LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 8/15 p. 10-15
  • ʻOku Totonu ke Hoko ʻa Sihova ko Hotau Falalaʻanga

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Totonu ke Hoko ʻa Sihova ko Hotau Falalaʻanga
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Falala Makatuʻunga ʻi he ʻIlo mo e Kaungāmeʻa
  • Fakahāhā ʻa e Loto-Falala ki he Ngaahi Fili ʻa Sihová
  • Fakaʻehiʻehi Mei Hono Fakaangaʻi ʻa e Ngaahi Fili ʻa Sihová
  • Fakahāhā ʻa e Loto-Falala ki he Tuʻunga Māʻoniʻoni ʻo Sihová
  • ʻAi ke Mālohi ʻEtau Loto-Falala ki he Tuʻunga Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • ʻE Lava ke Toe Fakafoki Mai ʻa e Loto-Falalá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • “Fononga ʻOku Fai Aki ʻa e Tui, ʻo ʻIkai ʻAki ʻa e Mamata”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Founga ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 8/15 p. 10-15

ʻOku Totonu ke Hoko ʻa Sihova ko Hotau Falalaʻanga

“He ko Sihova leva ho falalaʻanga.”​—PALOVEPI 3:26.

1. Neongo ʻoku taukaveʻi ʻe he tokolahi ʻoku nau falala ki he ʻOtuá, ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku ʻikai te nau fai pehē maʻu pē?

KO E moto “ʻOku ʻi he ʻOtuá ʻEmau Falalá” ʻoku hā ia ʻi he paʻanga ʻa e ʻIunaite Setete ʻo ʻAmeliká. Ka ʻoku tuku moʻoni ʻe he faʻahinga kotoa ko ia ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e paʻanga ko ʻení, ʻi he fonua ko iá pe ko ha feituʻu pē ʻenau falalá ki he ʻOtuá? Pe ʻoku tuku lahi ange ki he paʻangá tonu ʻenau falalá. Ko e falala pehē ki he paʻanga ʻa e fonua ko iá pe ko ha toe fonua kehe heʻikai lava ke feongoongoi ia mo e falala ko ia ki he ʻOtua māfimafi-aoniu ʻo e ʻofá, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito te ne ngāuehalaʻaki hono mālohí pea ʻoku ʻikai te ne mānumanu ʻi ha founga pē. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakahalaiaʻi ʻa e mānumanú ʻi ha ngaahi kupuʻi-lea taʻetoefehālaaki.​—Efeso 5:5.

2. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní fekauʻaki mo e mālohi ʻo e koloá?

2 ʻOku tuku ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻenau falalá ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻi he koloá, mo hono “mālohi fakahalá.” (Mātiu 13:​22, NW) ʻOku nau ʻiloʻi ko e mālohi ko ia ʻo e paʻangá ke poupouʻi ʻa e fiefiá mo fakatolonga ʻa e moʻuí ʻoku mātuʻaki fakangatangata. ʻOku ʻikai pehē ʻa e mālohi ia ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. (Sefanaia 1:​18) Ko ia ai, he meʻa fakapotopoto moʻoni ko e ekinaki: “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga; pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu ni: he kuo folofola mai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.”​—Hepelu 13:5.

3. ʻOku fakamaama fēfē ʻe he potu tohi ʻo e Teutalonome 31:6 ʻa e lave ko ia ʻa Paula fekauʻaki mo e foʻi vēsí?

3 ʻI hono tohi ʻo e ngaahi lea ʻi ʻolungá ki he kau Kalisitiane Hepeluú, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ki muʻa siʻi pē peá ne maté: “Mou loto toʻa, ʻo tuʻu kalikali, ʻoua te mou manavahe, ʻoua te mou teki kiate kinautolu: he ko Sihova ko ho ʻOtua ko ia ia ʻoku haʻele mo kimoutolu; ʻe ʻikai te ne fakatukuhāusiaʻi koe, ʻumaʻa haʻane liʻaki.” (Teutalonome 31: 5a, 6 [31:​6, PM]) ʻOku fakahaaʻi ʻi he potu-tohí naʻe fakaʻaiʻai ʻe Mōsese ʻa e loto-falala ko ia kia Sihová ʻa ia naʻe fakalaka atu ʻi ha falala pē kiate ia ke tokonaki ange ʻenau ngaahi fiemaʻu fakamatelié. ʻO anga-fēfē?

4. Naʻe fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ʻe lava ke fai ʻa e falala ange ki ai?

4 Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 ko ia naʻe pau ke hē holo ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá, naʻe anga-tonu ʻa e ʻOtuá ʻi hono tokonaki ange ʻenau ngaahi fiemaʻu ki he moʻuí. (Teutalonome 2:7; 29:5) Naʻá ne toe tokonaki foki mo ha tataki. Ko ha fakahāhā ʻe taha ʻo e meʻá ni ko ha pou ʻao ʻi he ʻahó mo ha afi ʻi he poʻulí, ʻa ia naʻá ne tataki ʻa e kau ʻIsilelí ki “ha fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” (Ekisoto 3:8; 40:​36-​38) ʻI he aʻu ki he taimi ke fai ai ʻa e hū moʻoni atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa Siosiua ke hoko ko ha fetongi ʻo Mōsese. Naʻe pau ke ʻamanekina ʻe fai ʻa e fakafepaki mei he kakai naʻe nofo ʻi he fonuá. Ka kuo fononga ʻa Sihova ia mo hono kakaí ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu, ko ia naʻe ʻikai ai ha fiemaʻu ke manavahē. Naʻe totonu moʻoni ki he kau ʻIsilelí ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoku lava ke falala ki ai!

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e tuʻunga ʻo e kau Kalisitiane he ʻaho ní mo ia ʻo e kau ʻIsilelí ki muʻa ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?

5 Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní kuo nau fou atu ʻi he toafa ʻo e māmani fulikivanu lolotongá ʻi heʻenau fononga ko ia ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Kuo muimui ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ʻi he ʻalunga ko ʻení ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 40. ʻOku nau tuʻu he taimí ni he kauʻā-fonua ʻo e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻoku kei tuʻu pē ʻa e ngaahi filí ia ʻi he halá, ʻo taumuʻa ke taʻofi ha taha pē mei he hū ki he meʻa ko ia ʻe hoko ʻo hangē ko ha Fonua ʻo e Talaʻofá, pea lāngilangiʻia ange ia he taha ko ia he kuohilí naʻe mahutafea ʻi he huʻakaú mo e honé. Ko ia ki he kau Kalisitiane he ʻaho ní, he meʻa feʻungamālie moʻoni ko e ngaahi lea ko ia ʻa Mōsese, ʻa ia naʻe toe leaʻaki ʻe Paulá: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe”! Ko e faʻahinga kotoa ʻoku mālohi ai pē mo loto-toʻá, fonu ʻi he tuí, pea tuku ʻa e falalá kia Sihová, ʻoku pau moʻonautolu ha pale.

Falala Makatuʻunga ʻi he ʻIlo mo e Kaungāmeʻa

6, 7. (a) Ko e hā naʻe ʻahiʻahiʻiʻaki ʻa e loto-falala ʻa ʻĒpalahame kia Sihová? (e) Naʻe mei ongoʻi fēfē nai ʻa ʻĒpalahame lolotonga ʻa e fāifononga ki he feituʻu naʻe teu ke ne feilaulauʻi ai ʻa ʻAisaké?

6 ʻI he tuʻunga ʻe taha naʻe fekauʻi ai ʻa e kui ko ia ʻa e kau ʻIsilelí ko ʻĒpalahamé ke feilaulauʻaki ʻa hono foha ko ʻAisaké ko ha feilaulau tutu. (Senesi 22:2) Ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ʻa e tamai anga-ʻofa ko ʻení ʻo maʻu ha loto-falala taʻemamotu pehē kia Sihova ʻo ne loto-lelei leva ai ke talangofuá? ʻOku tali ʻe he Hepelu 11:​17-​19: “Ko tui ne feilaulau ʻaki ai ʻe Epalahame ʻa Aisake ʻi hono ʻahiʻahi naʻe fai; ʻio, ko ia kuo ne tali ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe kamata ʻe ia ke feia hono foha tofu pe taha; ʻio, ʻe ia naʻe folofola ki ai, ʻE ngata ʻia Aisake ʻa e lau ko ho hako. He naʻa ne pehe, Naʻa mo e pekia, ka ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fokotuʻu mei ai; ʻio, naʻa ne toe maʻu foki ia mei ai ʻi he lau fakatātā.”

