Ko e Huafa ʻOku Taki Atu ki he Tui Moʻoní
“ʻOKU ʻikai te mou tui kia Sīsū mo hono taʻataʻa huhuʻí,” ko e lea ia ʻa ha fefine ki he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe fakahā ʻe ha tangata: “ʻOku mou ui kimoutolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, ka ko ha fakamoʻoni au ia ʻa Sīsū.”
Ko e fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai ke tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kia Sīsuú pe ko e pehē ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻai ke ʻiloa lahi iá ʻoku mātuʻaki failahia. Ko ia ai, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní?
Ko e moʻoni ia, ʻoku ongoʻi mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova.a Ko Itamar, ko ha Fakamoʻoni ʻi Pelēsila, ʻokú ne pehē: “Ko e meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí ko e taimi naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku lau ia ʻi he ʻuluaki taimí, ne hangē ia haʻaku ʻā hake mei ha mohe maʻú. Naʻe luluʻi au pea ueʻi au ʻe he huafa ʻo Sihová; naʻe aʻu ia ki he konga taupotu ʻo hoku soulú.” Ka neongo ia, ʻokú ne tānaki mai ki ai: “ʻOku fonu mahuohua foki ʻa hoku lotó ʻi he ʻofa kia Sīsū.”
ʻIo, ʻoku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kuo pau ke nau tui “ki he huafa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtua,” ʻa Sīsū. (1 Sione 5:13) Ka ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi-lea ‘ʻi he huafa ʻo Sīsuú’?
ʻUhinga ʻo e Huafa ʻo Sīsuú
“ʻI he huafa ʻo Sīsuú” mo e ngaahi kupuʻi-lea meimei tatau ʻoku maʻu ia ʻi he kotoa ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pe “Fuakava Foʻoú.” Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea “huafa” naʻe ngāueʻaki fekauʻaki mo e ngafa ʻo Sīsuú ʻoku hā ia ʻo laka hake he tuʻo 80, ʻo tuʻo 30 nai ʻi he tohi Ngāué pē ʻe taha. Naʻe papitaiso ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ʻi he huafa ʻo Sīsuú, fakamoʻui mahaki ʻi hono huafá, faiako ʻi hono huafá, ui ki hono huafá, faingataʻaʻia maʻa hono huafá, pea fakahīkihikiʻi ʻa hono huafá.—Ngāue 2:38; 3:16; 5:28; 9:14, 16; 19:17.
Fakatatau ki he tikisinale faka-Tohitapu ʻe taha, ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “huafá” ʻoku ngāueʻaki tuʻo lahi ia ʻi he Tohitapú “ki he meʻa ʻoku fakahuʻunga kotoa ki ha hingoa, ko e mafai, ʻulungaanga, tuʻunga, ngeia, mālohi, mahuʻinga, mo e alā meʻa pehē, ʻo e meʻa kotoa ʻoku kau ki he huafá.” Ko ia ai, ko e huafa Sīsuú, ʻoku ʻuhinga ia ki he ngeia mo e mafai fakaepule kāfakafa kuo foaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá kiate iá. Naʻe pehē ʻe Sīsū tonu: “Kuo tuku kiate au ʻa e pule kotoa pe ʻi langi pea ki mamani.” (Mātiu 28:18) Hili hono fakamoʻui ʻe Pita mo Sione ha tangata heke, naʻe ʻekeʻi mai ʻe he kau taki lotu Siú: “Ko e faʻahinga ivi fē, mo e faʻahinga hingoa fē, kuo mo faiʻaki ʻa e meʻa ni?” Naʻe fakahaaʻi loto-toʻa leva ʻe Pita ʻa ʻene tuí ʻi he mafai mo e mālohi naʻe fakafofongaʻi ʻe he huafa ʻo Sīsuú ʻi heʻene ʻai ke ʻiloa ko e “huafa pe ʻo Sisu mei Nasaleti, . . . ko e toko taha ko ia ʻoku tuʻu mei ai ʻa e siana ni ʻi homou ʻao kuo moʻui.”—Ngāue 3:1-10; 4:5-10.
Tui kia Sīsū pe kia Sisa?
Kae kehe, ko e taku ʻo e tui pehē ki he huafa ʻo Sīsuú heʻikai ke faingofua. Hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Sīsuú, ko ʻene kau ākongá ʻe ‘fehiʻanekina ʻe he ngāhi kakai kehekehe, ko e meʻa ʻi hono hingoá.’ (Mātiu 24:9) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he huafa ʻo Sīsuú ʻa hono tuʻunga ko e Tokotaha-Pule ʻosi fakanofo ʻa e ʻOtuá, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, ʻa ia ʻoku totonu ke punou ki ai ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻi he anganofo, ko ha meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai te nau mateuteu pe loto-lelei ke fai.—Sāme 2:1-7.
