Selusalema—“Ko e Kolo Ia ʻo e Tuʻi Fakaleveleva”
“ʻOua ʻaupito naʻa lea tuki. . . . ki Selusalema, he ko e kolo ia ʻo e Tuʻi Fakaleveleva.”—MĀTIU 5:34, 35.
1, 2. Ko e hā ʻe fakatupu fifili nai ki ha niʻihi ʻo fekauʻaki mo Selusalemá?
SELUSALEMA—ko hono hingoá tonu ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaahi ongoʻi mālohi ʻi he kakai ʻo e ngaahi lotu kehekehe. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ʻo kitautolu ʻo tukunoaʻi ʻa e kolo motuʻá ni, koeʻuhi ʻoku faʻa lave maʻu pē ki ai ʻi he ongoongó. Ka neongo ia, ʻoku fakamamahí, he ʻoku fakaeʻa ʻi he ngaahi fakamatala lahi ko Selusalemá ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ia ko ha feituʻu ʻo e melino.
2 ʻE tuku nai ʻe he meʻá ni ki he kau lau Tohitapu ʻe niʻihi ha fakakaukau fakatupu fifili. ʻI he kuohilí ko e hingoa fakanounou ʻo Selusalemá ko Salema, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “melino.” (Senesi 14:18; Sāme 76:2; Hepelu 7:1, 2) Ko ia ai, te ke fifili nai, ‘Ko e hā kuo ʻikai ai ha melino pēhe ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ki mui ní ʻi ha kolo ʻokú ne maʻu ʻa e hingoa ko ení?’
3. Ko fē ʻe lava ke tau maʻu mei ai ha fakamatala alafalalaʻanga fekauʻaki mo Selusalemá?
3 Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau foki ki mui ʻaupito ʻi he hisitōliá ʻo ako fekauʻaki mo e Selusalema ʻo e kuonga muʻá. Ka ʻe fakakaukau nai ʻa e niʻihi, ‘ʻOku ʻikai hamau taimi ke ako ai ʻa e hisitōlia motuʻá.’ Ka neongo ia, ko e ʻilo totonu ki he muʻaki hisitōlia ʻo Selusalemá ʻoku ʻi ai ʻa hono ʻaonga kiate kitautolu hono kotoa. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa hono ʻuhingá ʻi he ngaahi leá ni: “ʻIlonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) Ko e ʻilo faka-Tohitapu fekauʻaki mo Selusalemá ʻe lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ha fakafiemālie—ʻio, mo e ʻamanaki ʻo e melino, ʻo ʻikai ʻi he kolo pē ko iá ka ʻi he kotoa ʻo e māmaní.
Ko e Feituʻu Ia ʻo e “Taloni ʻo Sihova”
4, 5. Naʻe anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa Tēvita ki hono fakahoko ʻa Selusalema ko ha kī tefito ia ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá?
4 ʻI he senituli hono 11 K.M., naʻe hoko ai ʻa Selusalema ʻo ongoongoa ʻi he māmaní ko e kolomuʻa ʻo ha puleʻanga malu mo melino. Naʻe ʻai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke pani ʻa e talavou ko Tēvitá ke hoko ko e tuʻi ki he puleʻanga motuʻa ko iá—ʻa ʻIsileli. ʻI he tuʻu ko ia ʻa e puleʻangá ʻi Selusalemá, naʻe hoko mai ai ʻa Tēvita mo hono ngaahi hako fakatuʻí ke nofo “ʻi he taloni ʻo e pule ʻa Sihova,” pe “taloni ʻo Sihova.”—1 Kalonikali 28:5; 29:23.
5 Ko e tangata manavahē-ʻOtua ko Tēvitá—ʻa ia ko ha ʻIsileli ia ʻi he matakali ʻo Siutá—naʻá ne ikunaʻi ʻa Selusalema mei he kau Siepusi lotu ʻaitolí. Ko e koló ʻi he taimi ko iá naʻe tuʻu pē ia ko ha foʻi māʻolunga naʻe ui ko Saione, ka ko e hingoa ko iá naʻe hoko ʻo ʻuhinga tatau pē ia mo Selusalema tonu. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fetukutuku ai ʻe Tēvita ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānite ʻa e ʻOtuá mo ʻIsileli ki Selusalema, ʻa ia naʻe tuku ai ʻi ha tēniti. ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa angé ne folofola ai ʻa e ʻOtuá ki heʻene palōfita ko Mōsesé mei ha ʻao ʻi ʻolunga ʻi he ʻAʻake toputapu ko iá. (Ekisoto 25:1, 21, 22; Livitiko 16:2; 1 Kalonikali 15:1-3) Naʻe fakatātaaʻi ʻe he ʻAʻaké ʻa e ʻi ai ʻa e ʻOtuá, he ko Sihova ʻa e Tuʻi moʻoni ʻo ʻIsilelí. Ko ia ai, ʻi ha ʻuhinga lōua, ʻe lava ke pehē naʻe pule ʻa Sihova ko e ʻOtuá mei he kolo ko Selusalemá.
6. Ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe Sihova fekauʻaki mo Tēvita pea mo Selusalemá?
6 Naʻe talaʻofa ʻa Sihova kia Tēvita ko e puleʻanga ʻo hono fale fakatuʻí, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ʻe Saioné, pe Selusalemá, ʻe ʻikai ke ngata ia. Naʻe ʻuhinga ení ʻe maʻu ʻe he hako ʻo Tēvitá ʻa e totonu ke pule taʻengata ʻi he tuʻunga ko e Tokotaha Pani ʻa e ʻOtuá—ko e Mīsaia, pe Kalaisi.a (Sāme 132:11-14; Luke 1:31-33) ʻOku toe fakaeʻa ʻe he Tohitapú ko e ʻea tuʻumaʻu ko eni ki he “taloni ʻo Sihova” ʻe pule ia ki he ngaahi puleʻangá kotoa, ʻo ʻikai ko Selusalema pē.—Sāme 2:6-8; Taniela 7:13, 14.
7. Naʻe anga-fēfē ʻa hono poupouʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e lotu maʻá?
7 Ko e ngaahi feinga ko ia ke fakahifo ʻa e tokotaha pani ʻa e ʻOtuá, ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻe iku ko e kulanoa. ʻI hono kehé, naʻe ikunaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga fakafilí, pea naʻe fakalahi atu ai ʻa e ngaahi kauʻā ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ki honau ngataʻanga naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtuá. Naʻe ngāueʻaki ʻe Tēvita ʻa e tuʻunga ko ení ke poupouʻi hake ʻaki ʻa e lotu maʻá. Pea ko e ngaahi sāme lahi ʻa Tēvitá ʻoku fakavīkivikiʻi ai ʻa Sihova ko e Tuʻi moʻoni ia ʻi Saioné.—2 Samiuela 8:1-15; Sāme 9:1, 11; 24:1, 3, 7-10; 65:1, 2; 68:1, 24, 29; 110:1, 2; 122:1-4.
8, 9. Naʻe anga-fēfē ʻa e tupulekina ʻa e lotu moʻoní ʻi Selusalema ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Tuʻi Solomoné?
8 Lolotonga ʻa e pule ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné, naʻe aʻu ai ʻa e lotu kia Sihová ki ha ngaahi tumutumu foʻou. Naʻe fakalahi fakatokelau atu ʻe Solomone ʻa Selusalema ke fakakau mai ki ai ʻa e moʻunga Molaiá (ko e feituʻu ia ʻoku ui he ʻahó ni ko e Tumuʻaki ʻo e Maká). ʻI he foʻi tafungofunga māʻolunga hake ko ení, naʻá ne maʻu ʻa e monū ke langa ai ha temipale fisifisimuʻa ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. Naʻe tuku ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ʻi he Potu Toputapu ʻo e temipale ko iá.—1 Tuʻi 6:1-38.
9 Naʻe fiefia ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he melino ʻi heʻenau ʻoatu ko ia ʻenau poupou ʻaufuatō ki he lotu ʻa Sihová, naʻe senitā ʻi Selusalemá. ʻI hono fakamatalaʻi lelei ʻo e tuʻunga ko ení, ʻoku pehē ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “Naʻe tokolahi ʻa Siuta mo Isileli, ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻi he matatahi, ʻo nau kai mo inu mo fakafiefia. . . . pea naʻa nau melino mo e ngaahi feituʻu [ʻo Solomoné] takatakai. Toki nofo fiemalie ʻa Siuta mo Isileli taki taha ʻi hono lolo vaine mo lolo fiki.”—1 Tuʻi 4:20, 24, 25.
