LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 7/15 p. 29-31
  • ʻOkú Ke Maʻu “ha Loto Talangofua”?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Maʻu “ha Loto Talangofua”?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻa Nau Maʻu ha Loto Talangofua
  • ʻIkai Feʻunga ʻa e Talangofua Fakakongá
  • ʻOku Kakato Fēfē ʻa Hoʻo Talangofuá?
  • Ko ha Loto Talangofua ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Ngaahi Tāpuaki
  • ʻOku Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova Hoʻo Talangofuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Hoko ʻo “Talagofua mei he Loto”
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2005
  • Ko Sīsū “Naʻá Ne Ako ʻa e Talangofuá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • “Ko Eni Ia ʻa e ʻOfa ki he ʻOtua”
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 7/15 p. 29-31

ʻOkú Ke Maʻu “ha Loto Talangofua”?

ʻI HE taimi naʻe hoko ai ʻa Solomone ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga. Ko ia, naʻá ne kole ai ki he ʻOtuá ki ha poto mo ha ʻilo. (2 Kalonikali 1:​10) Naʻe toe lotu foki ʻa Solomone: “Kuo pau ke ke foaki ki hoʻo sevānití ha loto talangofua ke fakamaauʻaki ʻa hoʻo kakaí.” (1 Tuʻi 3:9, NW) Kapau naʻe maʻu ʻe Solomone “ha loto talangofua,” naʻá ne muimui ki he ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá peá ne aʻusia ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.

Ko ha loto talangofua ʻoku ʻikai ko ha kavenga ia ka ko ha matavai ʻo e fiefia. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni. Pea ʻoku ʻikai ke fakamafasia ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (1 Sione 5:3, 4) Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau talangofua ki he ʻOtuá. Hili iá, ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá. ʻOku ʻaʻana ʻa e māmaní mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí, naʻa mo e silivá mo e koulá kotoa. Ko ia ai, ʻoku ʻikai moʻoni ke tau lava ʻo ʻave ki he ʻOtuá ha meʻa fakamatelie pē, neongo ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke ngāueʻaki ʻetau meʻa mahuʻinga fakaepaʻangá ke fakahaaʻiʻaki ʻa ʻetau ʻofa kiate iá. (1 Kalonikali 29:14) ʻOku ʻamanekina kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻofa kiate ia pea ʻaʻeva anga-fakatōkilalo mo ia, ʻi hono fai hono finangaló.​—Maika 6:8.

ʻI he taimi naʻe ʻeke ai kia Sīsū Kalaisi pe ko fē ʻa e tuʻutuʻuni lahi taha ʻi he Laó, naʻá ne pehē: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai. Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻa.” (Mātiu 22:​36-38) Ko e founga ʻe taha ke fakahaaʻiʻaki ʻa e ʻofa ko iá ko e talangofua ki he ʻOtuá. Ko ia, ʻoku totonu ko e lotu ia ʻa e tokotaha taki taha ʻiate kitautolú ke foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ha loto talangofua.

Naʻa Nau Maʻu ha Loto Talangofua

ʻOku hulu fau ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻu ha loto talangofua. Hangē ko ʻení, naʻe tala ʻe Sihova kia Noa ke ne langa ha fuʻu ʻaʻake ki hono fakatolonga ʻo e moʻuí. Ko ha ngāue lahi ʻeni naʻe feʻunga mo e taʻu nai ʻe 40 ki he 50. Naʻa mo e ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻangāue mālohi fakaeonopōní mo e naunau kehe ʻoku ala maʻu he taimi ní, ko ha ngāue fakaʻenisinia ia ke faʻu ha fuʻu langa lahi fau pehē ʻe lava ke tētē. Pehē foki, naʻe pau ke fakatokanga ʻa Noa ki he kakaí ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau manukiʻi mo lumaʻi ia. Ka naʻá ne talangofua fakaʻaufuli. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻa ne fai ia.” (Senesi 6:​9, 22; 2 Pita 2:5) Naʻe fakahāhā ʻe Noa ʻa ʻene ʻofa kia Sihová ʻaki ʻene talangofua anga-tonu ʻo faai mai ʻi he ngaahi taʻu lahi. He faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu hono kotoa!

