ʻe toko tolú ʻa e tofiʻa faka-Kalisitiane naʻe foaki ange kiate iá.
Naʻá ku toki ʻilo pē ko Sihova ʻa e huafa ʻo e ʻOtua moʻoní ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe he tangataʻeikí ki hoku tuongaʻané ko Douglas, ki hoku tokouá ko Anne, pea mo au, ʻa e ongo kiʻi tohi naʻe fakakaveinga ko e His Works mo e Who Is God? (Sāme 83:18) Naʻá ku loto-fiefia! Ka ko e hā naʻá ne tafunaki ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e tangataʻeikí?
ʻI he 1938, ʻi heʻene sio ki he teu tau ʻa e ngaahi puleʻangá, naʻe ʻiloʻi ʻe he tangataʻeikí ʻe fiemaʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi he ngaahi feinga fakaetangatá ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻa e māmaní. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe heʻeku kui fefiné ʻa e tohi ko e Enemies, naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI hono lau iá, naʻá ne ʻilo ai ko e fili moʻoni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko Sētane ko e Tēvoló pea ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne ʻomai ʻa e melino ki he māmaní.a—Taniela 2:44; 2 Kolinito 4:4.
ʻI he ofi mai ʻa e taú, naʻe kamata maʻu ʻe homau fāmilí ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Wood Green, Lonitoni Tokelau. ʻI Sune 1939 naʻa mau ō ai ki he Alexandra Palace naʻe ofi mai pē, ke fanongo ki he malanga maʻá e kakaí, ko e “Founga-Pulé mo e Melinó,” naʻe fai ʻe Joseph F. Rutherford, ko e palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he taimi ko iá. Ko e malanga ʻa Rutherford ʻi he Madison Square Garden ʻi he Kolo Lahi ʻo Niu ʻIoké naʻe fakahoko ia ʻi he letioó ki Lonitoni mo e ngaahi kolo lalahi kehe. Naʻe lava ke mau fanongo lelei ʻaupito ki he malangá he ʻi he taimi naʻe fakatupunga ai ha fakahohaʻa ʻe ha fuʻu kakai longoaʻa tokolahi ʻi Niu ʻIoke, naʻá ku sio takai holo ke vakai pe naʻe hoko ia ʻi he feituʻu naʻa mau tangutu aí!
Faivelenga ʻa e Tangataʻeikí ki he Moʻoni ʻi he Tohitapú
Naʻe fiemaʻu ʻe he tangataʻeikí ke kau fakataha ʻa homau fāmilí kotoa ʻi ha ako Tohitapu, ʻi he efiafi Tokonaki kotoa pē. Naʻe fakatefito ʻemau akó ʻi he kaveinga faka-Tohitapu ʻi he Taua Leʻo naʻe taimi-tēpileʻi ke lāulea ki ai ʻi he ʻaho hono hokó. ʻI hono fakatātaaʻi ʻa e maongo lahi naʻe maʻu ʻi he ngaahi ako ko iá, ʻoku aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e fakamatala fekauʻaki mo Siosiua mo e ʻākoloʻi ʻo e kolo ko ʻAí naʻe lāulea ki ai ʻi he The Watchtower ʻo Mē 1, 1939, ʻoku kei nofo pē ia ʻi hoku ʻatamaí. Naʻá ku fuʻu fifili ʻaupito ʻi he fakamatala ko iá he naʻá ku vakaiʻi ʻa e fakamatala kotoa pē ki aí ʻi heʻeku Tohitapú tonu. Naʻá ku ʻilo ai ʻa e fakamānako ʻa e fekumi peheé—pea ʻoku kei pehē pē.
Ko e vahevahe atu ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa naʻa mau akó, naʻá ne fakahūhū ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú ki hoku lotó. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻomai ai ʻe he tangataʻeikí kiate au ha kalamafoni naʻe hiki ai ha malanga faka-Tohitapu, ko ha kiʻi tohi naʻa mau ngāueʻaki ki he ako Tohitapú, mo ha tuʻasila ʻo ha fineʻeiki taʻumotuʻa. Naʻá ne kole mai leva ke u ʻaʻahi kiate ia.