10, 11. Naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he keli fakatotoló ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú fekauʻaki mo Selusalema ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Solomoné?
10 ʻOku poupou ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻiloʻi ʻi he keli fakatotoló ki he fakamatala ko eni fekauʻaki mo e pule lakalakaimonū ʻa Solomoné. ʻI heʻene tohi ko e The Archaeology of the Land of Israel, ʻoku pehē ai ʻe Palōfesa Yohanan Aharoni: “Ko e koloa ko ia naʻe tafe ki he lotoʻā fakatuʻí mei he ngaahi feituʻu kotoa pē, pea mo e lakalakaimonū fakakomēsialé . . . naʻá ne fakahoko ha fuʻu liliu vave mo ʻilonga ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e fakalakalaka fakamatelié. . . . Ko e liliu ʻi he fakalakalaka fakamatelié . . . ʻoku ʻilongofua ia ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi he ngaahi koloa fakatuʻumālié kae toe pehē foki ʻi he ngaahi koloa ʻumeá. . . . Ko e tuʻunga lelei ʻo e anga ʻo hono ngaohi ʻo e ngaahi koloa ʻumeá ʻoku fakalakalaka lahi ia.”
11 ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe tohi ʻe Jerry M. Landay: “ʻI he malumalu ʻo Solomoné, ko e fakalakalaka fakamatelie ʻa e kau ʻIsilelí naʻe fakalaka ange ia ki muʻa ʻi he hongofuluʻi taʻu ʻe tolu ʻi he meʻa ko ia naʻe ʻi ai lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻe uangeau ki muʻá. ʻOku tau ʻilo ʻi he keli fakatotolo ki he ngaahi meʻa ʻa Solomoné ʻa e ngaahi toetoenga ʻo e ngaahi langa ʻiloa, ko e ngaahi fuʻu kolo lalahi mo honau ngaahi fuʻu ʻā, ko e mofele takai ʻo e ngaahi ʻotu fale lelei ʻo e kau tuʻumālié, ko ha fakalakalaka lahi ʻi he potopotoʻi fakaengāue ʻa e tokotaha tufunga ʻumeá mo ʻene ngaahi ngāue kuo faí. ʻOku tau ʻilo ai foki, ʻa e ngaahi toetoenga ʻo e ngaahi ngāue fakameaʻa ʻokú ne fakamahino ʻa e ngaahi koloa naʻe ngaohi ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo, ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e komēsiale longomoʻui fakavahaʻapuleʻanga mo e fefakatauʻaki.”—The House of David.
Mei he Melinó ki he ʻAuha
12, 13. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻikai ke hokohoko atu hono pouaki ʻo e lotu moʻoní ʻi Selusalemá?
12 Ko e melino mo e tuʻumālie ʻa Selusalema, ko e kolo ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa e potu toputapu ʻo Sihová, naʻe hoko ia ko ha feituʻu taau ki he lotú. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “ʻE, mou lotua ʻa e melino ʻo Selusalema e: ʻe tuʻumalie ʻakinautolu ʻoku ʻofa kiate koe. ʻOfa ke ai ʻa e melino ʻi ho loto puke, pea ʻi ho ngaahi palasi ʻa e tuʻumalie. Koeʻuhi ko hoku kainga mo hoku ngaahi kaumeʻa, kau talamonu atu muʻa.” (Sāme 122:6-8) Neongo naʻe maʻu ʻe Solomone ʻa e monū ke langa ʻa e temipale fisifisimuʻá ʻi he kolo melino ko iá, naʻe faifai pē ʻo ne mali mo e ngaahi uaifi pangani tokolahi. ʻI heʻene taʻu motuʻá, naʻa nau fakataueleʻi ia ke pouaki ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua loi ʻo e ʻaho ko iá. Ko e tafoki ko eni mei he moʻoní naʻe ʻi ai hono nunuʻa fakameleʻi ʻi he kotoa ʻo e puleʻangá, ʻi hono ʻave mei ai pea mei hono kakaí ʻa e melino moʻoní.—1 Tuʻi 11:1-8; 14:21-24.