Fakakaukau atu foki ki he pēteliake ko ʻĒpalahamé. Naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kiate ia ke ne hiki mei ʻUa tuʻumālie ʻo e kau Kalitiá ki ha fonua taʻeʻiloa. Naʻe talangofua taʻetoefehuʻia ʻa ʻĒpalahame. (Hepelu 11:8) ʻI he toenga ʻo ʻene moʻuí, ko ia mo hono fāmilí naʻa nau nofo tēniti. Hili ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi he tuʻunga ko ha muli ʻi he fonuá, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ia mo hono uaifi talangofua ko Selá, ʻaki ha foha naʻe ui ko ʻAisake. He ʻofa ē kuo pau naʻe ʻi he taʻu 100 ko ʻĒpalahamé ki hono foha ko ʻeni ʻi hono taʻumotuʻá! ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe kole ai ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke feilaulauʻaki ʻa ʻAisake ko ha feilaulau tutu. (Senesi 22:​1, 2) Ko e foʻi fakakaukau tonu ki hono fai iá kuo pau pē naʻe mamahi ai ʻa ʻĒpalahame. Ka neongo ia, naʻá ne hoko atu ke talangofua koeʻuhi naʻá ne ʻofa kia Sihova mo maʻu ʻa e tui ko e hako ʻo e talaʻofá ʻe fou mai ia ʻia ʻAisake, neongo naʻe pau ke fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá mei he maté. (Hepelu 11:​17-19) Kae kehe, ʻi he teu ke tāmateʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa hono fohá, naʻe taʻofi ia ʻe Sihova peá ne folofola ange: “ʻOku ou ʻilo eni ko e toko taha koe ʻoku ke ʻapasia ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke mamaeʻi meiate au ho foha, ʻa hoʻo meʻa pe taha.” (Senesi 22:12) Koeʻuhi ko ʻene talangofuá, naʻe hoko ai ʻa ʻĒpalahame manavahē-ʻOtua ʻo ʻiloa ko e “Takanga ʻo e ʻOtua.”​—Semisi 2:23.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e talangofuá. Lolotonga ʻa ʻene ʻi ai ʻo moʻui ki muʻa ke hoko ko ha tangatá, naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue talangofua ki heʻene Tamaí ʻi hēvani. (Palovepi 8:​22-31) ʻI he tuʻunga ko e tangatá, naʻe talangofua ʻa Sīsū kia Sihova ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo fiefia maʻu pē ke fai hono finangaló. (Sāme 40:8; Hepelu 10:9) Ko ia naʻe lava ke lea moʻoni ai ʻa Sīsū: “Mo e ʻikai te u momoʻi fai ha meʻa ʻiate au; kae hange tofu pē hoku ako ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko eni. Pea ko ia naʻa ne fekau mai au ʻoku ne ʻiate au: naʻe ʻikai te ne tuku au ke tuēnoa; koeʻuhi ʻoku ou fai maʻuaipē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne hōhōʻia ai.” (Sione 8:​28, 29) Fakaʻosí, ke fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangata talangofuá, naʻe foaki loto-lelei ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí, ʻi heʻene fou ʻi he mate fakamā mo fakamamahi tahá. Ko e moʻoni, “ʻi he ʻiloange naʻe ha ʻiate ia ʻa e toʻonga ʻa e tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, heʻene hoko ko e fai talangofua ʻo aʻu ki heʻene mate, ka ko e mate ʻi he [“akau,” PM].” (Filipai 2:8) He toki faʻifaʻitakiʻanga ē ʻi hono fakahāhā ʻo e loto talangofuá!