7 Manatuʻi naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu kia ʻĒpalahame mo ʻAisake ke aʻu ai ki he feituʻu naʻe teu ke fai ai ʻa e feilaulaú. (Senesi 22:4) Naʻe lahi ai ʻa e taimi kia ʻĒpalahame ke toe fakakaukau ki he meʻa kuo kole ange kiate ia ke ne faí. ʻE lava ke tau fakaʻuta atu ki heʻene ongoʻí, ʻa e ngaahi ongo ʻa hono lotó? Ko hono fanauʻi ʻo ʻAisaké ne hoko ia ko ha fakatupungaʻanga taʻeʻamanekina ki he fiefiá. Ko e fakamoʻoni ʻo e kau mai fakaʻotua ko iá naʻá ne fakalahiʻi ai ʻa e pipiki naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame mo hono uaifi naʻe paʻa ki muʻa ko Selá, ki he ʻOtuá. Talu mei ai mo ʻena nofo moʻoni ʻo fakatuʻotuʻa atu ki he meʻa naʻe tuku tauhi mai mei he kahaʻú maʻa ʻAisake pea ki hono hakó. Naʻe hoko nai ʻa ʻena ngaahi taumuʻá ʻo ngata fakafokifā, ʻo hangē ko ia naʻe hā ngali ʻe peheé koeʻuhi ko e meʻa naʻe kole ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ko iá?

8. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakalaka atu ʻa e loto-falala ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá ʻi he tui pē ko ia ʻe lava ke Ne fokotuʻu hake ʻa ʻAisaké?

8 Neongo ia, naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ia ʻa e loto-falala naʻe makatuʻunga ʻi he feʻilongaki fakafoʻituitui ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa fekoekoeʻí. ʻI he tuʻunga ko e “Takanga ʻo e ʻOtua,” ko ʻĒpalahamé “naʻe tui . . . ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia maʻane maʻoniʻoni.” (Semisi 2:​23) Ko e loto-falala ʻa ʻĒpalahame kia Sihová naʻe hulu atu ia ʻi he tui pē ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAisaké. Naʻe tuipau tatau ʻa ʻĒpalahame ko e meʻa naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí naʻe totonu, neongo naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ʻĒpalahame ʻa e moʻoniʻi meʻa kotoa pē. Naʻe ʻikai haʻane ʻuhinga ke fehuʻia pe naʻe māʻoniʻoni ʻa Sihova ʻi hono fai ʻa e kole ko ʻení. Naʻe ʻai leva ʻo mālohi ʻa e loto-falala ʻa ʻĒpalahamé ʻi he kau mai ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová ke taʻofi hano tāmateʻi moʻoni ʻo ʻAisake ʻi he feilaulaú.​—Senesi 22:​9-​14.

9, 10. (a) Ko e taimi fē naʻe fakahāhā ai ki muʻa ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻene loto-falala kia Sihová (e) Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻoku lava ke tau ako meia ʻĒpalahame?

9 Naʻe ʻosi fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e faʻahinga loto-falala tatau ko ʻeni ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻi he taʻu nai ʻe 25 ki muʻa ange. ʻI he fakatokanga ʻe fakaʻauha ʻa Sōtoma mo Komolá, naʻe fakaenatula pē ʻa ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e moʻui ʻa ha kakai māʻoniʻoni pē naʻe nofo ai, ʻo kau ai ʻa hono ʻilamutu ko Loté. Naʻe tautapa ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Mole ke mamaʻo ʻa e fai ʻe he ʻAfiona ha meʻa pehe, ʻa e tamateʻi ʻa e maʻoniʻoni fakataha mo e angahala, ʻio, ke fakatatau ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala: mole ke mamaʻo haʻo fai pehe: ʻo ʻikai fai totonu koā ʻa e Tuʻi Fakamāu ʻo mamani katoa?”​—Senesi 18:25.