“Ko e hā te u leaʻakí, pea ko e hā te u faí?” naʻá ku ʻeke ange.
“ʻOku ʻi ai kotoa,” ko e tali ia ʻa e tangataʻeikí. “Ko hono tā pē ʻo e meʻa naʻe hikí, lau ʻa e ngaahi fehuʻí, ʻai ke lau ʻe he tokotaha-ʻapí ʻa e ngaahi talí, pea toki lau leva ʻa e ngaahi konga Tohitapú.”
Naʻá ku fai ʻa e meʻa naʻá ne tala maí, pea ʻi he founga ko ʻení naʻá ku ako ai ki hono fai ʻo ha ako Tohitapu. ʻI hono ngāueʻaki ko ia ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe hoko ʻo mahino lelei ange ai kinautolu kiate au.
Pole ʻi he Ngaahi Taʻu ʻo e Taú
Naʻe mapuna hake ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻi he 1939, pea naʻá ku papitaiso ʻi he taʻu hono hokó ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻeku fakatapui ke tauhi ʻa Sihová. Naʻá ku kei taʻu 13 pē. Naʻá ku fakapapauʻi leva ai ke hoko ko ha tāimuʻa, he ko hono ui ia ʻo e kau faifekau taimi-kakató. Naʻá ku liʻaki ʻa e akó ʻi he 1941, pea ʻi he fakataha-lahi ʻi Leicester, naʻá ku kau fakataha ai mo Douglas ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakató.
ʻI he taʻu hono hokó, naʻe tuku pōpula ai ʻa e tangataʻeikí ʻi he ʻikai tali ʻe hono konisēnisí ʻa e taú. Ko kimautolu fānaú naʻa mau tokoni ki heʻemau faʻeé, ʻo tokoniʻi ia ʻi hono tokangaʻi homau ʻapí, lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ia ʻi he taú. Hili pē hono tuku ange ʻa e tangataʻeikí mei pilīsoné, naʻe ui leva ʻa Douglas ki he ngāue fakakautaú. Naʻe pehē ʻi he ʻuluʻitohi ʻo e nusipepa fakalotofonuá, “ʻUhinga Naʻe Fili Ai ʻa Pilīsone ʻe he Fohá ʻo Tatau mo e Tamaí.” Naʻe iku ia ki ha faifakamoʻoni lelei, ʻi hono tokonaki mai ai ha faingamālie ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi hono tāmateʻi honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá.—Sione 13:35; 1 Sione 3:10-12.
Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻo e taú, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató naʻa nau ʻaʻahi maʻu mai pē ki homau ʻapí, pea naʻe hoko ai ʻo maongo tuʻuloa ʻa ʻenau ngaahi lāulea fakatupu langa hake makatuʻunga ʻi he Tohitapú. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e fanga tokoua Kalisitiane anga-tonu ko ʻení ʻa John Barr mo Albert Schroeder, ʻa ia ʻokú na hoko ko e ongo mēmipa he taimí ni ʻo e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe anga-talitali kakai moʻoni ʻeku ongo mātuʻá, pea naʻá na akoʻi ke mau pehē pē mo kimautolu.—Hepelu 13:2.
Mateuteu ke ʻOatu ha Tali
Taimi nounou pē hili ʻa ʻeku kamata tāimuʻá, naʻá ku fetaulaki ai mo Hilda ʻi he ngāue fakafaifekau matapā-ki-he-matapaá. Naʻá ne fakahaaʻi ʻi he ʻita: “ʻOku ʻalu hoku husepānití ʻo tau, ko e lelei maʻa kimoutolu! Ko e hā ʻoku ʻikai te mou fai ai ha meʻa ki he ngaahi feinga ʻi he taú?”
“Ko e hā hono lahi ʻo hoʻo ʻilo ki he meʻa ʻoku ou faí?” ko ʻeku ʻeké ange ia. “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga kuó u haʻu ai kiate koé?”