ʻIkai Feʻunga ʻa e Talangofua Fakakongá

Kuo ʻikai moʻoni ke talangofua ki he ʻOtuá ʻa e faʻahinga kotoa kuo nau taukaveʻi ʻoku nau talangofua kiate iá. Fakakaukau angé kia Tuʻi Saula ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻe fakahinohino ia ʻe he ʻOtuá ke ne fakaʻauha ʻosi ʻa e kau ʻAmaleki fulikivanú. (1 Samiuela 15:​1-3) Neongo naʻe fakaʻauha kinautolu ʻe Saula ʻi he tuʻunga ko ha puleʻangá, naʻá ne fakahaofi ʻa honau tuʻí pea fakatoe ʻa e niʻihi ʻo ʻenau fanga sipí mo e pulú. Naʻe ʻeke ange ʻe Sāmiuela: “Ko e ha naʻe ʻikai te ke talangofua ai ki he folofola ʻa Sihova?” ʻI heʻene talí, naʻe pehē ange ʻe Saula: “ʻA, kuo u fai talangofua ki he folofola ʻa Sihova . . . naʻe toʻo ʻe he kakai [ʻo ʻIsilelí] mei he vete ha sipi mo ha pulu, ʻa e lelei ʻo e meʻa . . . , ke fai feilaulau ʻaki kia Sihova.” ʻI hono fakamamafaʻi ange ʻa e fiemaʻu ʻo e talangofua kakató, naʻe tali ange ʻe Sāmiuela: “He ʻoku manako ʻe Sihova ki he ngaahi feilaulau-moifua mo e ngaahi feilaulau kehe ʻi he fai talangofua ki heʻene folofola? Ko eni, ʻoku lelei ʻa e talangofua ʻi he fai feilaulau, pea ko e fakaongo ʻi he ngakoʻi sipi tangata. He ko e angahala fakafiemana ʻa e angatuʻu, pea ko e talangataʻa ko e fakahiteni tofu pe mo e tauhi aitoli. Naʻa ke liʻaki ʻa e folofola ʻa Sihova, pea kuo ne liʻaki koe mei hoʻo tuʻi.” (1 Samiuela 15:​17-23) He mole lahi ē naʻe hoko kia Saula koeʻuhi ko e ʻikai te ne maʻu ha loto talangofuá!

Naʻa mo Tuʻi Solomone poto, ʻa ia naʻá ne lotu ki ha loto talangofuá, naʻe ʻikai ke hokohoko atu ʻa ʻene talangofua kia Sihová. ʻI he faikehekehe mo e finangalo fakaʻotuá, naʻá ne mali mo e kau fefine muli ʻa ia naʻa nau fakatupunga ia ke ne angahala ki he ʻOtuá. (Nehemaia 13:​23, 26) Naʻe mole meia Solomone ʻa e hōifua fakaʻotuá koeʻuhi he naʻe ʻikai ke hokohoko atu ʻa ʻene maʻu ha loto talangofua. He toki fakatokanga ʻeni kiate kitautolu!

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ia ʻa e haohaoa mei heʻene kau sevāniti fakaetangatá. ʻOkú ne ‘manatu ai pe ko e efu pe kitautolu.’ (Sāme 103:14) Ko kitautolu hono kotoa ʻoku pau ke tau fai ʻa e ngaahi hala ʻi ha ngaahi taimi, ka ʻoku lava ʻa e ʻOtuá ʻo sio pe ʻoku tau maʻu moʻoni ha holi fakamātoato ke fakahōifuaʻi ia. (2 Kalonikali 16:9) Kapau ʻoku tau faihala koeʻuhi ko e taʻehaohaoa fakaetangatá ka ʻoku tau fakatomala, ʻe lava ke tau kole fakamolemole makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí, ʻo tuipau ko Sihová ʻe “lōlahi ʻene fakamolemole.” (Aisea 55:7; 1 Sione 2:​1, 2) Ko e tokoni ʻa e kau mātuʻa anga-ʻofa Kalisitiané ʻe toe fiemaʻu foki mo ia koeʻuhi ke tau lava ʻo fakaakeake fakalaumālie ʻo maʻu ha tui moʻui lelei mo ha loto talangofua.​—Taitusi 2:2; Semisi 5:​13-​15.

ʻOku Kakato Fēfē ʻa Hoʻo Talangofuá?

ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ongoʻi taʻetoeveiveiua ʻoku tau maʻu ha loto talangofua. Te tau fakaʻuhinga nai, ʻIkai ʻoku ou kau ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá? ʻIkai ʻoku ou tuʻumaʻu ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi ʻīsiu lalahi hangē ko e tuʻuʻataá? Pea ʻikai ʻoku ou maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, hangē ko ia ʻoku enginaki mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá? (Mātiu 24:14; 28:​19, 20; Sione 17:16; Hepelu 10:​24, 25) Ko e moʻoni, ko e kakai ʻa Sihová ʻi honau tuʻunga fakalūkufuá ʻoku nau fakahāhā ʻa e talangofua fakamātoato ʻi he ngaahi tafaʻaki mahuʻinga peheé.

Kae fēfē ʻa hotau ʻulungāngá ʻi he ngaahi meʻa ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he ngaahi meʻa hā ngali siʻisiʻí nai? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku ne lototō ʻi he meʻa ʻoku siʻi, te ne lototō foki ʻi he meʻa ʻoku lahi: pea ko ia ʻoku ne kākā ʻi he meʻa ʻoku siʻi, te ne kākā foki ʻi he meʻa oku lahi.” (Luke 16:10) Ko ia, ko kitautolu taki taha ʻe lelei ke ʻeke hifo kiate ia tonu, ʻOku ou maʻu ha loto talangofua ʻi heʻene hoko mai ki he fanga kiʻi meʻa īkí pe ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai aʻu ʻo ʻilo fekauʻaki mo ia ʻa e niʻihi kehé?

Naʻe fakahāhā ʻe he tokotaha-tohi-sāmé naʻa mo e ʻi hono loto falé, ʻa ia naʻe ʻikai sio ai kiate ia ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne ‘eveeva i he loto haohaoa.’ (Sāme 101:​2, PM) Lolotonga hoʻo tangutu ʻi ho falé, te ke fakaava nai ʻa e televīsoné pea kamata sio ʻi ha foʻi faiva. ʻE lava ke ʻahiʻahiʻi ʻi ai tonu, ʻa hoʻo talangofuá. ʻE hoko nai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau ʻi he foʻi faivá. Te ke hokohoko atu pē hoʻo sió, ʻo fakaʻuhingaʻi ko e faʻahinga faiva pē ʻeni ia ʻoku fakahaaʻi he ngaahi ʻaho ní? Pe ʻe ueʻi koe ʻe ho loto talangofuá ke fai ʻo fakatatau mo e akonaki faka-Tohitapu, ‘koe feauakí, moe uli kotoabe, ke oua naa lea tuo taha ki ai iate kimoutolu’? (Efeso 5:​3-5, PM) Te ke tāmateʻi ʻa e TV, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku fakamānako ʻa e foʻi talanoá? Pe te ke fetongi nai ʻa e sēnoló kapau ʻoku hoko ʻo fakamālohi ha polokalama? “ʻOku sivi ʻe Sihova ʻa e maʻoniʻoni: ka ko e angakovi, mo e ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai ʻene moʻui.”​—Sāme 11:5.

Ko ha Loto Talangofua ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Ngaahi Tāpuaki

Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku lava ke tau sivisiviʻi ʻaonga ai kitautolu ke sio pe ʻoku tau talangofua moʻoni ki he ʻOtuá mei hotau lotó. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke fakahōifuaʻi ia pea fai ʻa e meʻa ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú. Ko ha loto talangofua te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae mo Sihova. Ko e moʻoni, kapau ʻoku tau talangofua kakato, ʻe ‘hoko lelei ki he ʻao ʻo Sihová ʻa e ngaahi lea ʻa hotau ngutú ni, mo e fakakaukau ʻa hotau lotó.’​—Sāme 19:14.

Koeʻuhi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu, ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e talangofuá maʻá e lelei pē ʻatautolu. Pea ʻoku tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi ʻi he tokanga ʻaki ʻa e lotó kotoa ki he akonaki fakaʻotuá. (Aisea 48:​17, 18) Ko ia, tau tali fiefia ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko hono laumālié, mo ʻene kautahá. Kuo akoʻi mātuʻaki fuʻu lelei kitautolu ʻo hangē ia ʻoku tau fanongo ki ha leʻo ʻi hotau tuʻá ʻoku pehē mai: “Ko eni ʻa e hala, fou ai.” (Aisea 30:21) ʻI hono akoʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he Tohitapú, ko e ngaahi tohi faka-Kalisitiané, mo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻofa ke tau tokanga, ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau akó, pea hoko ʻo “talangofua ʻi he meʻa kotoa pe.”​—2 Kolinito 2:9.

Ko ha loto talangofua ʻe iku ia ki he fiefia lahi mo e ngaahi tāpuaki lahi. Te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e nonga, he te tau ʻilo ai ʻoku tau fakahōifua lelei kia Sihova ko e ʻOtuá pea ʻai hono lotó ke fiefia. (Palovepi 27:11) Ko ha loto ʻoku talangofua ʻe hoko ia ko ha maluʻi kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai kitautolu ke faihalá. Ko e moʻoni leva, ʻoku totonu ke tau talangofua ki heʻetau Tamai fakahēvaní pea ʻoku totonu ke tau lotu: “Foaki ki hoʻo sevānití ha loto talangofua.”

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 29]

Mei he Self-Pronouncing Edition of the Holy Bible, ʻoku ʻi ai ʻa e liliu King James mo e Revised

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share