10 Naʻe tuipau ʻa e pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻe ʻikai ʻaupito ke fai ʻe Sihova ha meʻa taʻemāʻoniʻoni. Naʻe hiva ki mui ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e fai totonu ʻa Sihova ʻi hono ʻalunga kotoa, pea ʻi heʻene ngaue kotoa pe ʻoku ne fai ʻofa.” (Sāme 145:17) ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku ou tali ʻa e meʻa ʻoku fakangofua mai ʻe Sihova ke u aʻusiá ʻo ʻikai veiveiua ki heʻene māʻoniʻoní? ʻOku ou tuipau ko e hā pē ʻokú ne fakangofuá ʻe iku ia ki heʻeku lelei pea ki he lelei foki ʻa e niʻihi kehé?’ Kapau ʻoku lava ke tau tali ʻio, kuo tau ako ha lēsoni mahuʻinga meia ʻĒpalahame.

Fakahāhā ʻa e Loto-Falala ki he Ngaahi Fili ʻa Sihová

11, 12. (a) Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻo e loto-falalá kuo fiemaʻu ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe hoko nai ko ha palopalema kiate kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi?

11 Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau vakai kia Sihova ko honau falalaʻangá ʻoku nau toe fakahaaʻi foki ʻa e loto-falala ki he kau tangata ʻoku fili ʻe Sihova ke ngāueʻaki ʻi hono fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá. Ki he kau ʻIsilelí, naʻe ʻuhinga ʻení ko hono fakahāhā ʻa e loto-falala kia Mōsese pea ki mui ai ki hono fetongí, kia Siosiua. Ki he muʻaki kau Kalisitiané, naʻe ʻuhinga iá ko hono fakahāhā ʻa e loto-falala ki he kau ʻapositoló pea mo e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻanga Selusalemá. Kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní, ʻoku ʻuhingá ko hono maʻu ʻa e loto-falala ki he “tamaioeiki agatonu mo boto” kuo fakanofo ke ʻomai kiate kitautolu ʻa ʻetau “mea kai [fakalaumālie] i hono taimi totonu,” pea pehē foki ʻi he faʻahinga mei honau lotolotongá ʻoku faʻuʻaki ʻa e Kulupu Pulé.​—Mātiu 24:45.

12 Ko hono moʻoní, ko hono tuku ʻetau falalá ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ko e lelei pē ia maʻatautolu. ʻOku tala mai kiate kitautolu: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu; he ko kinautolu ia ʻoku nau ʻā ke leʻohi homou laumalie, he ko kinautolu te nau fakamatala kimoutolu ʻamui; koeʻuhiā ke nau fai fiefia ʻenau ngaue ko ia, ʻo ʻikai fai mo e toʻe: he ʻe taeʻaonga ia kiate kimoutolu.”​—Hepelu 13:17.

Fakaʻehiʻehi Mei Hono Fakaangaʻi ʻa e Ngaahi Fili ʻa Sihová

13. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke falala ai ki he faʻahinga ko ia kuo fakanofo ke takimuʻá?

13 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau mafamafatatau ʻi hono fakahāhā ʻa e loto-falala ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová. Te tau ʻeke nai kiate kitautolu: ‘Naʻe faihala tuʻo taha ʻa Mōsese? Naʻe fakahaaʻi maʻu pē ʻe he kau ʻapositoló ʻa e fakakaukau faka-Kalaisi ko ia naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke nau maʻú?’ ʻOku hā mahino ʻa e ngaahi talí. Kuo fili ʻe Sihova ke ne ngāueʻaki ʻa e kau tangata mateaki mo līʻoa ke tataki ʻa hono kakaí, neongo ko e kau tangata taʻehaohaoa kinautolu. Ko ia ai, neongo ʻoku taʻehaohaoa ʻa e kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní, ʻoku kei totonu pē ke tau ʻiloʻi ko kinautolú ko e “[fakanofo ʻe he] Laumālie Maʻoniʻoni [ko e] kau leʻo, koeʻuhi ke . . . tauhi ʻa e Siasi ʻo e ʻOtua.” ʻOku taau mo kinautolu ʻa ʻetau poupoú mo e fakaʻapaʻapá.​—Ngāue 20:28.

14. Ko e hā ʻoku taau ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo hono fili ʻe Sihova ʻa Mōsese kae ʻikai ko ʻĒlone pe ko Meliame ke hoko ko e takimuʻá?

