Faifai Atu Pē—fakamaau Totonu ki he Faʻahinga Kotoa
“Te mau feinga ke fanongo ʻi he ngaahi founga foʻou . . . ki he ngaahi leʻo loto-lavea, ko e ngaahi leʻo loto-hohaʻa, ko e ngaahi leʻo ʻo e taʻehaʻamanaki ko e ʻikai ke fanongoá. . . . Ko e meʻa pē ʻoku toé ko hono ʻai ke moʻui ʻa e meʻa ʻoku ʻi he laó: ke fakapapauʻi tā-tuʻo-taha ko e faʻahinga kotoa ʻoku fanauʻi tatau mai pē ʻi he ngeia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko e faʻahinga kotoa ʻoku fanauʻi tatau mai pē ʻi he ngeia ʻi he ʻao ʻo e tangatá.”—Ko e Palesiteni U.S. Richard Milhous Nixon, he malanga ʻi hono fakanofó, ʻi Sanuali 20, 1969.
ʻI HE taimi ʻoku maʻu ai ʻe he ngaahi tuʻí, kau palesitení, mo e kau palēmiá honau lakangá, ʻoku nau angaʻaki ke talanoa ʻo kau ki he fakamaau totonú. Naʻe pehē pē mo Richard Nixon, ko e palesiteni ki muʻa ʻo e ʻIunaite Seteté. Ka naʻe mole ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo ʻene ngaahi lea mālié ʻi he vakai atu ki he ʻikai te nau hoko ʻi he hisitōliá. Neongo naʻá ne tukupā ‘ke ʻai ke moʻui ʻa e laó,’ naʻe maʻu ki mui ʻa Nixon ʻokú ne halaia ʻi he maumau-lao pea naʻe kounaʻi leva ia ke ne tuku atu hono lakangá. ʻI he hongofuluʻi taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe toutou ongona ai ʻa e vālau ʻa e ‘ngaahi leʻo loto-lavea, loto-hohaʻa, mo e ngaahi leʻo taʻehaʻamanakí.’
Ko e fanongo ki he ngaahi leʻo peheé pea mo hono fakahaaʻi ʻenau mamahí ʻoku ʻikai ko ha ngafa faingofua, ʻo hangē ko ia kuo ʻilo ki ai ʻa e kau taki taumuʻa-lelei tokolahi. ‘Ko e fakamaau totonu ki he faʻahinga kotoa’ kuo fakamoʻoniʻi ko ha taumuʻa maʻungataʻa ia. Ka neongo ia, ʻi he ngaahi senituli lahi kuo maliu atú, naʻe fai ai ha talaʻofa ʻa ia ʻoku taau ke tau tokanga ki ai—ko ha talaʻofa laulōtaha fekauʻaki mo e fakamaau totonú.
Fakafou ʻi heʻene palōfita ko ʻAiseá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakaí te ne fekau kiate kinautolu ha “sevaniti” ʻa ia te ne fili ʻe ia tonu. “Te u ʻai hoku laumalie kiate ia,” ko e folofola ia ʻa Sihova kiate kinautolú. “Te ne fakahoko ki he Senitaile ʻa e fai fakamaau.” (Aisea 42:1-3) ʻE ʻikai ha pule fakaetangata ia ʻe fakatoʻotoʻa ke ne fai ha tala fakahāhā lahi pehē fau, ʻa ia ʻe ʻuhinga ko e fakamaau totonu tuʻuloa ki he puleʻanga kotoa pē. ʻOku lava ke falala ki he talaʻofa ko ʻení? ʻE aʻusia koā ha lavameʻa ngali kehe pehē?
