LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 5/1 p. 30-31
  • Fakapaleʻi ʻa e Mateaki-Angatonu ʻa Siopé

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakapaleʻi ʻa e Mateaki-Angatonu ʻa Siopé
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakatauʻatāinaʻi mo Toe Fakafoki
  • Ngaahi Lēsoni Kiate Kitautolu
  • Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé ʻOku Fakahōifua kia Sihova
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2016
  • Naʻe Kātaki ʻa Siope​—Te Tau Lava!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • “ʻE ʻIkai Te U Tuku Ange ʻEku Anga-Tonú!”
    Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
  • Naʻe Fakamoʻui ʻe Sihova mei Heʻene Faingataʻaʻiá
    Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 5/1 p. 30-31

Naʻa Nau Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová

Fakapaleʻi ʻa e Mateaki-Angatonu ʻa Siopé

KO Siopé ko ha tangata manavaʻofa, ko e tokotaha poupou ki he kau uitoú, kau paeá, pea mo e kau faingataʻaʻiá. (Siope 29:12-17; 31:16-21) Pea, fakafokifā pē, naʻá ne tō ki he faingatāmaki lahi fakaʻulia, ko e mole ʻene koloá, ʻene fānaú, pea mo ʻene moʻui leleí. Ko e meʻa fakamamahí, ko e tangata fakaʻeiʻeiki ko ʻeni ʻa ia naʻá ne hoko ko ha pou ʻo e poupou ki he faingataʻaʻiá naʻá ne maʻu ha tokoni siʻisiʻi pē ʻi he houa ʻo ʻene faingatāmakí. Naʻa mo hono uaifí tonu naʻá ne tala ange kiate ia ke ‘lea kovi ki he ʻOtuá, ka ne mate.’ Pea ko hono ngaahi “kaumeʻa” ko ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻa naʻe ʻikai te nau ʻomai ha fakafiemālie. Ka, naʻa nau fakahuʻuhuʻu ʻo pehē naʻe faiangahala ʻa Siope pea ko hono tuhá pē ke ne langa mamahi.​—Siope 2:9, PM; 4:7, 8; 8:5, 6; 11:13-15.

Neongo ʻa e faingataʻaʻia lahí, naʻe kei nofo anga-tonu pē ʻa Siope. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe faai mai pē ʻo fakaaʻu mai ʻe Sihova ʻa e mēsí kia Siope ʻo tāpuakiʻi ia. Ko e fakamatala ki he anga ʻo ʻene fai iá ʻoku fakapapauʻi mai ai ki he kau sevāniti tauhi mateaki-angatonu kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻe faai atu pē pea fakapaleʻi mo kinautolu foki.

Fakatauʻatāinaʻi mo Toe Fakafoki

ʻUluakí, naʻe valokiʻi ʻe Sihova ʻa ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻa. ʻI he lea kia ʻElifasí, ʻoku hā mahino ko ia naʻe motuʻa tahá, naʻá ne pehē: “Kuo to ʻeku ʻita kiate koe mo ho ongo kaumeʻa: he ʻoku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au, ʻo hange ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope. Pea ko eni, ke mou hanga ʻo toʻo mai ha fituʻi pulu mo ha fituʻi sipi tangata, pea mou ō ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siope, ʻo fai maʻamoutolu ha feilaulaumoifua; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope te ne hufia kimoutolu.” (Siope 42:7, 8) Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fakahuʻuhuʻu atu ki ai ʻa e meʻá ni!

Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ha feilaulau lahi meia ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻa, mahalo ke nau ongoʻi ʻa e lahi ʻo ʻenau angahalá. Ko e moʻoni, tatau ai pē ʻi he ʻilo pe taʻeʻilo, naʻa nau taukae ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau pehē ‘oku ikai te ne falala ki he ene kau tamaioeikí’ pea naʻe ʻikai ko ha loko meʻa ia kiate ia kapau naʻe anga-tonu ʻa Siope pe ʻikai. Naʻe aʻu ʻo pehē ʻe ʻElifasi ko e vakai mai ʻa e ʻOtuá kia Siopé naʻe ʻikai ke mahuʻinga ange ia ʻi ha mū! (Siope 4:18, 19, PM; 22:2, 3) Tā neʻineʻi ke pehē ʻe Sihova: “ʻOku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au”!

Ka ʻoku ʻikai ko ʻene ʻosí ia. Ko ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻa naʻa nau toe faiangahala kia Siope tonu ʻaki ʻenau tala ange kiate ia ko ia pē naʻá ne fakatupunga ʻa ʻene ngaahi palopalemá. Ko ʻenau ngaahi tukuakiʻi taʻemakatuʻungá mo fakahā ʻa e siʻi ʻo e kaungāongoʻí naʻe hoko ai ʻa Siope ʻo loto-mamahi mo loto-mafasia, ʻo fakatupunga ai ia ke ne kalanga: “ʻE tuku ʻafe hoʻomou fakamamahiʻi hoku laumalie, ʻo laiki au ʻaki ha koto lea?” (Siope 10:1; 19:2) Sioloto atu ki he hā ʻa e mā ʻi he fofonga ʻo e kau tangata ʻe toko tolú ni ʻi he pau ʻi he taimi ko ʻení ke nau hā kia Siope mo ha feilaulau koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahalá!