“Sai,” naʻá ne tali mai, “ʻoku lelei ange ke ke hū mai ʻo tala mai kiate au.”
Naʻá ku lava ke u fakamatala kuo mau tokonaki mai ʻa e ʻamanaki moʻoni ki he kakai naʻa nau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e ngaahi ngāue fakalilifu naʻe hokó—ʻo faʻa fai ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻe fanongo ʻa Hilda mo e loto-houngaʻia, pea naʻá ne hoko ko ʻeku ʻuluaki tokotaha ako Tohitapu tuʻumaʻú ia. Kuó ne hoko he taimí ni ko ha Fakamoʻoni longomoʻui laka hake he taʻu ʻe 55.
ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻá ku maʻu ai ha vāhenga-ngāue tāimuʻa foʻou ʻi Dorchester, ko ha kolo ʻi he tongahihifo ʻo ʻIngilaní. Ko e ʻuluaki taimi ʻeni naʻá ku nofo mavahe ai mei ʻapí. Naʻe fakataha ʻemau kiʻi fakatahaʻangá ʻi ha falekai, ko ha langa ʻi he senituli hono 16 naʻe ui “Ko e Fale Tī Motuʻá.” Naʻe pau ke mau fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū tēpilé mo e seá ki heʻemau fakataha taki taha. Naʻe mātuʻaki kehe ia mei he Fale Fakatahaʻanga naʻá ku anga ki aí. Ka neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e meʻakai fakalaumālie tatau mo e feohi anga-ʻofa ʻa e fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua Kalisitiané.
Naʻe hiki ʻi he taimi ko iá ʻeku ongo mātuʻá ki Tunbridge Wells, ʻi he fakatonga ʻo Lonitoní. Naʻá ku foki ki ʻapi koeʻuhi ke lava ʻo tāimuʻa fakataha ʻa e tangataʻeikí, Anne, mo au. Naʻe tupu vave ʻemau fakatahaʻangá mei he toko 12 ki he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 70, ko ia naʻe kole ai ki homau fāmilí ke hiki ki Brighton ʻi he matātahi fakatongá, ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Naʻe kau faivelenga ʻa e tokolahi ʻi he malanga mo homau fāmili tāimuʻá, pea naʻa mau mamata ki hono tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻemau ngāué. Naʻe hoko vave ʻa e fakatahaʻanga ʻe tahá ʻo tolu!
Ko ha Fakaafe Taʻeʻamanekina
ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1950, naʻe kau homau fāmilí ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakafofonga ʻe toko 850 mei Pilitānia, ʻa ia naʻe kau ki he ʻAsemipilī Fakavahaʻapuleʻanga Tupulekina Fakateokalatí ʻi he Yankee Stadium he Kolo Lahi ʻo Niu ʻIoké. Ko e kau tāimuʻa tokolahi ʻa ia naʻa nau haʻu ki he fakataha-lahi ko iá mei he ngaahi fonua kehé naʻe ʻoatu ki ai ha tohi kole ke nau kau ki he Akoʻanga Taua Leʻo Tohitapu ʻo Kiliatí, naʻe tuʻu ofi ki South Lansing, Niu ʻIoké. Ko Douglas, Anne, mo au, naʻa mau ʻi honau lotolotongá! ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fakakaukau ʻi he taimi naʻá ku lī ai ʻa ʻeku tohi kole kuo fakafonú ki he puha meilí, ‘Sai kuó u fai moʻoni ia! Ko e hā ʻa e tataki ʻe fai ki ai ʻa ʻeku moʻuí?’ Ka naʻá ku fakapapauʻi: “Ko au eni; ke ke fekau au.” (Aisea 6:8, PM) Naʻá ku loto-fiefia ʻi heʻeku maʻu ha fakaafe ke nofo pē ʻi he hili ʻa e fakataha-lahí ke kau ki he kalasi hono 16 ʻi Kiliatí, fakataha mo Douglas pea mo Anne. Naʻa mau ʻilo lelei kotoa ʻe lava pē ke fekau atu kimautolu ke hoko ko e kau misinale ki ha tapa pē ʻo e māmaní.
