LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 8/15 p. 8-9
  • Tauhi ʻa e ʻItá mei Hono Fakatūkiaʻi Koé

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tauhi ʻa e ʻItá mei Hono Fakatūkiaʻi Koé
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Palopalema ʻo e ʻItá
    ʻĀ Hake!—2012
  • “Ko e Fakapotopoto ʻa ha Tangata ʻa Ia ʻOku Ne Fakatotoka Ai ki he ʻIta”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Ko Hono Mapuleʻi ʻa e ʻItá
    ʻĀ Hake!—2012
  • Ko e Hā ʻOku ʻIta Tōtuʻa Pehē Aí?
    ʻĀ Hake!—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 8/15 p. 8-9

Tauhi ʻa e ʻItá mei Hono Fakatūkiaʻi Koé

“ʻAI HAʻO fuʻu mihi!” “Lau ki he hongofulú!” “Uʻu ho ʻeleló!” ʻOku ongo maheni kiate koe ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ení? Mahalo kuó ke lealotoʻaki ia kiate koe ke fakanonga hao hohaʻa ʻi loto. Ko e kakai ʻe niʻihi, ʻi haʻanau feinga ke taʻofi ha ʻita tōlili, ʻoku nau luelue ʻo ʻeva. Ko e ngaahi founga faingofua eni ke mapuleʻi ai ʻa e ʻitá pea fakatolonga ʻa e ngaahi vahaʻangatae mo e niʻihi kehé.

Kae kehe, ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí, ko e akonaki fepakipaki mei he kau palōfesinalé pe ʻoku totonu koā ke mapuleʻi pe lolomi ʻa e ʻitá, kuó ne ʻai ai ʻa e tokolahi ke nau puputuʻu. Ko e fakatātaá, kuo fokotuʻu atu ʻe he kau saienisi fakaʻatamaí ʻa e foʻi fakakaukau ko ia “kapau te ne ʻai koe ke ke ongoʻi lelei ange,” puhi ki tuʻa ʻa hoʻo ʻitá. ʻOku fakatokanga mai ʻa e niʻihi ia ko e faʻa ʻita tōlilí “ko ha meʻa ia ʻokú ne tala tōmuʻa mahino ange ʻa e mate mutukiá ʻi he [ngaahi] meʻa fakatupungaʻanga kehe ʻo hangē ko e ifi tapaká, toto māʻolungá, mo e māʻolunga ʻo e kolesiteloló.” ʻOku fakahā mahino ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá: “Tukuage ae ita, bea liaki ae lili: oua naa ke fakamamahiʻi foki koe i ha mea ke fai kovi.” (Sāme 37:8, PM) Ko e hā ʻoku ʻomai ai ʻe he Tohitapú ha akonaki fakahangatonu peheé?

Ko e ngaahi ongoʻi taʻemāpuleʻí ʻe taki atu ia ki he ngaahi tōʻonga taʻemapuleʻi. Naʻe hoko ʻo hā mahino eni ʻo ofi ʻi he kamataʻanga pē ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá. ʻOku tau lau: “Pea ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea mapelu hono mata.” Naʻe tākiekina ai ia ki fē? Naʻe pukenimā mo puleʻi ia ʻe heʻene ʻitá ʻo mātuʻaki fuʻu hulu ʻo ne fakafefekaʻi ai hono lotó ki he ekinaki ko ia ʻa Sihova ke ne tafoki ʻo faileleí. Ko e ʻita taʻemapuleʻi ʻa Keiní naʻe tākiekina ai ia ki he angahala mamafa​—ʻa hono fakapoongi ko ia hono tokouá.​—Senesi 4:​3-8.

Ko Saula, ʻa e ʻuluaki tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe maʻu pehē mo ia ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki hono maʻu ʻe Tēvita ha fuʻu fakahīkihiki lahi. “Pea fetaliaki ʻe he kau fefine ʻi heʻenau ngaahi lakalaka, ʻo nau pehe, ʻA e ta ʻe Saula ʻene tokoʻi afe, mo e ngaahi mano ʻa Tevita e. Pea tuputamaki lahi ai ʻa Saula, pea naʻe tau kovi ʻa e meʻa ko ia.” Naʻe mātuʻaki puleʻi ʻe he ʻitá ʻa e fakakaukau ʻa Saulá ʻo tākiekina ai ia ke ne fai ha ngaahi feinga fakapō kia Tēvita. Neongo naʻe fai ʻe Tēvita ha ngaahi feinga alea kaumeʻa, naʻe ʻikai loto ʻa Saula ia ke tuli ki he melinó mo e fakaleleí. Ko hono ikuʻangá, naʻe mātuʻaki mole meiate ia ʻa e hōifua ʻa Sihová.​—1 Samiuela 18:​6-11; 19:​9, 10; 24:​1-21; Palovepi 6:​34, 35.

ʻOku taʻealamataʻofi, ko e taimi ʻoku hoko ai ʻo ʻita taʻemapuleʻi ha taha, te ne leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe fakalotomamahi ki he tokotaha kotoa pē ʻoku kaunga ki aí. (Palovepi 29:22) Ko Keini mo Saulá naʻá na hoko ʻo ʻita koeʻuhi naʻá na fakatou fuaʻa mo meheka ʻi heʻena founga taki taha. Kae kehe, ko e feangainga ʻitá ʻe lava ke hoko ia mei he ngaahi ʻuhinga kehekehe. Ko ha fakaanga taʻetotonu, ko ha fakalotomamahi, ko ha taʻefemahinoʻaki, pe ko ha ngaohikoviʻi ʻe lava ke ne fakalanga ha mapuna ʻo ha ʻita.

Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Keini mo Saulá ʻoku fakahaaʻi ai ha mele mafatukituki naʻá na fakatou maʻu. Ko e feilaulau ʻa Keiní ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ueʻi ia ʻe he tuí. (Hepelu 11:4) Ko e taʻemalava ko ia ke talangofua ʻa Saula ki he ngaahi fekau hangatonu ʻa Sihová mo ʻene ngaahi feinga hokohoko ke ne fakatonuhiaʻi kitá naʻe tākiekina atu ia ʻo mole mei ai ʻa e hōifua mo e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku hā mahino, ko e ongo tangatá naʻá na motuhi hona vahaʻangatae mo Sihová.

Fakafehoanaki ʻa e ngaahi anga peheé mo ia ʻo Tēvitá, ʻa ia naʻá ne maʻu ha ʻuhinga ke ʻita ai ʻi he foungafai naʻá ne aʻusia meia Saulá. Naʻe mapukepuke ʻe Tēvita hono laumālié. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne pehē: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova.” Naʻe manatuʻi lelei ʻe Tēvita ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová, pea naʻe tākiekina ʻe he meʻa ko iá ʻene ngaahi feangainga mo Saulá. Naʻá ne tuku anga-fakatōkilalo ʻa e ngaahi meʻá ki he ongo toʻukupu ʻo Sihová.​—1 Samiuela 24:​6, 15.

Ko e moʻoni, ko e ngaahi fakahāhā ʻo e ʻita taʻemapuleʻí ʻoku mafatukituki. Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻIta pe, kae ʻoua ʻe angahala ai.” (Efeso 4:26) Lolotonga ko e ʻita totonú ʻoku ʻi ai pē hono tuʻunga, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe alahoko ai ʻa e ʻitá ko hotau maka tūkiaʻanga. ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻoku tau fehangahangai mo e pole ko hono mapuleʻi ʻetau ʻitá. ʻE lava fēfē ke tau fai eni?

Ko ha founga tefito ʻe taha ko hono fakatupulekina ha vahaʻangatae mālohi mo Sihova. ʻOkú ne fakalototoʻaʻi koe ke fakaava ange ho lotó mo ho ʻatamaí kiate ia. Fakahā kiate ia ʻa hoʻo ngaahi loto-moʻuá mo hoʻo ngaahi loto-hohaʻá, pea kole ha loto ʻoku nongá ke ne hanga ʻo ikuʻi ʻa e ʻitá. (Palovepi 14:30) Hoko ʻo loto-falala “ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku na siofi ʻa e maʻoniʻoni; pea ko hono ongo telinga ʻoku fakafanongo ki haʻanau lotu.”​—1 Pita 3:12.

ʻOku lava ʻe he lotú ke ne oʻi mo tataki koe. ʻI he founga fē? ʻE lava ke ne fakahoko ha tākiekina loloto ʻi hoʻo ngaahi feangainga mo e niʻihi kehé. Manatuʻi ʻa e anga kuo feangainga ai ʻa Sihova mo koé. Hangē ko e lau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú, ko Sihová “kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala.” (Sāme 103:10) Ko ha laumālie faʻa fakamolemole ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia koeʻuhi ‘telia naʻa kākāʻi koe ʻe Setane.’ (2 Kolinito 2:​10, 11) ʻIkai ko ia pē, ʻoku hoko ʻa e lotú ke ne fakaava ho lotó ki he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia te ne lava ʻo mātuʻaki fulihi ʻa e ngaahi sīpinga tuʻu mālohi ʻi he moʻuí. ʻOku foaki fiefia ʻe Sihova ʻa e ‘nonga ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamaí kotoa pe,’ ʻa ia ʻe lava ke ne tukuange koe mei he mafai pukenimā ʻo e ʻitá.​—Filipai 4:7.

Kae kehe, ko e lotú, kuo pau ke ō ua ia mo ha sivisiviʻi fai maʻu pē ʻo e ngaahi Konga Tohitapú koeʻuhi ke tau “ilo be koeha ae finagalo oe Eiki.” (Efeso 5:​17, PM; Semisi 3:17) Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia fakafoʻituitui ʻi hono mapuleʻi hoʻo ʻitá, feinga mālohi ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻa Sihova ʻi he meʻa ko iá. Fakamanatu ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku felāveʻi fakahangatonu mo hono mapuleʻi ʻo e ʻitá.

ʻOku ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakamanatu mahuʻinga ko ení: “Ta ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotu.” (Kaletia 6:10) Fakahangataha hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi ngāué ki he fai lelei ki he niʻihi kehé. Ko e ngaahi ngāue lelei mo langa hake peheé te ne fakaʻaiʻai ʻe ia ʻa e kaungāongoʻí mo e falalá pea te ne fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻaki ko ia ʻe lavangofua ke iku atu ki he ʻitá.

Naʻe pehē ʻe he tangata-tohi-sāmé: “Taʻofi tuʻu ʻeku laka ke fou ʻi hoʻo lea: pea ʻouae tuku ke puleʻi au ʻe ha kovi ʻe taha. ʻOku lahi ʻa e nonga ʻa e kakai ʻoku ʻofa ki hoʻo lao; pea ʻoku ʻikai ha tukiaʻanga ʻi honau loto.” (Sāme 119:​133, 165) ʻE toe lava ke moