Fiefia ʻi he “Moʻui Moʻoni”
KUO foaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he tangatá ʻa e fakakaukau ki ʻitānití. (Koheleti 3:11) ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai hano mālohi ʻi he fehangahangai mo e maté, ka ʻi he taimi tatau pē, ʻoku tupu hake ai ʻiate kinautolu ha holi taʻefakavaivai ke moʻui.
Ko e Tohitapu Māʻoniʻoní, ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki lahi. (2 Timote 3:16) Ko Sihova, ʻa ia ko e uho ia ʻo e ʻofá, heʻikai te ne ngaohi ʻa e tangatá fakataha mo e malava ke ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ki ʻitānití pea fakahalaiaʻi leva ia ke ne moʻui ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē. ʻOku fepaki ʻaupito pē mo e ʻulungaanga ia ʻo e ʻOtuá hano fakatupu kitautolu ke fakamamahiʻi ʻaki pē hotau tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Naʻe ʻikai ke fakatupu kitautolu ʻo hangē “ko ha fanga manu taʻeʻatamai [kitautolu], kuo tupu fakaenatula pē ke po mo tamateʻi.”—2 Pita 2:12.
ʻI hono fakatupu ʻo ʻĀtama mo ʻIvi fakataha mo ha ongoʻi fakaenatula ʻo e ʻitānití, naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha meʻa “lelei ʻaupito”; naʻá ne ngaohi kinaua fakataha mo e malava ke moʻui taʻengata. (Senesi 1:31) Ka ko hono pangó, naʻe ngāuehalaʻaki ʻe he ʻuluaki ongo mātuʻá ʻena tauʻatāina ke filí, ʻo talangataʻa ai ki ha tapui fakahangatonu mei he Tokotaha-Fakatupú pea mole ai ʻena muʻaki haohaoá. Ko hono olá, naʻá na mate, ʻo fakahoko mai ai ʻa e taʻehaohaoá mo e maté ki hona ngaahi hakó.—Senesi 2:17; 3:1-24; Loma 5:12.
ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohitapú ha ʻatimosifia ʻo ha misiteli takatakai ki he taumuʻa ʻo e moʻuí pea mo e ʻuhinga ʻo e maté. ʻOkú ne pehē, ʻi he maté “ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto” pea ko e kau maté “ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5, 10) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku mate ʻa e kau maté. Ko e tokāteline ʻo e soulu taʻefaʻamaté ʻoku ʻikai ke faka-Tohitapu ia, ko ia ʻoku ʻikai ha misiteli loloto ia ke solova fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e maté.—Senesi 3:19; Sāme 146:4; Koheleti 3:19, 20; Isikeli 18:4.a
Naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá; naʻe ʻikai te ne fakatupu ʻa e foʻi māmaní “ke maomaonganoa.” Naʻá ne faʻu ia “ke nofoʻanga” ai ʻa e faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá ʻi he ngaahi tuʻunga fakapalataisi, pea kuo ʻikai ke liliu ʻe he ʻOtuá ʻene taumuʻá. (Aisea 45:18; Malakai 3:6) Ke fakahoko iá, naʻá ne fekau hifo hono ʻAló ki he māmaní. ʻI he nofo anga-tonu ʻo aʻu ki he pekiá, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e founga ke huhuʻi ʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá mo e maté. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 3:16.
Ne fuoloa pē hono talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne fakatupu “ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou.” (Aisea 65:17; 2 Pita 3:13) ʻE kau ki ai ʻa ʻene fili ha kulupu fakangatangata ʻo e kau Kalisitiane anga-tonú ki he moʻui ʻi hēvaní. ʻI he kau fakataha mo Sīsū Kalaisí, ʻoku nau faʻu ai ha faʻunga fakaefoungapule. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki heni ko e “Puleʻanga ʻo Hevani,” pe “Puleʻanga ʻo e ʻOtua,” ʻa ia te ne fakalele ʻa e “ngaahi meʻa ʻoku ʻi mamani.” (Mātiu 4:17; 12:28; Efeso 1:10; Fakahā 5:9, 10; 14:1, 3) ʻI he hili hono fakaʻauha ʻa e tuʻunga taʻefakaʻotua kotoa pē ʻi hotau foʻi kolopé pea fakamaʻa iá, ʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ha sōsaieti fakaetangata foʻou māʻoniʻoni, pe “fonua foʻou.” ʻE kau heni ʻa e kakai ko ia ʻe maluʻi ʻe he ʻOtuá fakafou atu ʻi he fakaʻauha ʻoku tuʻunuku maí ni ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení. (Mātiu 24:3, 7-14, 21; Fakahā 7:9, 13, 14) ʻE kau mai kiate kinautolu ʻa e faʻahinga ko ia ʻa ia ʻoku ʻomai ki he moʻuí fakafou ʻi he toetuʻu naʻe talaʻofá.—Sione 5:28, 29; Ngāue 24:15.
Ko e “Moʻui Moʻoni” Leva
ʻI hono fakapapauʻi ʻa e fakamatala fakafiefia fekauʻaki mo e moʻui ʻi he māmani Palataisi ʻi he kahaʻú, ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá: “Ko eni ʻoku ou fakafoʻou ʻa e meʻa kotoa pe.” (Fakahā 21:5) ʻOku taʻemalava ki he ʻatamai fakaetangatá ke ne makupusi kakato ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE fakatupu ʻe he ʻOtuá ha palataisi ʻi māmani lahi, ʻo tā sīpinga pē ki ʻĪteni. (Luke 23:43) Hangē ko ia ʻi ʻĪtení, ʻe hulu fau ʻa e fakaʻofoʻofa mo e fakaholomamata ʻa e lanú, ongó, mo e ifoʻiá. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha masiva mo ha nounou fakameʻatokoni, he ʻi he fekauʻaki mo e taimi ko iá ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:4; Sāme 72:16) ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha taha te ne pehē, “ʻOku ou mahaki,” he ʻe toʻo taʻengata atu ʻa e mahamahakí ia. (Aisea 33:24) ʻIo, ko e ngaahi fakatupunga kotoa pē ʻo e mamahí ʻe mole atu ia, ʻo kau ai ʻa e fili fuoloa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa e maté. (1 Kolinito 15:26) ʻI ha vīsone fakaofo ʻo e “fonua foʻou,” ʻa e sōsaieti fakaetangata foʻou ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí, naʻe fanongo ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha leʻo ʻoku pehē: “[Ko e ʻOtuá] te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.” Ko e hā ha meʻa te ne malava ke ʻomai ha fiemālie mo e fiefia lahi ange ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa fakaʻotua ko ʻení?
ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e moʻui ʻi he kahaʻú, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he Tohitapú ʻo tautefito ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia te ne fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi holi fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie ʻo e tangatá. Ko e ngaahi ngāue totonu kotoa ko ia kuo fāinga laufānō ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo aʻu mai ki he taimi ní ʻe aʻusia kakato ia. (Mātiu 6:10) ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa e holi ki he fakamaau totonú, ʻa ia ʻoku kei tuʻu taʻefakahoko pē koeʻuhi kuo faʻa fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e tangatá ʻe he kau fakafeʻātungia anga-fakamamahi ko ia kuo nau puleʻi ʻa e vaivaí. (Koheleti 8:9) Naʻe tohi fakaekikite ʻe he tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí: “ʻE toʻulu ʻa e māʻoniʻoní ʻi hono ngaahi ʻahó, pea ʻe lahi fau ʻa e melinó.”—Sāme 72:7, The New Jerusalem Bible.
Ko e tuʻunga tataú ko e toe holi ia ʻe taha ʻa ia kuo fai ai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi feilaulau. ʻI he “fakatupu foʻou,” ʻe toʻo atu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakafaikehekeheʻí. (Mātiu 19:28) ʻE fiefia kotoa ʻi he ngeia tatau. ʻE ʻikai ko ha tuʻunga tatau ʻeni ia ʻe fokotuʻu mai ʻe ha pule fakaepuleʻanga anga-kakaha. ʻI hono kehé, ʻe toʻo atu ʻa e ngaahi fakatupunga ia ʻo e fakafaikehekeheʻí, ʻo kau ai ʻa e mānumanú mo e loto-mahikihikí ʻa ia ʻokú na taki atu ʻa e tangatá ke feinga ke pule ki ha niʻihi kehe pe ko hono tānaki ha ngaahi fuʻu koloa lahi. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea: “Te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua. ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe.”—Aisea 65:21, 22.
He faingataʻaʻia lahi ē ko e tangatá koeʻuhi ko e lingi toto fakatouʻosi ʻi he tau fakafoʻituitui mo fakakulupú! Naʻe hokohoko mai ʻeni mei hono fakapoongi ʻo ʻĒpelí ʻo aʻu mai ki he ngaahi tau ʻo e lolotonga ní. He fuoloa ē ko e ʻamanaki mo e tatali ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo hangē ko ha laufānō pē, ki he melinó ke fokotuʻu! ʻI he Palataisi ʻe toe fakafoki maí, ʻe melino mo anga-vaivai ai ʻa e tangata kotoa; te nau “fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.”—Sāme 37:11.
ʻOku pehē ʻe he Aisea 11:9: “ʻE fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” Koeʻuhi ko e taʻehaohaoa tukufakaholó, fakataha mo e ngaahi meʻa kehe, ʻoku ʻikai malava ai kiate kitautolu he ʻaho ní ke mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ko iá. Ko e founga ʻe hanga ai ʻe he ʻiloʻi haohaoa ʻo e ʻOtuá ʻo fakafāʻūtahaʻi kitautolu kiate iá pea mo e founga ʻe iku ai ia ki he fiefia kakató, te tau toki ako nai ki ai. Ka koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ko Sihová ko ha ʻOtua fakaofo ʻi he mālohi, poto, fakamaau totonu, mo e ʻofa, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai te ne fanongo mai ki he ngaahi lotu kotoa pē ʻe fai ʻe he kau nofoʻi ʻo e “fonua foʻou.”
Ko ha Meʻa Pau ʻa e “Moʻui Moʻoni”—Pukemaʻu Ia!
Ki he tokolahi, ko e moʻui taʻengata ko ia ʻi ha māmani foʻou lelei angé ko ha misi pē ia pe ko ha foʻi fakakaukau hala. Kae kehe, ko ha ʻamanaki pau ia ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu moʻoni ʻa e tui ki he talaʻofa ʻa e Tohitapú. ʻOku hangē ia ha taula ki heʻenau moʻuí. (Hepelu 6:19) Hangē pē ko hono pukemaʻu ʻe ha taula ha vaka pea taʻofi ia mei haʻane fepalekina holo, ʻoku hanga ʻe he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻo ʻai ʻa e kakaí ke nau tuʻumaʻu mo falala pau pea fakaivia kinautolu ke nau fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa mamafa ʻi he moʻuí pea naʻa mo hono ikuʻi kinautolu.
ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi talaʻofá. Kuo aʻu ʻo ne ʻomai ha fakapapauʻiʻanga ʻaki hono fai ha fuakava, ko ha alea pau ʻikai ala tāmateʻi. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻOtua, ʻi heʻene finangalo ke ʻasili ha ki he ngaahi ʻea ʻo e talaʻofa hono mataʻeliliu ʻo ʻEne tuʻutuʻuni, ko ia naʻa ne fakamamafa ʻaki ha lea tuki: koeʻuhiā, ko e meʻa ʻi he ʻi ai ʻa e ongo meʻa taʻemaliliu ʻe ua, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito lava ke loi ai ʻa e ʻOtua, ko ia ke ai hatau tokoni malohi, ʻa kitaua kuo ta hola hufanga ke puke ki he ʻamanaki ʻoku tala humaki mai.” (Hepelu 6:17, 18) Ko e “ongo meʻa taʻemaliliu ʻe ua” ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito lava ʻe he ʻOtuá ke tāmateʻí ko ʻene talaʻofá mo ʻene fuakavá, ʻa ia ʻoku fakatuʻunga ai ʻetau ngaahi fakatuʻamelié.
ʻOku tokonaki mai ʻe he tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ha fiemālie lahi mo e mālohi fakalaumālie. Ko Siosiua, ko ha taki ʻo e kakai ʻo ʻIsilelí, naʻá ne maʻu ha tui pehē. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Siosiua ʻene lea māvae ki he kau ʻIsilelí, naʻá ne motuʻa pea naʻá ne ʻilo ne ofi ke ne mate. Neongo ia, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e mateaki mālohi mo taʻemamotu, ʻa ia naʻe tupu ia mei he falala kakato ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he hili ʻa e pehē te ne ʻalu “ʻi he hala ʻoku fou ai ʻa mamani katoa,” ʻa e hala ʻoku taki atu ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ki he maté, naʻe fakahā ʻe Siosiua: “ʻOku ʻilo ʻe he kotoa ʻo homou loto, mo e kotoa ʻo homou laumalie, kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.” ʻIo, naʻe tuʻo tolu ʻa hono toutou leaʻaki ʻe Siosiua ʻo pehē ko e ʻOtuá ʻokú ne tauhi maʻu pē ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofá.—Siosiua 23:14.
