Ko e Fakatahaʻanga Kalisitiané—Ko ha Matavai ʻo e Tokoni Fakaivimālohi
KO POPI, ko ha fefine ʻi hono taʻu 20 tupu siʻí, naʻe ongoʻi feifeitamaki koeʻuhi ko ha tuʻunga fakamamahi ʻi he fāmilí ʻo fekauʻaki mo e ʻikai ke loko ʻatā ʻa e fetuʻutaki mo ʻene ongo mātuʻá.a ʻI he hili ʻa hono huaʻi atu ʻa hono lotó ki ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane mo hono uaifí, naʻá ne tohi kiate kinaua: “Fakamālō lahi ʻaupito atu kiate kimoua ʻi hoʻomo vaheʻi ʻa e taimi ke mo talanoa mai ai kiate aú. ʻOku ʻikai te mo ʻiloʻi ʻa hono lahi ʻo ʻene ʻuhinga kiate au ʻa hoʻomo tokangá. ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi hono ʻomai kiate au ʻa e kakai ʻoku lava ke u falala ki ai pea ke u talanoa ki ai.”
Ko Toula, ko ha fefine uitou ia ki muí ni mai mo haʻane ongo tamaiki taʻu hongofulu tupu, naʻá ne ʻiloʻi ʻokú ne ʻi ha tuʻunga faingataʻa ʻo e hohaʻa fakaeongo mo e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga. Ko ia mo ʻene ongo tamaikí naʻa nau maʻu maʻu pē ha ngaahi ʻaʻahi fakaivimālohi ʻa ha ongo meʻa mali Kalisitiane mei he fakatahaʻangá. ʻI he hili ʻa ʻene fekuki lavameʻa mo hono tuʻungá, naʻá ne lī kiate kinaua ha kaati, ʻo pehē ai: “ʻOku ou manatuʻi maʻu pē kimoua ʻi heʻeku ngaahi lotú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ngaahi taimi lahi naʻá mo tuʻu ai ʻi hoku tafaʻakí ʻo poupouʻi aú.”
ʻOkú ke ongoʻi ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻokú ke “māfasia” tupu mei he tupulaki ʻa e ngaahi tenge ʻa e māmani ko ʻení? (Mātiu 11:28) Kuo hanga ʻe he ‘taimí mo e meʻa ʻoku hoko taʻeʻiloá’ ʻo fakameleʻi hoʻo moʻuí ʻaki ha ngaahi meʻa fakalotomamahi ʻoku hokosia? (Koheleti 9:11, NW) Tā ʻoku ʻikai ko koe pē. Kae hangē ko ia kuo ʻosi ʻiloʻi ʻe he laui afe ʻo e kau loto-mamahí, te ke lava mo koe foki ke maʻu ʻa e tokoni mohu ʻuhinga ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe ʻilo ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻe ʻi ai ʻa e kaungātui moʻoni naʻa nau hoko tautefito ko ha “tokoni fakaivimālohi” kiate ia. (Kolose 4:10, 11, NW) ʻE lava ke ke hokosia ha meʻa meimei tatau.
Poupou mo e Tokoni
ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku liliu ai ʻa e foʻi lea ko e “fakatahaʻanga” mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e ek·kle·siʹa, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko ha kulupu ʻo e kakai ʻoku ui fakatahatahaʻi mai. ʻOku tupu mei he foʻi lea ko iá ʻa e ongo foʻi fakakaukau ko e uouangataha mo e fepoupouaki.
ʻOku pouaki ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo hono Puleʻangá. (1 Timote 3:15; 1 Pita 2:9) Kae kehe, ʻoku toe tokonaki ʻe he fakatahaʻangá ʻa e poupou fakalaumālie mo e tokoni ki he faʻahinga ʻoku feohi mo iá. ʻI aí, ʻe lava ke maʻu ai ʻe ha taha ha kulupu ʻo e ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻofa, hohaʻa, mo loto-tokanga, ʻa ia ʻoku nau mateuteu mo loto-lelei ke tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi ʻo e loto-mafasiá.—2 Kolinito 7:5-7.