13 ʻI he kamataʻanga ʻo e pule ʻa e foha ʻo Solomone ko Lehopoamé, naʻe angatuʻu ai ʻa e matakali ia ʻe hongofulu pea nau faʻu ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Koeʻuhi ko ʻenau lotu ʻaitolí, naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke liua ʻa e puleʻanga ko iá ʻe ʻAsīlia. (1 Tuʻi 12:16-30) Naʻe hokohoko atu pē ʻa e matakali ʻe ua fakatonga ʻo e puleʻanga ʻo Siutá ke senitā ʻi Selusalema. Ka ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻa nau tafoki mo kinautolu foki mei he lotu maʻá, ko ia naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kolo talangataʻa ko iá ke fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻi he 607 K.M. ʻI he taʻu ʻe 70 naʻe faingataʻaʻia ʻa e kau pōpula Siú ko e kau hopoate ʻi Pāpilone. Pea ʻi he toki meesi ʻa e ʻOtuá, naʻe fakaʻatā ai kinautolu ke nau toe foki ki Selusalema ʻo toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoní.—2 Kalonikali 36:15-21.
14, 15. Naʻe anga-fēfē hono toe maʻu ʻe Selusalema ha fatongia tefito hili e nofo pōpula ʻi Pāpiloné, ka ko e hā ʻa e liliú?
14 Hili ʻa e taʻu ʻe 70 ʻo hono fakamaomaonganoá, ko e ngaahi toetoenga falé kuo pau pē ne tupu ai e vaó. Ne holo ʻa e ʻā ʻo Selusalemá, mo e ngaahi fuʻu ava lalahi ʻi he feituʻu naʻe tuʻu ai ʻa e ngaahi matapaá mo hono ngaahi taua poupoú. Ka neongo ia, naʻe loto-toʻa pē ʻa e kau Siu naʻe toe fokí. Naʻa nau langa ha ʻōlita ʻi he tuʻuʻanga ki muʻa ʻo e temipalé pea kamata ke nau fai fakaʻaho ai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova.
15 Ko ha kamata fakaʻamanakilelei eni, ka ko e Selusalema ko ia ne toe fakafoʻoú ʻe ʻikai ʻaupito ke toe hoko ia ko ha kolomuʻa ʻo ha puleʻanga fakataha mo ha hako ʻo Tuʻi Tēvita ʻi he taloní. ʻI hono kehé, naʻe puleʻi ʻa e kau Siú ia ʻe ha kōvana ne fakanofo ʻe he kau ikuna ʻo Pāpiloné pea naʻe pau ke nau totongi ʻa e ngaahi tukuhau ki honau kau pule Pēsiá. (Nehemaia 9:34-37) Neongo ʻene ʻi ha tuʻunga “malaki,” naʻe kei hoko pē ʻa Selusalema ko e kolo pē ia ʻe taha ʻi he māmaní kotoa naʻe leleiʻia makehe ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Luke 21:24) ʻI he tuʻunga ko e senitā ia ʻo e lotu maʻá, naʻá ne toe fakafofongaʻi foki ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke ngāueʻaki hono tuʻunga-aoniú ki he māmaní fakafou ʻi ha hako ʻo Tuʻi Tēvita.
