LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 11/15 p. 24-27
  • ʻOku Totonu ke u Kole ki Hoku Tokouá ki ha Nō?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Totonu ke u Kole ki Hoku Tokouá ki ha Nō?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Lau e Fakamolé
  • Fakamatalaʻi ʻa e ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai ʻa e Paʻangá
  • ʻAi ʻo Tohi Ia
  • Tokanga Fekauʻaki mo Hono ʻOatu ʻa e Paʻangá
  • Fakakaukauʻi Lelei Hoʻo Ngaahi Laká
  • Ko e Tali ʻa e Nō Paʻanga ʻa e Kaungā-Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ʻOku Totonu Ke U Nō Paʻanga?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 11/15 p. 24-27

ʻOku Totonu ke u Kole ki Hoku Tokouá ki ha Nō?

ʻOKU puke ʻa e kiʻi tama siʻisiʻi taha ʻa Saimoné pea ʻoku fiemaʻu fakavavevave ki ai ʻa e faitoʻo. Ka ʻoku masiva ʻaupito ʻa Saimone pea ʻoku ʻikai malava ke ne totongi ia. Ko e hā ʻoku malava ke ne faí? Sai, ko ha kaungā Kalisitiane ko hono hingoá ko Maikolo ʻoku lelei ange hono tuʻunga fakapaʻangá ʻoʻona ʻiate ia. ʻE ʻoange nai ʻe Maikolo ha paʻanga kiate ia kae toki totongi mai. Kae kehe, ʻoku ʻilo loto ʻe Saimone ia heʻikai nai ke ne malava ʻe ia ke totongi fakafoki ʻa e noó.a

ʻI he aʻu atu ʻa Saimone kiate iá, ʻoku fehangahangai leva ʻa Maikolo mo e meʻa ʻe ua. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu moʻoni ka ʻoku mahalo heʻikai malava ʻe Saimone ia ke totongi fakafoki ange ʻa e paʻangá koeʻuhi he kuó ne fāinga ki hono fafanga pē ʻa hono fāmilí. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe Maikoló?

ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku malava ke fakamoleki vave ʻaupito ai ʻe he kakaí ʻenau founga maʻuʻanga moʻuí pea toki ʻilo hake kuo ʻikai ha paʻanga ia pe ko ha maluʻi ke fua ʻaki ʻa e ngaahi moʻua fakafaitoʻó. ʻOku ʻikai nai ke lava ha nō ia mei he Pangikeé, pe ʻoku fuʻu fakamole ia. ʻI he taimi ʻoku malanga hake ai ha meʻa fakatuʻupakē, ko e fakaleleiʻanga pē ʻoku hā maí ko ha nō. Ka, ki muʻa ke kole ki ha noó, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe niʻihi ke fakakaukau ki ai.

Lau e Fakamolé

ʻOku tokonaki ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e ngaahi tataki fakatouʻosi ki he tokotaha tali-noó mo e tokotaha noó. ʻI he tokanga ki he akonakí ni, ʻoku malava ke tau kalofi ai ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻaki mo e ngaahi ongoʻi loto-lavea lahi.

Hangē ko ʻení, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e meʻa ko e nō paʻanga. Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “ʻOua naʻa ai hamou moʻua ki ha niʻihi, ngata pe ʻi he moʻua ke ʻofa ki ai: he ko ia ʻoku ne ʻofa ki he taha kuo ne ʻosiki ʻa e Lao.” (Loma 13:8) Fakakaukau atu ā, ko e moʻua pē ʻoku totonu ke moʻuaʻaki ʻe ha Kalisitiane ki he niʻihi kehé ko e ʻofa. Ko ia, te tau ʻuluaki ʻeke hifo nai kiate kitautolu, ‘ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e nō ko ʻení?’

Kapau ʻoku ʻio ʻa e talí, ʻoku fakapotopoto leva ke fakakaukau atu ki he ngaahi nunuʻa ʻo e hoko ʻo ʻi ai ʻa e moʻuá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi fili mahuʻinga ko iá ʻa e fakakaukau mo e palani lelei. Naʻá ne ʻeke ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ai hamou toko taha ʻoku ne loto ke langa ha fuʻu taua, ʻikai te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi, pe ʻoku feʻunga ʻene paʻanga mo hono fai ke ʻosi?” (Luke 14:28) ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻokú te fakakaukau ai pe te te kole ki ha tokoua ha nō. Ko hono fakakaukauʻi ʻa e fakamole ʻo ha nō ʻoku ʻuhingá ke fakakaukauʻi ʻa e founga mo e taimi te tau totongi fakafoki ai iá.

ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e tokotaha tali-noó ke ne ʻilo ki he founga mo e taimi ʻe totongi fakafoki ai ʻa e noó. ʻI hono fakafuofuaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá, te tau malava ai ke ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi tali pau. Kuo tau fikaʻi ke totongi fakafoki ʻa e noó ʻi loto ʻi ha vahaʻa taimi feʻunga? Ko hono moʻoní, ʻe faingofua ange ke tala ki hotau tokouá: “Te u totongi mai ia ʻi he vave taha ʻe malavá. ʻOkú ke ʻilo ʻoku lava ke ke falala mai kiate au.” Kae ʻikai ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e ngaahi meʻa pehení ʻi ha founga alafalalaʻanga angé? Kuo pau ke tau fakapapauʻi mei he kamataʻangá ke totongi fakafoki ʻa e noó, koeʻuhi he ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú. “ʻOku no ʻe he faikovi, ʻo ʻikai totongi,” ko e lau ia ʻa e Sāme 37:21.

ʻI hono fikaʻi ʻa e founga mo e taimi te tau totongi fakafoki ai ʻa e noó, ʻoku tau fakamanatu ai kiate kitautolu ʻa e aleapau mafatukituki ʻoku tau faí. ʻE fakasiʻisiʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e malava ke tau fakatupu ha moʻua ʻikai ke fiemaʻu. Kapau ʻe lava ke tau fakamamaʻo mei he hoko ʻo ʻi ai ha moʻuá, ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻaonga. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Palovepi 22:7: “Ko ia kuo ne fai ha no, ʻoku ne tamaioʻeiki ki he tangata kuo tali ʻa e no.” Neongo ko e ongo tokoua fakalaumālie fakatouʻosi ʻa e tokotaha tali-noó mo e tokotaha noó, ʻe lava nai ʻe ha nō ʻo uesia hona vaá, ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga. Ko e ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻi he ngaahi noó kuo aʻu ʻo ne maumauʻi ʻa e melino ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi.

Fakamatalaʻi ʻa e ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai ʻa e Paʻangá

ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e tokotaha tali-noó ke ne ʻilo tefito ki he founga te tau ngāueʻaki ki ai ʻa e paʻanga noó. Tuku kehe ʻa e nō ko ʻení, ʻoku tau toe nō paʻanga mei ha niʻihi kehe? Kapau ʻoku pehē, ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e meʻá ni ke mahino, he ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki heʻetau malava ke totongi fakafoki ʻa e noó.

ʻOku mahuʻinga tautefito ke fakafaikehekeheʻi ha nō pisinisi mo e nō ʻoku fiemaʻu ke feau ʻaki ha meʻa ʻoku hoko fakatuʻupakē. ʻOku ʻikai ha ngafa Fakatohitapu ʻo ha tokoua ke ne tali ha nō paʻanga ki ha ngāue fakakomēsiale, ka ʻoku ngalingali te ne ongoʻi hehema ke tokoni, kapau ʻoku ʻikai ko e foʻui ia ʻo ha tokoua, ʻoku ʻikai ai te ne malava ke totongi ki he ngaahi fiemaʻu paú ʻo hangē ko e meʻakai, vala, pe tokangaʻi fakafaitoʻo ʻoku fiemaʻú. Ko e lea hangatonu mo moʻoni ʻi he ngaahi meʻá ni ʻe tokoni ia ki hono taʻofi ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻakí.​—Efeso 4:25.

ʻAi ʻo Tohi Ia

Ko ha lēkooti ʻosi hiki ʻo e aleapaú ko ha sitepu mātuʻaki mahuʻinga ia kapau ko e ʻuhingá ke tau kalofi ai ha ngaahi taʻefemahinoʻaki ʻi he kahaʻú. ʻOku faingofua ke ngalo ha ngaahi fakaikiiki pau ʻo ha aleapau, tuku kehe ka ʻoku tohi kinautolu. ʻOku fiemaʻu ke tau tohiʻi hifo ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻoku noó pea mo e taimi ʻe totongi fakafoki mai aí. ʻE fakapotopoto fakatouʻosi ki he tokotaha noó mo e tokotaha tali-noó ke na fakamoʻoni hingoa ʻi he aleapaú pea ke na taki taha tauhi haʻana tatau fakafoʻituitui. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ke ʻi ai ha tohi fakamoʻoni ʻo e ngaahi fehūʻaki fakaepaʻangá. Ki muʻa siʻi pē pea fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, naʻe tala ʻe Sihova kia Selemaia ke fakatau mai ha konga fonua mei he taha ʻo hono ngaahi kāingá. ʻOku lava ke tau maʻu ha ʻaonga mei hano toe vakaiʻi ʻa e founga ko iá.

“Naʻa ku fakatau ai ʻa e konga vao ʻi Anatoti meia Anameli ko e foha ʻo e tokoua o ʻeku tamai,” ko e lea ia ʻa Selemaiá. “Pea naʻa ku fua kiate ia ʻa e paʻanga, ko e sikeli ʻe fitu mo e hongofulu, ʻa e siliva naʻe lau. Pea naʻa ku tohi ʻa e meʻa ʻi he tohi, pea u silaʻi ke maʻu, pea u kumi ha kau fakamoʻoni, pea naʻa ku fua kiate ia ʻa e paʻanga ʻi he meʻafua. Pea naʻa ku toʻo ʻa e tohi fakatau​—ʻa ia naʻe silaʻi, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala mo e ngaahi tuʻutuʻuni, pea mo ia naʻe ava​—pea u ʻatu ʻa e tohi fakatau kia Paluki ko e foha ʻo Nelaia, foha ʻo Maaseia, ʻoku sio ki ai ʻa Anameli ko e tokoua o ʻeku tamai, pea ʻoku sio ki ai ʻa e kau fakamoʻoni naʻe ʻai honau hingoa ki he tohi-fakatau; ʻoku sio ki ai foki ʻa e kau Siu kotoa naʻe nofo ʻi he lotoʻa ʻo e kaate.” (Selemaia 32:​9-12) Neongo ko e faʻifaʻitakiʻanga naʻe toki lave ki aí ʻoku fekauʻaki ia mo ha fakatau kae ʻikai ko ha nō, ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e mahuʻinga ʻo hono ʻai ʻa e ngaahi fehūʻaki fakapaʻangá ʻi ha founga mahino mo taʻefakaʻalongaua.​—Sio ki he The Watchtower, ʻo Mē 1, 1973, peesi 287-288.

Kapau ʻoku malanga hake ha ngaahi faingataʻa, ʻoku totonu ke feinga ʻa e kau Kalisitiané ke veteki kinautolu ʻo fehoanaki mo e akonaki ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 18:​15-17. Ka ko e fakamatala ʻeni ʻa ha tokotaha ʻo e kau mātuʻá ʻa ia naʻá ne feinga ke tokoni ʻi he ngaahi meʻa peheé: “ʻI he meimei keisi kotoa pē, naʻe ʻikai ha aleapau tohi ai. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha femahinoʻaki lelei ʻi he ongo tafaʻakí pe ʻe anga-fēfē ʻa hono totongi fakafoki ʻa e noó. ʻOku ou tuipau ko hono ʻai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo tohí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa, ʻikai ko e taʻefalala.”