Kuo maʻu maʻu pē ʻe he kau lotu ʻa Sihová ʻa e haoʻanga mo e maluʻanga ʻi heʻene fakatahaʻangá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé naʻá ne maʻu ʻa e fiefia mo ha ongoʻi ʻo e maluʻanga ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fakatahatahaʻi ʻa e ʻOtuá. (Sāme 27:4, 5; 55:14; 122:1) ʻOku meimei tatau pē he ʻahó ni, ko e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha feohiʻanga ʻo e kaungātui ʻa ia ʻoku nau felangahakeʻaki mo fefakalototoʻaʻaki.—Palovepi 13:20; Loma 1:11, 12.
Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻoku akoʻi ke nau “ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili [ʻo kinautolu] ʻi he lotu.” (Kaletia 6:10) Ko e ako makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku nau maʻú ʻoku ueʻi ai kinautolu ke fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokoua mo e feʻofaʻaki tokanga. (Loma 12:10; 1 Pita 3:8) ʻOku ueʻi ʻa e fanga tokoua mo e tuofāfine fakalaumālie ʻi he fakatahaʻangá ke nau anga-ʻofa, fakamelino, mo manavaʻofa tokanga. (Efeso 4:3) ʻI he ʻikai hoko ko e kau lotu fakaeouau peé, ʻoku nau fakahāhaaʻi ʻa e tokanga ʻofa ki he niʻihi kehé.—Semisi 1:27.
Ko ia ai, ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻoku māfasiá ʻa e ʻatimosifia māfana ʻo ha ʻātakai hangē ha fāmilí. (Maake 10:29, 30) Ko e ongoʻi ʻo e kau ki ha kulupu ʻoku fāʻūtaha mo ʻofá ʻoku fakaivimālohiʻi ai kinautolu. (Sāme 133:1-3) Fakafou ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tokonaki mai ai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e “mea kai [fakatupu-ivi fakalaumālie] i hono taimi totonu.”—Mātiu 24:45, PM.
Tokoni mei he Kau ʻOvasia ʻOfá
Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku malava ke ʻamanekina ʻe maʻu ai ʻa e kau tauhi-sipi ʻofa, mahino, mo poto taau ʻa ia ʻoku nau tokonaki mai ʻa e poupou mo e fakalototoʻa fakalaumālie. Ko e kau tauhi-sipi mo e ngaahi ʻulungaanga peheé ʻoku nau hangē “ha fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki.” (Aisea 32:1, 2) Ko e kau mātuʻa, pe kau ʻovasia fakanofo ʻe he laumālié, ʻoku nau tokanga ki he kakai hangē ha sipi ʻa e ʻOtuá, ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e mahamahakí mo e loto-mafasiá, pea feinga ke toe fakafoki mai ʻa e faʻahinga kuo nau faihalá.—Sāme 100:3; 1 Pita 5:2, 3.
Ko hono moʻoní, ko e kulupu ʻo e kau mātuʻa ʻa e fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko ha kau ngāue fotofota mataotao fakapolofesinale pe ko ha kau ngāue ki he moʻui leleí, ʻoku malava ke nau faitoʻo ʻa e ngaahi palopalema ki he moʻui lelei fakaesino pe fakaʻatamai ʻoku fehangahangai mo e kaungātuí. ʻI he fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá, ko e mahamahakí ʻoku kei fiemaʻu pē ki ai ʻa e “tangata faitoʻo.” (Luke 5:31) Ka neongo ia, ko e kau tauhi-sipi peheé ʻoku malava ke nau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu fakalaumālié. (Semisi 5:14, 15) ʻI ha taimi pē ʻoku malavá, ʻoku toe fokotuʻutuʻu ʻe he kau mātuʻá ha tokoni kehe.—Semisi 2:15, 16.
Ko hai ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fokotuʻutuʻu anga-ʻofa peheé? Ko Sihova ko e ʻOtuá tonu! ʻOku fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻIsikelí ʻa Sihova ʻo pehē: “Te u ʻeke ʻe au ʻeku fanga sipi, pea te u tokangaʻi kinautolu ʻe au. . . . Te u fakahaofi kinautolu mei he ngaahi potu kehekehe ne veteki kinautolu ki ai . . . te u fafanga ʻeku takanga ʻe au, pea ko au te u fakatakoto kinautolu.” ʻOku toe tokanga mai foki ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fanga sipi ʻoku ngāvaivai mo vaivaí.—Isikeli 34:11, 12, 15, 16.
Tokoni Moʻoni ʻi he Taimi Totonu
ʻOku ala maʻu moʻoni ha tokoni moʻoni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané? ʻIo, pea ko e ngaahi fakatātā ʻoku hoko haké ʻoku nau fakatātaaʻi mai ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tokoni ʻa e fakatahaʻangá.