Fakafepakiʻi ʻe he Ngaahi Kaungāʻapi Lotu Loí
16. Ko e hā naʻe ʻikai toe hoko atu ai ʻe he kau Siu naʻa nau foki mei Pāpiloné ʻenau toe fakafoʻou ʻo Selusalemá?
16 Naʻe vave ʻa hono fakatoka ʻo e makatuʻunga ʻo ha temipale foʻou ʻe he kau Siu ko ia ne nau toe foki mei he nofo pōpulá ki Selusalemá. Ka ko e kau lotu loi ʻi he kaungāʻapí naʻa nau ʻave ha tohi lauʻikovi loi ki he Tuʻi Pēsia ko ʻAtaseasé, ʻo taukaveʻi ai ʻe angatuʻu ʻa e kau Siú. Ko hono olá, naʻe taʻofi ʻe ʻAtasease ʻa e toe hoko atu ʻo e langá ʻi Selusalemá. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu kapau naʻá ke nofo ʻi he koló ʻi he taimi ko iá, ʻoku pau pē naʻá ke mei fifili pe ko e hā ʻoku tukutauhi mai ki ai ʻi he kahaʻú. Hangē ko ia naʻe hokó, naʻe ʻikai ke toe hoko atu ʻa e langa temipale ʻa e kau Siú pea nau hoko ʻo nōfoʻi ai ʻi heʻenau tuli pē ʻanautolu ki he meʻa fakamatelié.—Esela 4:11-24; Hakeai 1:2-6.
17, 18. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e founga fē ke fakapapauʻi ai kuo toe langa ʻa Selusalemá?
17 ʻI he taʻu nai ʻe 17 hili ʻenau toe fokí, naʻe fokotuʻu hake ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongo palōfita ko Hākeai mo Sākalaiá ke fakatonutonu ʻa e fakakaukau ʻa hono kakaí. ʻI hono ueʻi ʻo nau fakatomalá, naʻe toe fai ʻe he kau Siú ʻa hono langa ʻo e temipalé. Lolotonga ení, naʻe hoko ai ʻa Talaiasi ko e tuʻi ia ʻo Pēsiá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Tuʻi Kōlesi ke toe langa ʻa e temipale ʻo Selusalemá. Naʻe ʻave ʻe Talaiasi ha tohi ki he ngaahi kaungāʻapi ʻo e kau Siú, ʻo fakatokanga ai kiate kinautolu ke ‘nau tuʻu ke ʻatā mei Selusalema’ pea ke tokonaki ha tokoni fakaepaʻanga mei he tukuhau ʻa e tuʻí koeʻuhi ke lava ʻo fakakakato ʻa e ngāue fakaelangá.—Esela 6:1-13.
18 Naʻe fakakakato ʻe he kau Siú ʻa e temipalé ʻi he taʻu hono 22 ʻo ʻenau toe fokí. ʻE lava ke mahino kiate koe ko e tuʻunga mahuʻinga ko ení ko ha meʻa ia ke kātoangaʻi mo e fiefia lahi. Ka neongo ia, ʻi ha tuʻunga lahi ʻaupito, naʻe kei ʻi he tuʻunga ngaʻotoʻota pē ʻa Selusalema mo hono ngaahi ʻaá. Naʻe fakahoko ki he koló ʻa e meʻa naʻe fiemaʻú “ʻi he taimi ʻo Nehemaia naʻe kovana, mo Esela Taulaʻeiki naʻe Sikalaipe.” (Nehemaia 12:26, 27) ʻOku hā mahino, ʻi he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e senituli hono nima K.M., naʻe kakato ai hono toe langa ʻo Selusalemá ko ha kolo lahi ia ʻo e māmani ʻo e kuonga muʻá.
Ko e ʻAsi ʻa e Mīsaiá!