Ka naʻe ʻikai ke hākahaka ʻa Siope ʻi hono fakamāʻulaloʻi kinautolú. Ko e moʻoni, naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke ne lotu maʻa hono kau tukuakiʻí. Naʻe fai ʻe Siope ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe fakahinohinoʻi ia ki aí, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻi he meʻá ni. ʻUluakí, naʻe faitoʻo ʻe Sihova ʻa hono mahaki fakalilifú. Hili iá, ko e ngaahi tokoua, ngaahi tuofāfine ʻo Siopé, pea mo e ngaahi maheni ki muʻá naʻa nau haʻu ʻo fakafiemālie kiate ia, “pea nau ʻange taki taha kiate ia ha kesita [“foʻi paʻanga,” NW] mo ha mama koula.”a ʻIkai ngata aí, ko Siopé “naʻa ne maʻu ha fanga sipi ʻe taha mano ma fa afe, mo ha kameli ʻe ono afe, mo e afeʻi tauluaʻi pulu, mo ha afeʻi asi fefine.”b Pea naʻe hā mahino naʻe toe fakalelei ʻa e uaifi ʻo Siopé kiate ia. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe tāpuakiʻi ʻa Siope ʻaki ʻa e ngaahi foha ʻe toko fitu mo e ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu, pea naʻá ne moʻui ʻo sio ʻi he toʻutangata ʻe fā ʻo ʻene fānaú.​—Siope 42:​10-17.

Ngaahi Lēsoni Kiate Kitautolu

Naʻe fokotuʻu ʻe Siope ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa maʻá e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní. Naʻá ne “haohaoa mo angatonu,” ko ha tangata naʻe laukauʻaki ʻe Sihova ke ui ko “ʻeku tamaioʻeiki.” (Siope 1:8; 42:7, 8) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia naʻe haohaoa ʻa Siope. ʻI he taimi ʻe taha he lolotonga hono ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne fakamahalo hala ai ʻo pehē ko e ʻOtuá naʻá ne fakatupunga ʻa ʻene tuʻutāmakí. Naʻe aʻu ʻo ne fakaangaʻi ʻa e founga ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene feangainga mo e tangatá. (Siope 27:2; 30:20, 21) Pea naʻá ne fanongonongo ʻa ʻene māʻoniʻoni ʻaʻaná kae ʻikai ko ia ʻoku ʻa e ʻOtuá. (Siope 32:2) Ka naʻe fakafisi ʻa Siope ke tafuli mei he Tokotaha-Fakatupú, pea naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e fakatonutonu mei he ʻOtuá. “Ko au ia, ʻeku aʻau ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai te u aʻusia,” ko ʻene vetehiá ia. “ʻOku ou fakaliliʻa kiate au, ʻo u fakatomala ʻi he funga efu mo e efuefu.”—Siope 42:3, 6.

ʻI he tofanga ʻi he ʻahiʻahí ʻoku tau fakakaukau nai mo kitautolu, mo lea, pe fai ha meʻa ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke feʻunga. (Fakafehoanaki mo Koheleti 7:7.) Ka neongo ia, kapau ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku loloto, ʻe ʻikai te tau angatuʻu kiate ia pe tupu hake ha loto-taʻefiemālie koeʻuhi ko ʻene fakaʻatā kitautolu ke tau hokosia ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻI hono kehé, te tau tauhi maʻu ʻetau mateaki-angatonú pea ʻe faai atu pē ʻo tau utu ai ha tāpuaki lahi. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻo fekauʻaki mo Sihova: “I he kakai loto ofa te ke fakaha koe koe aloofa.”​—Sāme 18:​25, PM.

Ki muʻa pea toe fakafoki ʻa Siope ki ha tuʻunga moʻui leleí, naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke ne lotu maʻá e faʻahinga ko ia naʻa nau faihala kiate iá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu! ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku faiangahala mai kiate kitautolú ki muʻa ia pea ʻe toki lava ai ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. (Mātiu 6:12; Efeso 4:32) Kapau ʻoku ʻikai te tau loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga iá ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga lelei ke tau fai pehē, ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ʻe fai meesi mai ʻa Sihova kiate kitautolu?​—Mātiu 18:​21-35.

Kātoa kitautolú ʻoku tau faʻa fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi ha taimi. (2 Timote 3:12) Ka, hangē ko Siopé, ʻoku malava ke tau tauhi mateaki-angatonu. ʻI hono fai iá, te tau utu ai ha pale lahi. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Vakai ʻoku mau lau ko e monuʻia ʻa kinautolu kuo kataki. Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki: ta ʻoku ʻofa uʻuuʻu ʻa e ʻEiki mo ʻofangofua.”​—Semisi 5:11.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e mahuʻinga ʻo e “foʻi paʻanga” (faka-Hepelū, qesi·tahʹ) ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi. Ka, “ko ha foʻi paʻanga ʻe teau” naʻe fakatauʻaki ha konga ʻapi lahi lelei ʻi he taimi ʻo Sēkopé. (Siosiua 24:32) Ko ia ai, ko “ha foʻi paʻanga” mei he tokotaha ʻaʻahi taki taha naʻe hangehangē ko ha meʻaʻofa lahi ia.

b ʻOku ngalingali, ʻoku lave heni ki he tuʻunga ko e ʻasi fefiné koeʻuhi ko honau mahuʻinga ko e fakafanaú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share