Ko e kau taki lotu ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú naʻe ʻikai foki te nau loto ke punou ʻi he anganofo kia Sīsū. Naʻa nau pehē: “ʻOku ʻikai hamau tuʻi, ko Sisa pē,” ʻo nau liʻaki ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Sione 19:13-15) ʻI hono kehé, naʻa nau tui ki he hingoa—ko e mālohi mo e mafai—ʻo Sisa mo ʻene founga-pule fakaʻemipaeá. Naʻe aʻu ʻo nau fakapapauʻi ʻoku totonu ke mate ʻa Sīsū koeʻuhi ke nau lava ai ʻo tauhi maʻu ʻa honau tuʻungá mo e lakangá.—Sione 11:47-53.
ʻI he ngaahi senituli hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau taukaveʻi ko e kau Kalisitiane kinautolú naʻa nau ohi mai ha fakakaukau meimei tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he kau taki Siú. Ko e kau Kalisitiane lau pē ko ení naʻa nau tui ki he mālohi mo e mafai ʻo e Puleʻangá pea kau ʻi heʻene ngaahi faitaú. Hangē ko ení, ʻi he senituli hono 11, hili hono fokotuʻutuʻu ʻe he siasí ʻo fakakau atu ha kau tau ki he militia Christi, pe kau naite Kalisitiané, “ko e fatongia ki hono fai ʻo e tau anga-tonú ne toʻo ia mei he ngaahi mafai fakaemāmani ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea fai, ʻi hono kehé, ʻe he siasí fakafou ʻi he fakafofonga ko ʻene kau naite Kalisitiané. (The Oxford History of Christianity) ʻOku tānaki mai ʻi he fakamatalá naʻe tataki ʻe he ngaahi fakahaaʻi fakaetuʻitapu ʻe niʻihi ʻa e tokolahi taha ʻo e kau tau kalusetí ke tui ko ʻenau kau ʻi he ngaahi tau kalusetí, “kuo nau fai ai ha aleapau mo e ʻOtuá pea kuo fakapapauʻi ai maʻanautolu ha nofoʻanga ʻi Palataisi.”
ʻE kikihi nai ʻa e niʻihi ʻe malava pē ke mateaki kia Sīsū pea kau ʻi he taimi tatau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, pea pehē ʻi he ngaahi tau ʻa e ngaahi puleʻangá. ʻOku nau ongoʻi nai ko e fatongia ia ʻo ha Kalisitiane ke faitau mo e koví ʻi he feituʻu pē ʻoku ʻi ai pea ʻoku kau ki he meʻá ni ʻa e poupou ki he taú kapau ʻoku fiemaʻu. Ka naʻe kau ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi he fakakaukau ko ení?
“Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻe ʻikai te nau ngāue ʻi he ngaahi kau taú,” ko e fakamatala ia ʻa ha kupu ʻi he makasini The Christian Century. ʻOkú ne fakamatala ʻi he aʻu mai ki he hongofuluʻi taʻu ʻo e 170-180 T.S., ʻoku ʻikai pē ha fakamoʻoni ia ai naʻe ngāue ʻi he kau taú ʻa e kau Kalisitiané. ʻOku toki tānaki mai leva ʻe he kupú: “Naʻe toki faifai mai pē ʻo liʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻenau fakafepaki ki he ngāue fakakautaú.”
Ko e hā hono ngaahi nunuʻá? “Mahalo pē kuo ʻikai ha meʻa te ne fakaongoongokoviʻi lahi ange ʻa e lotu faka-Kalisitiané ka ko ʻene fai ha poupou meimei ʻikai toe faikehekehe mei he faʻahinga ʻikai ko e Kalisitiané ʻi hono fai ʻo e taú,” ko e fakamatala ia ʻa e kupu ʻi he The Christian Century. “Ko e kau Kalisitiané ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻoku nau ohi mai ʻa e tui ki he Fakamoʻui anga-ʻofá ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻoku nau poupouʻi loto-māfana ʻa e ngaahi tau fakalotú pe fakapuleʻangá pea kuo nau maumauʻi lahi ʻa e tuí.”
Faʻifaʻitaki ʻi he ʻAhó Ni ki he Muʻaki Kau Kalisitiané
ʻOku malava ʻi he ʻahó ni ki he kau Kalisitiané ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga mahuʻinga ʻa e muʻaki kau Kalisitiané? Kuo fakahaaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he senituli ko ení ʻoku malava. ʻI he lea ʻo fekauʻaki mo kinautolú, ko e ʻētita ʻo e Holocaust Educational Digest naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ha Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe faifai pea ʻalu ki he taú. . . . Kapau ko e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní ʻi he tuʻunga mafaí naʻe ʻi he tui ko ení, [ko e Tau II ʻa Māmaní] ne ʻikai ʻaupito ke mei hoko ia.”