19. Naʻe anga-fēfē ʻa e lāuʻilo ʻa e Mīsaiá ki he tuʻunga laulōtaha ʻo Selusalemá?
19 Tau mahiki fakalaka mai ʻi ha ngaahi senituli ki ha meʻa ʻoku mahuʻinga ki he tokotaha kotoa pē, ko e ʻaloʻi ko ia ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tala ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he faʻē tāupoʻou ʻa Sīsuú: “ʻE foaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻa e taloni ʻo ʻene kui ko Tevita: . . . pea ko ʻene pule ʻe ʻikai ngata.” (Luke 1:32, 33) ʻI he ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa ʻene Malanga ʻiloa ʻi he Moʻungá. Naʻá ne fai ai ha fakalototoʻa mo e akonaki ʻi he ngaahi tuʻunga-lea lahi. Hangē ko ení, naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻene kau fanongó ke fakahoko ʻenau ngaahi tukupā ki he ʻOtuá ka ke tokanga ke ʻoua naʻa nau fai ha ngaahi fuakava launoa. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo mou fanongo naʻe folofolaʻaki ki he matuʻa ʻi muʻa, ʻOua naʻa ke fuakava loi, ka ke vete ki he ʻEiki hoʻo ngāhi fuakava: ka ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻe au, ʻOua ʻaupito naʻa lea tuki. ʻOua ʻe lea ki he langi, he ko e taloni ia ʻo e ʻOtua: pe ki he fonua, he ko hono tuʻungavaʻe; pe ki Selusalema, he ko e kolo ia ʻo e Tuʻi Fakaleveleva.” (Mātiu 5:33-35) ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻe lāuʻilo ʻa Sīsū ki he tuʻunga laulōtaha ʻo Selusalemá—ʻa e meʻa kuó ne maʻu ʻi he laui senituli. ʻIo, naʻe hoko “ko e kolo ia ʻo e Tuʻi Fakaleveleva,” ʻo Sihova ko e ʻOtuá.
20, 21. Ko e hā ʻa e liliu fakafokifā naʻe hoko ki he fakakaukau ʻa e tokolahi naʻe nofo ʻi Selusalemá?
20 ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakamāmaní, naʻe fakahaaʻi atu ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ki he kau nofo ʻi Selusalemá ko honau Tuʻi totonu ia kuo paní. ʻI he tali ki he meʻa fakafiefia ko ia naʻe hokó, naʻe kalanga fiefia ai ʻa e tokolahi: “Hoto ʻofa kiate ia ʻoku hoko mai ʻi he huafa ʻo e ʻEiki! Hoto ʻofa ki he puleʻanga o ʻetau kui ko Tevita!”—Maake 11:1-10; Sione 12:12-15.
21 Kae kehe, siʻi hifo he uike ʻe tahá, naʻe fakaʻatā ai ʻe he fuʻu kakaí ʻa e kau taki lotu ʻo Selusalemá ke fakatafokiʻi kinautolu meia Sīsū. Naʻá ne fakatokanga ko e kolo ko Selusalemá mo e puleʻangá kotoa ʻe mole ʻa honau tuʻunga fakahōifua ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 21:23, 33-45; 22:1-7) Hangē ko ení, naʻe fakahā ʻe Sīsū: “ʻA Selusalema! ʻa Selusalema! ʻa e kolo ʻoku fakapōngi ʻa e kau palofita, mo tolongi ʻa e kakai ʻoku talafekau ki ai! hono tuʻo taha ʻeku loto ke tanaki hoʻo fanau, ʻo hange ko e tanaki ʻe he motuʻa moa hono fānganga oʻona ki hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai! Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.” (Mātiu 23:37, 38) ʻI he taimi ʻo e Pāsová ʻi he 33 T.S., ne hanga ai ʻe he kau fakafepaki ʻo Sīsuú ʻo tāmateʻi taʻetotonu ia ʻi tuʻa Selusalema. Ka neongo ia, ne fokotuʻu ʻe Sihova ia ʻa ʻene Tokotaha Paní pea fakalāngilangiʻi ia ʻaki ʻa e moʻui laumālie taʻefaʻamate ʻi Saione fakahēvani, ko ha lavameʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga kotoa mei ai.—Ngāue 2:32-36.
22. Hili e pekia ʻa Sīsuú, ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi lave lahi fekauʻaki ki Selusalemá?
22 Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, ko e lahi taha ʻo e ngaahi kikite teʻeki ke fakahoko fekauʻaki mo Saioné, pe Selusalemá, ʻoku lava ke mahinoʻi ko e ngāueʻaki ia ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakahēvaní pe ki he kau muimui pani ʻo Sīsuú. (Sāme 2:6-8; 110:1-4; Aisea 2:2-4; 65:17, 18; Sakalaia 12:3; 14:12, 16, 17) Ko ha ngaahi lave ki “Selusalema” pe “Saione” ne hiki hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú ʻoku hā mahino ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga fakaefakatātā pea ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ia ki he koló pe feituʻú tonu. (Kaletia 4:26; Hepelu 12:22; 1 Pita 2:6; Fakahā 3:12; 14:1; 21:2, 10) Ko e fakamoʻoni fakaʻosi naʻe ʻikai kei hoko ʻa Selusalema “ko e kolo ia ʻo e Tuʻi Fakaleveleva” naʻe hoko ia ʻi he 70 T.S. ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ia ʻe he kau tau Lomá, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Taniela mo Sīsū Kalaisí. (Taniela 9:26; Luke 19:41-44) Naʻe teʻeki ke tala ki muʻa ʻe he kau tohi Tohitapú pe ko Sīsū tonu ha toe fakafoki ʻamui ʻa Selusalema fakaemāmani ki he hōifua makehe ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻa ia naʻá ne maʻu ki muʻá.—Kaletia 4:25; Hepelu 3:14.