◆ Mole atu ʻa ha ʻofaʻanga. Ne mate atu ʻa e husepāniti ʻo ʻAná ʻi hano mahaki tauhi. “Talu mei ai, mo ʻeku maʻu ha ʻofa māfana mei he fetokouaʻaki Kalisitiané,” ko ʻene leá ia. “Ko e ngaahi lea ʻofa hokohoko ʻo e poupou mo e fakalototoʻa mei hoku kaungātuí, ʻo kau ai ʻenau ngaahi fāʻofua ongoʻilotó, kuo nau ʻai maʻu pē ke hokohoko atu ʻa ʻeku loto-toʻá kae ʻikai ko e loto-mafasia fakaʻaufuli, pea ʻoku ou fakamālō kia Sihova. Kuo hanga ʻe heʻenau ʻofá ʻo ʻai au ke u ongoʻi faipoupoua ʻaupito, ʻo hakeakiʻi hake, ʻo tokangaʻi fakaalaala.” Mahalo pē ne ke hokosia mo koe foki ʻa e ongo fakamamahi ʻo e mole atu ʻa ha ʻofaʻanga ʻi he maté. ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻoku malava ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ke nau tokonaki mai ʻa e fakafiemālie mo e poupou fakaeongo ʻoku fiemaʻu lahí.
◆ Mahamahakí. Ko ʻAfa, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki mei Pōlani, naʻe ʻaʻahi maʻu pē ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĒsia Lotolotó koeʻuhi ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie kinautolu. ʻI he lolotonga ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení, naʻá ne hoko ai ʻo puke lahi pea naʻe fakaakeakengataʻa ʻaupito mei ai. “ʻOku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻa e anga ʻo e tokanga naʻe fai mai kiate au ʻe he fanga tokoua mo e tuofāfine ʻi [ha kolo ʻi Kasakisitani],” ko e manatu ia ʻa ʻAfa fakataha mo e houngaʻia loloto. “Ko e fanga tokouá mo e tuofāfiné, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi—pea naʻa mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá—naʻa nau ʻomai ʻa e paʻanga, meʻakai, mo e faitoʻo. . . . Pea naʻa nau fai ia mo e fiefia lahi.
“Sioloto atu ki heʻeku ngaahi ongoʻí ʻi he taimi naʻá ku maʻu ai ha sila ʻoku ʻi ai ha paʻanga pea mo e tohi ko ʻení: ‘Siʻi tokoua, ʻoku ou ʻoatu ʻa e talamonū loto-māfana kiate koe. Naʻe ʻomai ʻe mami kiate au ha paʻanga ki haʻaku ʻaisi kilimi, ka naʻá ku fili ke ʻoatu ia kiate koe ki ha faitoʻo. Fakatauange ke vavé ni haʻo sai. ʻOku fiemaʻu kitautolu ʻe Sihova ki ha taimi lōloa. ʻOku ou talamonū atu. Pea fai mai kiate kimautolu ha ngaahi talanoa mālie mo mohu akonaki lahi ange. Vova.’” ʻIo, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he meʻá ni, ko e kau taʻusiʻi mo e kau taʻumotuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku malava ke nau tokonaki mai ʻa e tokoni fakaivimālohi ʻi he ngaahi taimi ʻo e mahamahakí.—Filipai 2:25-29.
◆ Loto-mafasiá. Naʻe maʻu ʻe Teli ha holi fakamātoato ke ngāue ko ha tāimuʻa, pe tokotaha fanongonongo taimi-kakato ʻo e Puleʻangá. Neongo ia, koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻá, naʻe pau ke ne tuku ai ʻene tāimuʻá. “Naʻá ku ongoʻi halaia lahi ʻaupito koeʻuhi ko e feinga ke ngāue ʻi he tuʻunga lahi ko ʻení pea ʻikai ke aʻu ʻo tolonga atu ʻi ha foʻi taʻu kakato pē ā ʻe taha,” ko ʻene leá ia. Naʻe maʻuhala ʻa Teli ʻo ne tui ʻoku fakatuʻunga pē ʻa e hōifua ia ʻa Sihová ʻi he lahi ʻo ʻene ngāue kiate iá. (Kehe ʻaupito ia mo Maake 12:41-44.) ʻI he loto-mafasia lahi, naʻá ne fakamavaheʻi ai ʻa ia tonu. Ka naʻe haʻu leva ha tokoni fakaivifoʻou mei he fakatahaʻangá.
ʻOku manatuʻi ʻe Teli: “Naʻe haʻu fiefia ha tuofefine tāimuʻa taʻumotuʻa ke tokoniʻi au pea naʻe fanongo kiate au ʻi heʻeku huaʻi atu ʻa ʻeku ngaahi ongoʻí. ʻI heʻeku mavahe mei hono ʻapí, naʻá ku ongoʻi ʻoku hangē ha fuʻu meʻa mamafa ne toʻo atu meiate aú. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, naʻe tokonaki mai ai ʻe he tuofefine tāimuʻa ko ʻení mo hono husepānití, ko ha tokotaha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ʻa e tokoni mātuʻaki mahuʻinga. Naʻá ku maʻu fakaʻaho ha telefoni meiate kinaua ʻo ʻeke mai pe ʻoku ou fēfē. . . . Naʻá na fakaʻatā au ke u kau ʻi heʻenau ako fakafāmilí ʻi he ngaahi taimi lahi, ʻa ia naʻe maongo ai kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e kei nofo fāʻūtaha vāofi ʻa e ngaahi fāmilí.”
ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he tokolahi—naʻa mo e kau Kalisitiane ʻosi fakatapuí—ke hoko ʻo loto-mafasia, loto-siʻi, mo tuēnoa. He houngaʻia lahi ē ka ko kitautolu ki he tokoni anga-ʻofa, taʻesiokita ʻoku ala maʻu ʻi he fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá!—1 Tesalonaika 5:14.
◆ Ngaahi fakatamakí mo e ngaahi fakatuʻutāmakí. ʻAi ange koe ki he tuʻunga ʻo ha fāmili ʻo e toko fā ʻa ia naʻe mole kotoa ʻenau koloá ʻi he vela honau falé. Naʻa nau maʻu leva ʻa e meʻa naʻa nau ui “ko ha meʻa fakalototoʻa ʻoku hokosia ʻa ia ʻe malave taʻengata kiate kimautolu pea naʻe maongo ia kiate kimautolu fakataha mo e ʻofa moʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová.” ʻOku nau fakamatala: “Meimei ʻi he taimi pē ko iá kuo lōmekina kimautolu ʻi he ngaahi telefoni loto-moʻoni ʻo e poupou mo e kaungāongoʻi mei homau fanga tokoua mo e tuofāfine fakalaumālié. Naʻe tatangi maʻu pē ʻa e telefoní. Naʻe mātuʻaki maongo ʻa e tokanga mo e ʻofa moʻoni ʻa e tokotaha kotoa ʻo mau tō loʻimata ai ʻi he houngaʻia.”
ʻIkai ke fuoloa, ko ha fuʻu kulupu ʻo e fanga tokouá naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá, naʻa nau langa ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē ha fale foʻou maʻá e fāmilí ni. Naʻe kalanga ha kaungāʻapi: “ʻOku totonu ke mou vakai ki ai! ʻOku ngāue ai ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e kakaí—kakai tangata, kakai fefine, kau ʻuliʻuli, kau Hisipēniki!” Ko ha fakamoʻoni hā mahino ʻeni ʻo e ʻofa fakatokouá.—Sione 13:35.
Naʻe ʻoange foki ʻe he ngaahi kaungā-Kalisitiané ki he fāmilí ʻa e vala, meʻakai, mo e paʻanga. Ko e fakamatala ʻeni ʻa e tamaí: “Naʻe hoko ʻeni ʻi he lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí ʻa ia ʻoku foaki meʻaʻofa ai ʻa e tokotaha kotoa, ka ʻoku lava ke mau lea totonu atu naʻe ʻikai ha taha kehe ia naʻá ne maʻu ʻa e faʻahinga nima-homo loto-moʻoni mo hulu fau ko ia naʻa mau maʻú.” Pea ʻoku nau tānaki mai: “Ko e ngaahi manatu ki he velá ʻoku puli māmālie atu ia pea ʻoku fetongi ia ʻaki ʻa e ngaahi manatu fakakoloa ʻo e ngaahi ngāue anga-ʻofá mo e ngaahi kaumeʻa leleí. ʻOku ʻoatu ʻa ʻemau ngaahi fakamāloó ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻi heʻemau maʻu ha fāmili fakaofo, fāʻūtaha pehē ʻo e fanga tokouá ʻi he māmaní, pea ʻoku mau houngaʻia ʻaupito ke hoko ko ha konga ʻo ia!”
Ko hono moʻoní, ko e tuʻu ʻi vahaʻa peheé ʻoku ʻikai malava, pea ʻoku ʻikai ʻamanekina ia, ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi peheé kotoa pē. Ka ʻoku fakahaaʻi moʻoni ʻe he meʻá ni ʻa e poupou ʻoku tokonaki mai nai ʻe he fakatahaʻangá.
Poto mei ʻOlungá
Kuo maʻu ʻe he tokolahi ha toe matavai ʻe taha ʻo e tokoní mo e fakaivimālohí ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e hā ia? Ko e ngaahi tohi ʻoku teuteu ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.” Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi meʻá ni ko e ongo makasini Ko e Taua Leʻo mo e Awake! Ke tokonaki mai ʻa e akonaki fakamaama mo e fakahinohino ʻaongá, ʻoku fakatefito ʻa e fakafalala ʻa e ongo pepá ni ʻi he poto fakaʻotua ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú. (Sāme 119:105) ʻOku tānaki fakalahi ki he fakamatala Fakatohitapú ʻa e fekumi falalaʻanga mo maʻu mafai ʻi he ngaahi tuʻunga-lea pehē hangē ko e mafasia fakaefakakaukaú, fakaakeake mei he ngaohikoviʻí, ngaahi palopalema kehekehe fakasōsiale mo fakaʻikonōmika, ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e kau talavoú, mo e ngaahi faingataʻa ʻoku ngali kehe ʻoku hoko ki he ngaahi fonua langalanga haké. Kae sinoemeʻa, ʻoku pouaki ʻe he ongo pepá ni ʻa e founga ʻa e ʻOtuá ko e founga lelei taha ia ʻo e moʻuí.—Aisea 30:20, 21.
ʻI he taʻu taki taha, ʻoku maʻu ai ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó ʻa e laui afe ʻo e ngaahi tohi ʻo e houngaʻia. Hangē ko ʻení, ʻi he fekauʻaki mo ha kupu ʻi ha Awake! ki he taonakitá, naʻe tohi ai ha kiʻi tangata ʻi Lūsia: “Koeʻuhi ko ʻeku hehema ki he loto-mafasiá, . . . kuó u fakakaukau ai he taimi lahi ke u taonakita. Naʻe hanga ʻe he kupu ko ʻení ʻo fakaivimālohiʻi ʻeku tui ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u fakaleleiʻi ʻeku ngaahi palopalemá. ʻOkú ne finangalo mai ke u moʻui. ʻOku ou fakamālō kiate ia ki heʻene poupou ʻoku ʻomai fakafou mai ʻi he kupú ni.”
Kapau ʻoku hā ʻoku fuʻu mālohi ke fekuki mo e ngaahi peau tōtōtaufa ʻo e faingataʻá ʻi he māmani ko ʻení, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha taulangaū malu ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e moʻoni, kapau ʻoku fakavaivaiʻi ʻe he toafa kakā ʻo e fokotuʻutuʻu taʻeʻofa ko ʻení ho mālohí, ʻoku malava ke ke maʻu ʻa e feituʻu laumaʻuiʻui fakalongomoʻui ʻi he kautaha ʻa Sihová. ʻI he hili hono hokosia ʻa e poupou peheé, te ke kau nai mo koe foki ʻi hono fakaongo atu ʻa e fakamatala ʻa ha fefine Kalisitiane ʻa ia naʻá ne lavameʻa ʻi he fekuki mo e alangamahaki mafatukituki ʻa hono husepānití peá ne tohi: “Koeʻuhi ko e ʻofa mo e tokanga kuo fai mai kiate kimautolú, ʻoku ou ongoʻi ʻoku hangē ne fua kimautolu ʻe Sihova ʻi hono toʻukupú ʻi he faingataʻá ni kotoa. He fakamālō lahi ē ko au ʻi heʻeku hoko ko ha konga ʻo e kautaha fisifisimuʻa ʻa Sihová!”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻOku malava ke tau tokonaki ʻa e tokoni fakaivimālohi ki he mahamahakí, ko e mamahí, mo e niʻihi kehé