Ko ha Talaʻofa ʻOku Lava ke Tau Falala ki Ai
Ko ha talaʻofa ʻoku alafalalaʻanga ʻo hangē pē ko e tokotaha ʻokú ne fai iá. ʻI he meʻá ni, ʻoku ʻikai mo ha toe taha kehe ka ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú pē ʻokú ne talaki ko ʻene “sevaniti” te ne fokotuʻu ʻa e fakamaau totonú ʻi māmani lahi. ʻI he ʻikai ke hangē ko e kau politikí, ʻoku ʻikai ke fakamaʻamaʻaʻi ʻe Sihova ia ʻa e ngaahi talaʻofá. ‘ʻOku taʻemalava ke ne loi,’ ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu. (Hepelu 6:18) “Ko e meʻa kuó u fakapapau ke faí ʻe fai ia,” ko e tala fakamatematē mai ia ʻe he ʻOtuá.—Aisea 14:24, Today’s English Version.
ʻOku toe hanga ʻe he lēkooti ʻo e “sevaniti” fili ʻa e ʻOtuá ko Sīsū Kalaisí ʻo ʻai ke mālohi ʻetau falala ki he talaʻofa ko iá. Ko ia te ne fokotuʻu ʻa e fakamaau totonú kuo pau ke ne ʻofa ki he fakamaau totonú pea moʻuiʻaki ia. Kuo tuku mai ʻe Sīsū ha lēkooti taʻemele ʻi he tuʻunga ko ha tangata naʻá ne ‘manako ki he faitotonú pea fehiʻa ki he maumau laó.’ (Hepelu 1:9) Ko e meʻa naʻá ne leaʻakí, founga naʻá ne moʻui aí, pea naʻa mo e founga naʻá ne pekia aí, naʻa nau fakamoʻoniʻi kotoa ko iá naʻá ne hoko ko ha tangata faitotonu moʻoni. ʻI he pekia ʻa Sīsuú, ko ha ʻōfisa fakakautau Loma, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻá ne sio tonu fakatouʻosi ʻi he hopoʻi ʻo Sīsuú pea mo hono tautea mate iá, naʻe ueʻi ia ke ne pehē: “Ta ko e moʻoni pe, ko e tangata taʻehalaia ʻeni.”—Luke 23:47.
Tuku kehe ʻene moʻui faitotonú, naʻe talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻa ia naʻe mātuʻaki mafola noa pē ʻi hono taimí. Naʻá ne fai ʻeni, ʻo ʻikai ʻaki ha fakatupu-maveuveu pe liukava, ka ʻi hono akoʻi ʻa e fakamaau totonu moʻoní ki he tokotaha kotoa pē ʻe fanongó. Ko ʻene Malanga ʻi he Moʻungá ko ha fakamatala mataotao ia ki he founga ʻoku totonu ke ngāueʻaki ai ʻa e fakamaau totonu moʻoní mo e māʻoniʻoní.—Mātiu, vahe 5-7.
Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻá ne malangaʻí. Naʻe ʻikai te ne taʻetokaʻi ʻa e kau kilia tuʻutāmakí, ʻa ē “ko e kau taʻemaʻa” ʻi he sōsaieti faka-Siú. Ka, naʻá ne talanoa mo kinautolu, ala kiate kinautolu, pea aʻu ʻo ne fakamoʻui kinautolu. (Maake 1:40-42) Ko e kakai kotoa pē naʻá ne fetaulaki mo ia, ʻo kau ai ʻa e masivá mo e kau faingataʻaʻiá, naʻa nau mahuʻinga kiate ia. (Mātiu 9:36) “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu,” ko ʻene tala ange ia kiate kinautolú.—Mātiu 11:28.
ʻOku hiliō ai, naʻe fakafisi ʻa Sīsū ke fakaʻatā ʻa e fakamaau taʻetotonu naʻe takatakai kiate iá ke ne fakameleʻi pe fakalotokonaʻi ia. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fetongi ʻaki ʻa e kovi ha kovi. (1 Pita 2:22, 23) Naʻa mo e taimi naʻá ne langa mamahi fakaʻulia aí, naʻá ne lotu ki heʻene Tamai fakahēvaní maʻá e kau sōtia tonu ko ia naʻa nau tutuki iá. “ʻAlā Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu,” ko ʻene kōlengá ia, “he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau fai.” (Luke 23:34) Ko hono moʻoní, naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo ‘fakahā ki he Senitailé ʻa e fai fakamāu totonú.’ (Mātiu 12:18) Ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ki he mokoi ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu ha māmani faitotonú ʻe lahi ange ia ʻi he faʻifaʻitakiʻanga hoko tonu ʻi he moʻuí ʻa hono ʻAló tonu?