14 Naʻe lahi hake ʻaki ʻe ʻĒlone ʻa e taʻu ʻe tolu ʻia Mōsese, ka naʻá na fakatou siʻi hifo ʻi hona tuofefiné, ʻia Meliame. (Ekisoto 2:​3, 4; 7:7) Pea koeʻuhi naʻe pōtoʻi lea ange ʻa ʻĒlone ʻia Mōsese, naʻe fakanofo ia ke ngāue ko e tangata-lea ʻa hono tehiná. (Ekisoto 6:29–​7:2) Ka neongo ia, ke taki ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke fili ʻe Sihova ia ʻa e lahi tahá, ʻa Meliame, pe ko e pōtoʻi lea tahá, ʻa ʻĒlone. Ko ʻene fili ʻa Mōsesé naʻe fai ia ʻi he ʻiloʻi kakato ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa mo e ngaahi fiemaʻu ʻi he mōmeniti ko iá. ʻI he taimi ʻe taha naʻe mole ai meiate kinaua ʻa e ʻilo maʻalaʻala ko ʻení, naʻe lāunga ai ʻa ʻĒlone mo Meliame: “He ko Mosese pe kuo folofola ki ai ʻa Sihova? ʻikai kuo ne folofola foki ʻiate kitaua?” Ko Meliame, mahalo pē naʻá ne fakatupunga tefitó, naʻe tautea ia ʻi he fakakaukau taʻefakaʻapaʻapa ko ʻeni ki he fili ʻa Sihová, ʻa ia, ko ia mo ʻĒloné naʻe totonu ke na ʻiloʻi “(ko e tangata . . . naʻe anga kātaki ʻaupito, ʻo hulu atu ʻi he tangata kotoa naʻe ʻi he funga kelekele.)”​—Nomipa 12:​1-3, 9-​15.

15, 16. Naʻe fakamoʻoniʻi fēfē ʻe Kēlepi naʻá ne loto-falala kia Sihova?

15 ʻI he taimi naʻe tuku atu ai ʻa e kau asiasi ʻe toko 12 ke asiasi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe ʻomai ʻe he toko 10 ha līpooti kovi. Naʻa nau ʻai ʻo manavahē ʻa e loto ʻo e kau ʻIsilelí ʻaki ʻenau lea fekauʻaki mo e kau Kēnaní “ko e kakai lalahi.” Ko e meʻá ni ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fakatupunga ai ʻa e kau ʻIsilelí ke “launga . . . kia Mosese mo Elone.” Ka naʻe ʻikai ke fakahāhā kotoa ʻe he kau asiasí ʻa e taʻefalala kia Mōsese, pea kia Sihova. ʻOku tau lau: “Pea naʻe lolomi ʻe Kelepi ʻa e meʻa ʻa e kakai kia Mosese, heʻene pehe, Tau ʻalu hake leva, ʻo maʻu ia: he te tau lava noa pe.” (Nomipa 13:​2, 25–​33; 14:2) Ko e tuʻu mālohi ʻa Kēlepí naʻe kau ki ai ʻa hono kaungāasiasi ko Siosiuá. Naʻá na fakahaaʻi fakatouʻosi naʻá na ʻai ʻa Sihova ko hona falalaʻanga ʻi heʻena pehē: “Kapau ʻe hoifua ʻa e ʻEiki kiate kitautolu te ne fakahu kitautolu ki he fonua ni, pea te ne foaki kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi. Kehe ke . . . ʻoua te mou manavahe ki he kakai ʻo e fonua . . . ko e ʻEiki ʻoku ʻiate kitautolu: ʻoua te mou manavahe kiate kinautolu.” (Nomipa 14:​6-9) Ko e loto-falala ko ʻeni kia Sihová naʻe fakapaleʻi. ʻI he toʻutangata lalahi naʻe moʻui ʻi he taimi ko iá, ko Kēlepi pē, Siosiua, mo e kau Līvai ʻe niʻihi naʻa nau maʻu e monū ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.

16 ʻI he ngaahi taʻu ʻe niʻihi ki mui ai naʻe pehē ʻe Kēlepi: “Ka ko au naʻa ku topuvaʻetaha mo Sihova ko hoku ʻOtua. . . . Pea ko eni, vakai, hange ko ʻene folofola, kuo tauhi ʻe Sihova ʻeku moʻui ʻi he taʻu ʻe fangofulu ma nima ko é, talu ʻene fai ʻa e folofola ko ia kia Mosese, pea lolotonga ʻa e haʻele ʻa Isileli ʻi he Toafa: pea ko eni, vakai, kuo u valungofulu ma nima taʻu eni he ʻaho ni. ʻOku ou kei malohi tatau he ʻaho ni mo e ʻaho naʻe fekau ai au ʻe Mosese: hange ko hoku ivi he taimi ko ē, ko hoku ivi aipe ia he taimi ni.” (Siosiua 14:​6-​11) Fakatokangaʻi ʻa e fakakaukau pau ʻa Kēlepí, ko ʻene anga-tonú, mo ʻene ngaahi malava fakaesinó. Neongo ia, naʻe ʻikai ke fili ʻe Sihova ia ʻa Kēlepi ke hoko ko e fetongi ʻo Mōsese. Naʻe tuku atu ʻa e monū ia ko ʻení kia Siosiua. ʻOku lava ke tau falala ai naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa Sihova ki heʻene filí, pea ko e fili lelei tahá ia.

17. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ngali naʻá ne ʻai ʻa Pita ke taʻetaau ai ki he fatongiá?

17 Naʻe fakafisingaʻi tuʻo tolu ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa hono ʻEikí. Naʻá ne toe loto-ʻoho foki ʻo fai pē ki heʻene ngaahi fakakaukaú, ʻo ne taaʻi ʻo motu ʻa e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. (Mātiu 26:​47-​55, 69-​75; Sione 18:​10, 11) ʻE pehē nai ʻe he niʻihi ko Pitá ko ha tokotaha ilifia, taʻemafamafatatau, pea taʻetaau ke ne maʻu ha ngaahi monū makehe. Ka neongo ia, ko hai naʻe foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e Puleʻangá, ʻo fakamonū ke ne fakaava ʻa e hala ki he ui fakahēvaní ki he ngaahi kulupu ʻe tolú? Ko Pita.​—Ngāue 2:​1-​41; 8:​14-​17; 10:​1-​48.

18. Ko e hā ʻa e hala, hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Siutasí, ʻoku totonu ke tau fie fakaʻehiʻehi mei ai?

18 ʻOku hā mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení kuo pau ke tau tokanga fekauʻaki mo e fakamaauʻaki ʻa e fōtunga ʻi tuʻá. Kapau ʻe tuku ʻetau falalá ʻia Sihova, ʻe ʻikai te tau veiveiua ʻi heʻene ngaahi filí. Neongo ko ʻene fakatahaʻanga fakaemāmaní ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau taukaveʻi ʻoku nau taʻefaihala, ʻokú ne ngāueʻaki kinautolu ʻi ha founga kāfakafa. Ko Siutasi, ʻa e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsuú, naʻá ne fakatokanga ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí fekauʻaki mo e faʻahinga tāutaha naʻa “nau taʻetokaʻi ʻa houʻeiki; ʻio, ʻoku nau talalakulaku ki he faʻahinga langilangiʻia.” (Siutasi 8-​10) ʻOua ʻaupito naʻa tau teitei hangē ko kinautolú.

19. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ke tau fakaangaʻi ai ʻa e ngaahi fili ʻa Sihová?

19 ʻOku hā mahino ko Sihova ʻokú ne fili ʻa e ngaahi fatongia pau ki he faʻahinga tāutaha ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga tefito ʻoku fiemaʻu ke tatakiʻaki hono kakaí ʻi he founga ʻokú ne loto ke nau fou ai ʻi he taimi pau ko iá. ʻOku totonu ke tau feinga ke ʻilo ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ʻení, ʻo ʻikai ke fakaangaʻi ʻa e ngaahi fili ʻa e ʻOtuá, kae hoko ʻo fiemālie ʻi he anga-fakatōkilalo ke ngāue ʻi he feituʻu kuo tuku tāutaha kitautolu ki ai ʻe Sihová. ʻOku tau fakahāhā ai kuo tau ʻai ʻa Sihova ko hotau falalaʻanga.​—Efeso 4:​11-​16; Filipai 2:3.