Tomuʻa Fakatātaaʻi ʻo e Melino Tuʻuloa
23. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kei mahuʻingaʻia pē ʻi Selusalemá?
23 ʻI he toe vakai ki he muʻaki hisitōlia ʻo Selusalema fakaemāmaní, ʻoku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha naʻe moʻui ʻa e koló ʻo tatau mo e ʻuhinga ʻo hono hingoá—“Maʻu [pe Makatuʻunga] ʻo e Melino Lōua”—lolotonga ʻa e pule melino ʻa Tuʻi Solomoné. Neongo ia, ko hano tomuʻa fakatātaaʻi pē ia ʻo e melino mo e tuʻumālie kuo vavé ni ke fiefia ai ʻa e kau ʻofa ki he ʻOtuá ʻa ia te nau moʻui ʻi ha māmani ʻe liliu ko ha palataisi.—Luke 23:43.
24. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi tuʻunga naʻe ʻi ai ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Solomoné?
24 ʻOku tapua mai ʻi he Sāme hono 72 ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi ai lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Solomoné. Ka ko e foʻi hiva mālie ko iá ko e tuʻu fakaekikite ia ki he ngaahi tāpuaki maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he malumalu ʻo e pule fakahēvani ʻa e Mīsaiá, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo ia: “Ke toʻulu ʻa e maʻoniʻoni ʻi hono kuonga; pea ke leta ʻa e melino, kae ʻoua ke ngata ʻa e mahina. . . . He ʻoku ne fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. Ko e tuʻutamaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai: . . . Ke mafola mai ʻa e koane ʻi he fonua, pea lea hange ko Lepanoni hono fua ʻi he funga moʻunga.”—Sāme 72:7, 8, 12-14, 16.
25. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fie ako lahi ange fekauʻaki mo Selusalemá?
25 Ko ha fakafiemālie mo ha ʻamanaki moʻoni ē ʻoku tokonaki mai ʻe he ngaahi lea ko iá ki he kau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi Selusalema pe ko ha feituʻu pē ʻi māmani! ʻE lava ke ke ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻa ia te nau fiefia ʻi he melino ʻi māmani lahi ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻilo ko ia ki he kuohili ʻo Selusalemá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e kupu hono hokó ʻe fakahanga ia ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he hongofuluʻi taʻu hono fitu mo e valu hili ʻa e toe foki ʻa e kau Siú mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fakafiemālie ki he faʻahinga kotoa ʻoku holi ke ʻoatu ha lotu fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Tuʻi Fakalevelevá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ongo hingoa fakalakanga ko e “Mīsaia” (ko e ohi ia mei ha foʻi lea faka-Hepelū) mo e “Kalaisi” (mei he faka-Kalisí) ʻokú na fakatou ʻuhingá ko e “Tokotaha Pani.”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Selusalema ko e feituʻu ia ʻo e “taloni ʻo Sihova”?
◻ Ko e hā ʻa e fatongia mahuʻinga naʻe maʻu ʻe Solomone ʻi hono fakalahi atu ʻo e lotu moʻoní?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo naʻe ʻikai toe hoko ʻa Selusalema ko e senitā ʻo e lotu kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻoku tau mahuʻingaʻia ai ʻi he ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo Selusalemá?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e Kolo ʻo Tēvitá naʻe ʻi ha foʻi māʻolunga ia ʻi he fakatongá, ka naʻe fakalahi fakatokelau ʻe Solomone ʻa e koló pea langa ʻa e temipalé
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 8]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est