ʻOku Lava ke Ikunaʻi ʻa e Fakamaau Taʻetotonú
ʻOku toe ala maʻu ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ha fakamoʻoni ʻoku hoko moʻoni ʻi he moʻuí ko e fakamaau taʻetotonú ʻoku lava ke ikunaʻi. ʻI he tuʻunga fakatāutahá, pea pehē ki he fakaekautahá, ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ikuʻi ʻa e loto-tāufehiʻá, filifilimānakó, lau matakalí, mo e fakamālohí. Fakakaukau ange ki he fakatātā hono hokó.
Naʻe tui ʻa Petelōa ko e fakatupu-maveuveú ko e founga pē ia ʻe taha ke ʻomai ʻaki ʻa e fakamaau totonú ki he Tukuʻuta ʻo Basque, ko e vahefonua ia ʻo Sipeini ʻa ia naʻá ne nofo aí. Ki he ʻuhinga ko ʻení, naʻá ne hoko ai ko ha mēmipa ʻo ha kautaha tautoitoi naʻa nau ʻoange kiate ia ha ako fakaekautau ʻi Falanisē. ʻI he ʻosi pē ʻene akó, naʻe tuʻutuʻuni ke ne fokotuʻu ha kulupu tautoitoi pea ke nau pomuʻi ha ngaahi ʻapitanga polisi. Naʻe ʻosi teuteu ʻe heʻene timí ʻa e ngaahi mahafu ke fakapākí ʻi he taimi naʻe puke ai ia ʻe he kau polisí. Naʻá ne nofo pilīsone ʻi he māhina ʻe 18, ka neongo hono tuku pilīsone iá naʻá ne kei hokohoko atu pē ʻene ngāue fakapolitikalé, naʻe fakataʻetaʻekai pea naʻá ne hifi hono ongo kiaʻinimá ʻi he taimi ʻe taha.
Naʻe tui ʻa Petelō naʻá ne faitau maʻá e fakamaau totonú. Naʻe hoko leva ʻo ne ʻilo kia Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻI he lolotonga ʻa e ʻi pilīsone ʻa Petelō, naʻe kamata ʻa hono uaifí ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻi he taimi naʻe fakaʻatā mai aí, naʻá ne fakaafeʻi ia ke ne maʻu ʻa e taha ʻo ʻenau ngaahi fakatahá. Naʻá ne fiefia lahi ʻaupito ai ʻo ne kole ki ha ako Tohitapu, ko ha ako naʻá ne taki ia ke fai ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻene fakakaukaú pea ʻi he founga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe faai mai pē, ʻo fakatou papitaiso ai ʻa Petelō mo hono uaifí ʻi he 1989.
“ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi he ʻikai ʻaupito ke u tāmateʻi ha taha he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻá ku hoko ai ko ha tokotaha tautoitoí,” ko e lea ia ʻa Petelō. “ʻI he taimi ní ʻoku ou ngāueʻaki ʻa e heletā ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ke ʻoatu ki he kakaí ʻa e pōpoaki ʻo e melino mo e fakamaau totonu moʻoní—ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” ʻI he taimi siʻi kuo toki hili atú naʻe fai ai ʻe Petelō, ʻa ia ʻokú ne lolotonga ngāue ko ha tokotaha mātuʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ha ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapitanga polisi tofu pē ko ia naʻá ne taumuʻa ke fakaʻauhá. ʻI he taimi ko ʻení naʻá ne ʻalu atu leva ʻi he taumuʻa ko hono malangaʻi ha pōpoaki ʻo e melinó ki he ngaahi fāmili ʻoku nofo aí.
ʻOku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi liliú ni koeʻuhi ʻoku nau fakaʻamu ki ha māmani māʻoniʻoni. (2 Pita 3:13) Neongo ʻoku nau falala kakato ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakahoko mai ʻení, ʻoku nau lāuʻilo ko honau fatongiá foki ia ke moʻui ʻo fehoanaki mo e fakamaau totonú. ʻOku ʻikai toe veiveiua ʻa hono fakahaaʻi mai ʻe he Tohitapú ʻoku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ʻetau tafaʻakí.