Fakahāhā ʻa e Loto-Falala ki he Tuʻunga Māʻoniʻoni ʻo Sihová

20, 21. Ko e hā te tau ako nai mei he founga ʻo e feangainga ʻa e ʻOtuá mo Mōsesé?

20 Kapau ʻoku tau hehema ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fuʻu falala lahi kiate kitautolu pea mātuʻaki siʻisiʻi kia Sihova, tau ako meia Mōsese. ʻI hono taʻu 40, naʻá ne ʻalu atu tokotaha pē ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻe ʻikai ha veiveiua naʻe ʻuhinga lelei ʻa ʻene ngaahi feingá, ka naʻe ʻikai ke iku ia ki hano fakatauʻatāinaʻi leva ʻo ʻIsileli, pe ko hano ʻai ke lelei ange ai ʻa hono tuʻunga ʻoʻoná. Ko hono moʻoní, naʻe fakatupunga ai ia ke ne hola. Ko e toki ʻosi pē ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo e ako faingataʻa ʻi ha fonua muli, naʻá ne toki taau ai ki hono fili ke fai ʻa e meʻa naʻá ne loto ke fai ki muʻá. Naʻe lava ke ne falala ki he poupou ʻa Sihová ʻi he taimi ko ʻení koeʻuhi he naʻe fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he taimi ko iá ʻi he founga ʻa Sihová ʻi ha taimi naʻe feʻungamālie mo ʻEne taimi-tēpilé.​—Ekisoto 2:11–​3:​10.

21 Te tau ʻeke taki taha hifo nai kiate kita: ‘ʻOku ou faʻa lele muʻa ʻia Sihova pea mo e kau mātuʻa kuo fakanofo ʻi he fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi he feinga ke fakavaveʻi ʻa e ngaahi meʻá pe fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga pē ʻaʻaku? ʻI he ʻikai ke ongoʻi ʻoku fakalaka meia kita ha ngaahi monū pau, ʻoku ou tali lelei ʻa e vahaʻa taimi hokohoko ʻo hoku akoʻí?’ ʻI hono fakalūkufuá, kuo tau ako ha lēsoni mahuʻinga meia Mōsese?

22. Neongo naʻe mole meiate ia ha fuʻu monū lahi, naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Mōsese fekauʻaki mo Sihová?

22 ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke tau ako ha toe lēsoni ʻe taha meia Mōsese. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻi he Nomipa 20:​7-​13 ʻo kau ki ha hala naʻá ne fai, ʻa ia naʻe hoko ko ha mole lahi kiate ia. Naʻe mole meiate ia ʻa e monū ko hono tataki atu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻá ne tali leva ʻi he taimi ko iá ko e fili ʻa Sihova ki he meʻa ko iá naʻe taʻetotonu? Naʻá ne moulu atu nai ki ha tuliki, ʻo hangē ko e laú, ʻo fakaʻiteʻita koeʻuhi naʻe fai mātuʻaki taʻetotonu ange kiate ia ʻa e ʻOtuá? Naʻe mole ʻa e falala ʻa Mōsese ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová? ʻE lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he ngaahi lea naʻe lea tonu ʻaki ʻe Mōsese ki ʻIsileli, ki muʻa siʻi pē ʻi heʻene maté. Fekauʻaki mo Sihova, naʻe pehē ʻe Mōsese: “ʻOku haohaoa ʻene ngaue; ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone: ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni, pea taʻehaʻane hala, ko e faitotonu ia mo haohaoa.” (Teutalonome 32:​4) Naʻe tauhi maʻu moʻoni ʻe Mōsese ʻa ʻene falala kia Sihová ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Fēfē kitautolu? ʻOku tau fou tāutaha atu ʻi ha ngaahi lākanga ke ʻai ke mālohi ai ʻa ʻetau falala kia Sihova mo hono tuʻunga māʻoniʻoní? ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Tau sio angé.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ke falala ai kia Sihová?

◻ Fekauʻaki mo e loto-falalá, ko e hā ʻoku lava ke tau ako meia ʻĒpalahamé?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hano fakaangaʻi ʻa e ngaahi fili ʻa Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko e falala kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share