ʻI he ʻosi pē haʻatau fai ha aleapau, ʻoku totonu ke tau feinga papau ke tauhi ʻetau leá. Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Sīsū: “Ka ke pehe ni hoʻomou lea, ʻIo, ʻIo, ʻIkai, ʻIkai: he ka ai hano fakalahi ʻoku mei he Fili ia.” (Mātiu 5:​37, fakaʻītali ʻamautolu.) Kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema taʻeʻamanekina ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono totongi fakafoki taimi totonu ʻo e noó, ʻoku totonu ke tau fakamatala leva ʻa e tuʻunga ko iá ki he tokotaha tali-noó. Mahalo te ne fakaʻatā kitautolu ke tau totongi fakafoki ʻa e noó ʻi ha silini siʻisiʻi ange ʻi ha vahaʻa taimi lōloa ange.

Kae kehe, heʻikai ke hoko ʻa e ngaahi tuʻunga fakatamakí ʻo ʻai ai kitautolu ke tau ʻatā mei hotau ngaahi fatongiá. Ko e tokotaha ʻoku manavahē kia Sihová ʻokú ne fai ʻene lelei tahá ke tauhi ʻene leá. (Sāme 15:4) Neongo ʻoku ʻikai ke iku nai ʻa e ngaahi meʻá ia ʻo hangē ko ia naʻa tau ʻamanekiná, ʻoku totonu ke tau mateuteu ke fai ʻa e ngaahi feilaulau koeʻuhi ke totongi hotau ngaahi moʻuá, koeʻuhi ko hotau fatongia faka-Kalisitiané ia.

Tokanga Fekauʻaki mo Hono ʻOatu ʻa e Paʻangá

Ko hono moʻoní, ko e tokotaha noó ʻoku ʻikai ko ia pē ʻoku fiemaʻu ke ne fakakaukauʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá. Ko ha tokoua ʻoku kole ki ai ha nō kuo pau ke ne toe fikaʻi ʻa e fakamolé. Ki muʻa ke ʻoatu ʻa e paʻangá, ʻoku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau vaheʻi ha taimi ke fakakaukau fakalelei ai mo moʻoni ki he ngaahi meʻá. ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Tohitapú ke tokanga, ʻaki ʻene pehē: “ʻOua te ke ului ki he faʻahinga ʻoku ʻatu nima, ʻa kinautolu ʻoku hoko ko e talifaki ʻo e ngaahi moʻua.”​—Palovepi 22:26.

Ki muʻa ke ke tuku atu iá, fakakaukau ange pe ko e hā ʻe hoko kapau heʻikai malava ʻa e tokouá ke ne totongi fakafoki atu kiate koe. Te ke tofanga leva koe ʻi he ngaahi palopalema mafatukituki fakapaʻanga? Neongo ko e taumuʻa lelei tahá pē ʻoku ʻi ai nai ʻa e tokouá, ʻoku malava ke liliu ʻa e ngaahi tuʻungá, pe ʻoku hala nai ʻa ʻene ngaahi fika ʻoku faí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Semisi 4:​13 (4:​14, PM) kiate kitautolu kotoa: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻa e meʻa ʻo e ʻapongipongi. He ko e ha tū hoʻomou moʻui? ko e mao pe kimoutolu, ʻa ia ʻoku ha fuoloa siʻi, pea toki mole foki.”​—Fakafehoanaki mo Koheleti 9:11.

Tautefito ki he meʻa fekauʻaki mo ha nō pisinisi, ʻe fakapotopoto ai ke fakakaukau atu ki he ongoongo ʻo e tokotaha noó. ʻOku ʻiloa ia ʻoku alafalalaʻanga, pe ʻokú ne vale ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻangá? ʻOkú ne hehema ke ʻalu takai holo ʻi he fakatahaʻangá ʻo kole paʻanga ki ha faʻahinga kehekehe? ʻOku fakapotopoto ke tuku ʻi he fakakaukaú ʻa e ngaahi leá ni: “Ko e hehemangofua ʻoku ne tui ki he lea kotoa: Ka ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka.”​—Palovepi 14:15.

ʻI he taimi lahi, ʻoku ʻikai nai hoko ha nō ko e meʻa lelei taha ia ki he tokotaha noó foki. ʻE malavangofua ai ke hoko ia ko ha kavenga kiate ia, ʻo toʻo atu ai ʻene fiefiá. ʻOku tau loto ke hoko ha tokoua pehē ko haʻatau “tamaioʻeiki”? ʻE uesia nai ʻe ha nō ʻa hotau vaá, ʻo fakatupunga ai ʻa e taʻemanonga pe aʻu ʻo ongoʻi mā kapau ʻoku ʻikai te ne malava ke totongi fakafoki mai ia?

Kapau ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu moʻoni, ʻe lava ke tau fakakaukau ki hano ʻai ha meʻaʻofa kae ʻikai ko ha nō, neongo ʻe siʻisiʻi ange nai ʻa e meʻa ʻe ʻavé? ʻOku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ke tau manavaʻofa ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻa hotau tokouá. “ʻOku ʻofa ʻo fai ha foaki ʻe maʻoniʻoni,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 37:21) ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau fai ʻa e meʻa te tau malavá ke foaki ʻa e tokoni ʻaonga ki he ngaahi tokoua masivá.​—Semisi 2:​15, 16.

Fakakaukauʻi Lelei Hoʻo Ngaahi Laká

Koeʻuhi ʻoku malava ke hoko ʻa e ngaahi noó ko ha tupuʻanga ʻo e fetēleni, te tau vakai atu nai ki ai ko ha feinga fakaʻosí ia kae ʻikai ko ha foʻi fili faingofua. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻoku totonu ki he tokotaha noó ke lea hangatonu ki he tokotaha tali-noó, ʻo fai ha tohi fekauʻaki mo e founga pea mo e taimi ʻe totongi fakafoki mai ai ʻa e noó. Pea ʻi ha meʻa faingataʻa moʻoni ʻoku hoko, ko e fakaleleiʻanga lelei tahá nai ko ha meʻaʻofa.

Naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Maikolo ia kia Saimone ʻa e paʻanga naʻá ne kole ki aí. Ka, naʻe ʻoange ʻe Maikolo kiate ia ha paʻanga siʻisiʻi ange ko ha meʻaʻofa. Naʻe houngaʻia ʻa Saimone ʻi he tokoni ko iá ke totongi ʻaki ʻa e faitoʻo ki heʻene kiʻi tamá. Pea naʻe fiefia ʻa Maikolo ʻi heʻene malava ke fakahāhā ʻene ʻofa fakatokouá ʻi ha founga ʻaongá. (Palovepi 14:21; Ngāue 20:35) ʻOku fakatuʻotuʻa fakatouʻosi atu ʻa Maikolo mo Saimone ki he taimi ʻe hanga ai ʻe Kalaisi ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá ʻo “fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi” pea ʻe ʻikai ai ha taha te ne pehē, “ʻOku ou mahaki.” (Sāme 72:12; Aisea 33:24) ʻI he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻai ke tau fakakaukau lelei ki heʻetau ngaahi laká kapau ʻe faifai ange pea tau ongoʻi kuo pau ke tau kole ki ha tokoua ha nō.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi hingoa fakafetongi ʻoku ngāueʻaki hení.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko hono ʻai ʻa e ngaahi aleapau noó ʻo tohí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa, ʻikai ko e taʻefalala

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share