Te ke lava mo koe ʻo maʻu ʻa e tui tatau ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha māmani foʻou kuo vavé ni ke fokotuʻú. ʻI hono ako tōtōivi ʻa e Tohitapú, te ke hoko ai ʻo mahinoʻi ko hai ʻa Sihova pea mo e ʻuhinga ʻoku taau ai ke ke falala kakato kiate iá. (Fakahā 4:11) Ko ʻĒpalahame, Sela, ʻAisake, Sēkope, mo e kau anga-tonu kehe ʻo e kuonga ko ē naʻa nau maʻu ha tui taʻemamotu, ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau ʻilo lelei ʻaupito ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. Naʻa nau hanganaki mālohi ʻi he ʻamanaki, neongo ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia “naʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa” lolotonga ʻenau kei moʻuí. Ka, naʻa “nau sio ki ai mei he mamaʻo, pea kuo nau fetapa ki ai.”—Hepelu 11:13.
ʻI hono mahinoʻi ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú, ʻoku tau sio leva ki he fakaofi mai “ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu,” ʻa ia ʻe fakamaʻa ai ʻa e foʻi māmaní mei he fulikivanu kotoa pē. (Fakahā 16:14, 16) Hangē pē ko e kau tangata anga-tonu ʻo e kuonga ko ē, kuo pau ke tau hanganaki fakatuʻamelie ʻi he falala ki he ngaahi meʻa ʻi he kahaʻú, ʻo ueʻi ʻe he tui pea pehē foki ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá pea ki he “moʻui moʻoni.” Ko e ofi mai ko ia ʻa e māmani foʻoú ʻokú ne tokonaki mai ha ʻuhinga mālohi ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sihová pea ʻoku nau ʻofa ʻiate iá. ʻOku fiemaʻu ʻa e tui mo e ʻofa peheé ke fakatupulekina koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e hōifua mo e maluʻi ʻa e ʻOtuá he lolotonga hono ʻaho lahí, ʻa ia ʻoku ofí ni maí.—Sefanaia 2:3; 2 Tesalonaika 1:3; Hepelu 10:37-39.
Ko ia, ʻokú ke ʻofa ʻi he moʻuí? Pea ʻokú ke holi lahi ange ki he “moʻui moʻoni”—ʻa e moʻui ko ha sevāniti fakahōifua ʻa e ʻOtuá, fakataha mo e ʻamanaki ʻo ha kahaʻu fiefia, ʻio, mo fakakaukau atu ki he moʻui taʻengatá? Kapau ko e meʻa ia ʻokú ke feinga ki aí, tokanga ki he enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi ʻo pehē ʻoku totonu ke ‘ʻoua ʻe tuʻu ʻetau falalá ki he koto taʻemaʻu na ko e koloá; ka ki he ʻOtuá.’ Naʻe hoko atu ʻa Paula: “Ke nau koloaʻia ʻi he ngāue lelei,” ʻa ia ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi ke “puke ki he moʻui moʻoni.”—1 Timote 6:17-19.
ʻI hono tali ha tuʻuaki atu ʻo ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e ʻilo ʻoku iku ai ki he “moʻui taʻengata.” (Sione 17:3) ʻI he anga-ʻofa, ʻoku hiki ʻi he Tohitapú ʻa e fakaafe fakaetamai ko ʻení ki he faʻahinga kotoa: “E hoku foha, oua naa fakagaloʻi a eku fono; ka ke tauhi e ho loto a eku gaahi fekau: He koeuhi e fakalahi aki ia kiate koe ae gaahi aho loloa, moe moui fuoloa, bea moe melino.”—Palovepi [Lea Fakatata] 3:1, 2, PM.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha sivisiviʻi fakaikiiki ʻo e tuʻunga-leá, sio ki he polosiua What Happens to Us When We Die?, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.