Hili ʻa e fiefia fakataha ʻi he tuʻunga ko ha fāmili ʻi he fakataha-lahí, ne hoko ki he taimi ke foki ai ʻemau ongo mātuʻá ki ʻIngilani—ko kinaua pē. Ko kimautolu ʻa e fānaú ʻe toko tolu, naʻa mau taʻataʻalo fakamāvae atu ʻi heʻena folau ki ʻapi ʻi he Mauritania. He meʻa ongo moʻoni ko e māvae ko iá!
Ngaahi Vāhenga-Ngāue Fakamisinale
Naʻe kau ki he kalasi hono 16 ʻi Kiliatí ʻa e kau ako ʻe toko 120 mei he tapa kotoa ʻo e māmaní, ʻo kau ai ʻa e niʻihi naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi kemi fakamamahi Nasí. Koeʻuhi he naʻe akoʻi faka-Sipeini ʻemau kalasí, naʻa mau ʻamanekina ʻe hoko ʻo vaheʻi ki ha fonua lea faka-Sipeini ʻi ʻAmelika Tonga. Fakaʻuta atu ki heʻemau ʻohovale ʻi he ʻaho foaki tohi fakamoʻoni akó ke ʻilo kuo vaheʻi ʻa Douglas ki Siapani pea ko Anne mo au ki Sīlia. Ko ia, ko kimaua ongo tamaiki fefiné naʻe pau ke ma ako lea faka-ʻAlepea, pea naʻe kei hoko moʻoni pē ʻeni naʻa mo e ʻi hono liliu ʻema vāhenga-ngāué ki Lepanoní. Lolotonga ʻema talitali ki heʻema visá, naʻá ma maʻu ai ʻa e ngaahi lēsoni faka-ʻAlepea tuʻo ua ʻi he uike meia George Shakashiri, ko e tokotaha fokotuʻu taipe ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó ki he Taua Leʻo faka-ʻAlepeá.
He fakalotomāfana ē ko ia ke ʻalu ki ha fonua faka-Tohitapu naʻa mau ako ki ai ʻi he kalasí! Naʻe ʻalu fakataha mo kimaua ki ai ʻa Keith mo Joyce Chew, Edna Stackhouse, Olive Turner, Doreen Warburton, mo Doris Wood. He fāmili misinale fiefia ē naʻa mau hoko ki aí! Naʻe ʻaʻahi mai ha tokotaha Fakamoʻoni fakalotofonua ki homau ʻapi misinalé ke tokoniʻi lahi ange kimautolu ki he leá. Lolotonga homau taimi fakahinohino fakaʻahó, naʻa mau ʻahiʻahi ai ha tuʻuaki nounou, ʻa ia naʻe pau ke mau ō ʻi he hili iá ʻo ngāueʻaki ʻi heʻemau ngāue fakamalangá.
Naʻa mau fakamoleki homau ʻuluaki taʻu ʻe uá ʻi Tripoli, ʻa ia naʻe ʻosi fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga. Ko Joyce, Edna, Olive, Doreen, Doris, Anne, mo au naʻa mau tokoni ki he ngaahi uaifi mo e fānau fefine ʻa e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá ke kau ki he ngaahi fakatahá pehē ki he malanga ki he kakaí. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, ko homau fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua Kalisitiané, ʻi he muimui ʻi he tōʻonga fakalotofonuá, naʻe ʻikai te nau tangutu fakataha ʻi he ngaahi fakatahá, pea naʻe tātātaha pē ke kau ʻa e fanga tokoua Kalisitiane ko ʻení ʻi he ngāue fakafaifekau mei he fale ki he falé. Naʻa mau fiemaʻu ʻa ʻenau tokoní ʻi he leá ʻi heʻemau malanga ki he kakaí, pea naʻa mau fakaʻaiʻai kinautolu ke nau kau ki he ngāue ko ʻení.
Naʻe hoko atu ʻo vaheʻi ʻa Anne mo au ke tokoni ki he kiʻi kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi he kolo ko ia ʻi he kuonga muʻá ko Saitoní. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe kole mai ke ma foki ki he kolomuʻá, ki Beirut. Naʻe ʻosi tūtuuʻi ʻa e tenga ʻo e moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kakai lea faka-ʻAmīnia aí, ko ia naʻá ma ako ʻa e lea ko iá ke tokoniʻi kinautolu.
Ngaahi Liliu ʻo e Vāhenga-Ngāué
Naʻá ku fetaulaki mo Wilfred Gooch ki muʻa ke u mavahe mei ʻIngilaní. Ko ha tuongaʻane faivelenga ia mo manavaʻofa ʻa ia naʻe ngāue ʻi he Pēteli ʻi Lonitoní. Ko Wilf ko ha mēmipa ia ʻo e kalasi hono 15 ʻi Kiliatí, ʻa ia naʻe foaki tohi fakamoʻoni ako ʻi he lolotonga ʻo e fakataha-lahi ʻi he Yankee Stadium he 1950. Ko ʻene vāhenga-ngāue fakamisinalé ko e ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo ʻi Naisīliá, pea naʻá ma fetuʻutaki ʻi ha taimi. ʻI he 1955, naʻá ma fakatou maʻu ai ʻa e fakataha-lahi “Puleʻanga Ikuna” ʻi Lonitoní, pea taimi nounou pē mei ai naʻá ma hoko ai ʻo fakamaʻu. Naʻá ma mali ʻi he taʻu hono hokó, ʻi Kana, pea naʻá ku kau leva mo Wilf ʻi heʻene vāhenga-ngāue fakamisinale ʻi Lagos, Naisīliá.
Hili ʻeku mavahe meia Anne ʻi Lepanoní, naʻá ne mali mo ha tuongaʻane Kalisitiane lelei ʻa ia naʻá ne ako ʻa e moʻoni ʻi he Tohitapú ʻi Selusalema. Naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe heʻemau ongo mātuʻá ʻemau malí, koeʻuhi he ko Douglas, Anne, mo aú naʻa mau mali ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Ka, naʻá na fiemālie pē ʻi he ʻilo ʻoku mau fiefia kotoa ʻi he tauhi ʻa hotau ʻOtua ko Sihová.
Ngāue ʻi Naisīliá
ʻI he ʻōfisi vaʻa ʻi Lagos, naʻe vaheʻi au ke u fakamaʻa ʻa e ngaahi loki ʻo e kau mēmipa ʻe toko valu ʻo homau fāmili ʻi he vaʻá, pehē ki hono teuteu ʻo ʻenau meʻakaí, pea fai mo ʻenau foó. Naʻe hā kiate au ne ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu ha husepānití ka ne toe maʻu leva mo ha fāmili!
Ko Wilf mo au naʻá ma ako ha tuʻuaki nounou faka-Tohitapu ʻi he lea faka-ʻIolupá, pea naʻe tāpuakiʻi kimaua ʻi heʻema ngaahi feingá. Ko ha tokotaha ako kei siʻi naʻá mau fetaulaki ʻi he taimi ko iá ʻoku ʻi ai hono foha mo e ʻofefine ʻokú na ngāue ʻi he fāmili Pēteli lahi ʻi Naisīliá ko e kau mēmipa nai ʻe toko 400.
ʻI he 1963, naʻe maʻu ʻe Wilf ha fakaafe ke kau ki ha ako māhina ʻe hongofulu ʻo e fakahinohino makehe ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. Hili ʻa e ʻosi iá, naʻe taʻeʻamanekina ʻa hono vaheʻi ia ke foki ki ʻIngilani. Naʻá ku kei nofo pē ʻi Naisīlia pea naʻe ʻomai ʻa e fakatokanga ʻaho ʻe 14 pē ke fetaulaki ai mo Wilf ʻi Lonitoni. Naʻá ku mavahe mo e ongoʻi puputuʻu, koeʻuhi ko ha vāhenga-ngāue fakafiefia ia ʻi Naisīliá. Hili ʻa e ngāue mamaʻo taʻu ʻe 14, naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke toe fengaʻunuʻaki ai ki he moʻui ʻi ʻIngilaní. Kae kehe, naʻá ma houngaʻia ke toe ofi ki heʻema ngaahi mātuʻa taʻumotuʻá pea ke malava ʻo tokoni ki hono tokangaʻi kinautolú.
Poupouʻaki ʻEtau ʻAmanakí
ʻI he 1980, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ke ʻalu fakataha mo Wilf ʻi heʻene folau ki he ngaahi fonua lahi ʻi heʻene hoko ko e ʻovasia sone. Tautefito ʻa ʻeku fakatuʻotuʻa atu ki haʻama toe foki ʻo ʻaʻahi ki Naisīlia. Ki mui mai, naʻá ma toe ʻalu ki Sikenitineivia, ko e Uesi ʻInitīsí, mo e Hahake Lotolotó—kau ai ʻa Lepanoni. Ko ha loto-fiefia makehe ia ke sioloto atu ki he ngaahi manatu fakafiefia pea ke sio ki he faʻahinga naʻá ku ʻiloʻi ko e kau taʻu hongofulu tupu kei siʻi kuo nau ngāue ko e kau mātuʻa Kalisitiane.
Ko e meʻa fakamamahí, naʻe mālōlō siʻoku husepānití ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1992. Naʻá ne taʻu 69 pē. Ko ha foʻi tā ia ne tautefito ʻa ʻene oʻó ʻi heʻene hoko mātuʻaki fakafokifā. Hili ʻa e taʻu ʻe 35 ʻo e nofo malí, ne fiemaʻu ʻa e taimi ke fengaʻunuʻaki ai. Ka kuó u maʻu ʻa e tokoni lahi mo e ʻofa mei hoku fāmili Kalisitiane ʻi māmani lahí. Kuó u maʻu ʻa e ngaahi meʻa lahi ne hokosia ʻa ia ʻoku lava ke u fakakaukauloto ki ai.
Naʻe fokotuʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá fakatouʻosi ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻo e mateaki-angatonu faka-Kalisitiané. Naʻe mālōlō ʻa e fineʻeikí ʻi he 1981 pea ko e tangataʻeikí ʻi he 1986. ʻOku hokohoko atu ʻa Douglas mo Anne ʻi he tauhi anga-tonu kia Sihová. Ko Douglas mo hono uaifí ko Kam, ʻokú na ʻi Lonitoni, ʻa ia ʻokú na kei ʻi ai pē hili ʻena tokangaʻi ʻa e tangataʻeikí. Ko Annie mo hono fāmilí ʻoku nau ʻi he ʻIunaite Seteté. Ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻetau ʻamanaki mo e tofiʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Tau hokohoko atu ʻi he “ʻamanaki,” ʻo fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia ko e kau moʻuí, fakataha mo honau ngaahi ʻofaʻanga ʻe toetuʻú, te nau ngāue taʻengata fakataha ai ko e kau mēmipa ʻo e fāmili fakaemāmani ʻo Sihová.—Tangilaulau 3:24.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e talanoa ki he moʻui ʻa ʻeku tamaí, ʻa Ernest Beavor, naʻe hā ia ʻi he The Watchtower ʻo Maʻasi 15, 1980.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Takai fakatoʻomataʻu ʻo kamata ʻi ʻolunga he toʻohemá:
Ko Gwen ʻi hono taʻu 13 ʻi hono fakahāhaaʻi ha sīpinga ako ʻi he Fale Fakatahaʻanga Enfield
Fāmili Misinale ʻi Tripoli, Lepanoni, 1951
Ko Gwen mo hono husepāniti kuo maté ko Wilf