Ko Hono Tō ke Tupu ʻa e Māʻoniʻoní
Ko e moʻoni, ʻi heʻetau fehangahangai mo e fakamaau taʻetotonú, ʻoku tau ongoʻi hehema nai ke kalanga atu: “Ko e fe tu ʻa e ʻOtua ʻo e fakamaau [“totonú,” NW]?” Ko e kalanga ia ʻa e kau Siu ʻi he taimi ʻo Malakaí. (Malakai 2:17) Naʻe fakakaukau fakamātoato ʻa e ʻOtuá ki heʻenau lāungá? ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi “fakakina,” koeʻuhi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, naʻa nau fai kākā ki honau ngaahi uaifi ʻa ia ne nau tupu ʻo motuʻá, ʻo veteʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻuhinga mātuʻaki maʻamaʻa ʻaupito. Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tokanga ki he ‘ngaahi uaifi ʻo ʻenau talavoú, ʻa ia kuo nau fai kākā ki ai; ka ko honau kaumeʻa ia, pea ko e ngaahi uaifi naʻa nau fuakava ki ai.’—Malakai 2:14.
ʻOku totonu ke tau lāunga fakalao fekauʻaki mo e fakamaau taʻetotonú kapau ʻoku tau ngāue taʻefaitotonu kitautolu? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono taʻaki-fuʻu atu ʻa e loto-tāufehiʻá mo e lau matakalí mei hotau lotó, ʻaki ʻa e taʻefilifilimānako pea ʻofa ki he faʻahinga kotoa, pea ʻaki ʻa e ʻikai fetongi ʻaki ha kovi ʻa e kovi, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa moʻoni ki he fakamaau totonú.
Ke tau utu ʻa e fakamaau totonú, ʻoku enginaki mai ʻa e Tohitapú ke tau ‘tō ke tupu ʻa e māʻoniʻoní.’ (Hosea 10:12) Tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi fēfē ʻene haá, ʻoku mahuʻinga ʻa e ikunaʻi fakafoʻituitui kotoa pē ʻo e fakamaau taʻetotonú. Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Martin Luther King, Siʻi, ʻi heʻene Letter From Birmingham Jail, “ko e fakamaau taʻetotonu ʻi ha feituʻu pē ko ha fakamanamana ia ki he fakamaau totonú ʻi he feituʻu kotoa pē.” Ko e faʻahinga ʻoku “vivili ki he faitotonu” ko e kakai ko ia ʻoku fili ʻe he ʻOtuá ke nofo ʻi heʻene māmani foʻou māʻoniʻoni ʻoku vavé ni ke hoko maí.—Sefanaia 2:3.
Heʻikai lava ke tau langa ʻetau ʻamanaki ki he fakamaau totonú ʻi he makatuʻunga ngāvaivai ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e tangatá, ka ʻoku malava ke tau falala ki he folofola ʻa hotau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá. Ko e ʻuhinga ia naʻe tala ai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau hanganaki lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:9, 10) Ko Sīsū, ko e Tuʻi fakanofo ʻo e Puleʻanga ko iá, te ne “fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. Ko e tuʻutāmaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui.”—Sāme 72:12, 13.
ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ke tuʻuloa ʻa e fakamaau taʻetotonú. Ko e pule ʻa Kalaisi ki he foʻi māmaní kotoa te ne ikuʻi ai ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻo taʻengata, ʻo hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi heʻene palōfita ko Selemaiá: “ʻOku ʻunu mai ha taimi ʻa ia te u fakahoko ai ʻa e talaʻofa naʻá ku faí . . . ʻI he taimi ko iá te u fili ko ha tuʻi ha hako māʻoniʻoni ʻo Tēvita. Ko e tuʻi ko iá te ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonu mo anga-tonu ʻi he fonuá kotoa.”—Selemaia 33:14, 15, TEV.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko ha hingoa fakafetongi.