ʻE lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo e ngaahi tau fakafeituʻu lahi ange ki mui ní, hangē ko ia ʻoku hoko ʻi ʻAilani Tokelaú. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe malanga fale-ki-he-fale ai ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha feituʻu Palotisani ʻi he kolo ko Belfast. Ko e tokotaha-ʻapi ʻe taha, hili ʻene ʻilo ko e Fakamoʻoní naʻá ne Katolika ki muʻa, naʻá ne ʻeke: “ʻI he taimi naʻá ke Katolika aí, naʻá ke poupouʻi ʻa e IRA [Kautau Lepupilika ʻAilaní]?” Naʻe ʻiloʻi ʻe he Fakamoʻoní ʻe hanga ʻa e tangatá ki he fakamālohí koeʻuhi he naʻe puke ia hili hono maʻu ʻa ʻene toʻo ha meʻafana ʻi heʻene ʻalu ke tāmateʻi ha Katolika pea naʻe toki tukuange mai pē. Ko ia naʻe tali ange ʻa e Fakamoʻoní: “ʻOku ʻikai ko ha Katolika au he taimí ni. Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiane moʻoní, heʻikai ʻaupito te u tāmateʻi ha taha maʻa ha founga-pule pē, pe ko ha tangata pē.” ʻI he meʻa ko iá naʻe lulululu ai mo ia ʻa e tokotaha-ʻapí peá ne pehē ange: “ʻOku hala ʻa e tāmate kotoa pē. Ko e kakai ko kimoutolú ʻoku mou fai ʻa e ngāue lelei. Hokohoko atu ia.”
ʻUhinga ʻo e Tui ki he Huafa ʻo Sīsuú
Kae kehe, ko e tui ki he huafa ʻo Sīsuú, ʻoku ʻuhinga lahi ange ia ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei he taú. ʻOku ʻuhingá ko e talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni kotoa ʻa Kalaisí. He ko ē naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻakimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu,” pea ko e taha ʻo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní ke tau “feʻofaʻaki.” (Sione 15:14, 17) ʻOku kumi ʻa ʻofa ke fai lelei ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne toʻo atu ʻa e tomuʻa fehiʻa fakamatakali, fakalotu, mo fakasōsiale kotoa pē. Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa e foungá.
Ko e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú naʻa nau ongoʻi fakafepaki mālohi ki he kau Samēliá. ʻI he mātuʻaki kehé, naʻe talanoa ʻa Sīsū ia ki ha fefine Samēlia, pea ko hono olá, ko ia mo e tokolahi kehe naʻa nau tui ki hono huafá. (Sione 4:39) Naʻe toe pehē ʻe Sīsū ʻe hoko ʻa ʻene kau ākongá ko ʻene kau fakamoʻoni “ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ngāue 1:8) Ko ʻene pōpoaki foaki moʻuí naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ia ki he kau Siú. Fakatatau ki ai, naʻe fakahinohino ʻa Pita ke ʻaʻahi ki he senituliō Loma ko Koliniusí. Neongo naʻe ʻikai totonu ʻi he laó ki ha Siu ke ʻaʻahi ki ha taha ʻo ha matakali kehe, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kia Pita ke ‘ʻoua naʻá ne lau ha tangata ʻe taha ʻokú ne taʻetāu pe taʻemaʻa.’—Ngāue 10:28.
ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ʻoku tokoniʻi loto-lelei ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kakai kotoa pē—ko e hā pe honau ʻātakai fakamatakali, fakalotu, pe fakaʻikonōmika—ke ʻilo ki he fakamoʻui ʻoku hoko mai fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Ko e tui ki he huafa ʻo Sīsuú ʻokú ne ueʻi ai kinautolu ke ‘fakaha ʻaki honau ngutú, ko e ʻEikí ʻa Sisu.’ (Loma 10:8, 9) ʻOku mau naʻinaʻi atu kiate koe ke ke tali ʻenau tokoní koeʻuhi ke ke ako mo koe foki ke tui ki he huafa ʻo Sīsuú.
Ko e huafa ʻo Sīsuú ʻoku totonu moʻoni ke ne fakatupunga ha ngaahi ongoʻi ʻo e fakalāngilangi, fakaʻapaʻapa, mo e talangofua. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIlonga ha tui ʻi Langi mo Mamani mo Lolofonua pea peluki ʻi he huafa ʻo Sisu; pea ʻilonga ha ʻelelo, pea fakamoʻoni ko e ʻEiki ʻa Sisu Kalaisi—moʻo fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamai.” (Filipai 2:10, 11) Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kau nofo ʻi he māmaní heʻikai nai te nau loto-lelei ke moʻulaloa ki he pule ʻa Sīsuú, ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ʻoku ofi ʻa e taimi ʻa ia ʻe pau ai ki he kotoa ʻo e kakaí ke fai pehē, pe ko e ʻauha. (2 Tesalonaika 1:6-9) Ko ia ai, ko e taimi eni ke tui ai ki he huafa ʻo Sīsuú ʻaki hono tauhi ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he polosiua The Divine Name That Will Endure Forever, peesi 28-31, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., 1984.
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻI he huafa ʻo Sīsuú, ne tāmateʻi pea mate ai ʻa e laui miliona
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Naʻe ʻikai tukulotoʻi ʻe Sīsū ha tomuʻa fehiʻa fakamatakali. ʻOkú ke fai ia?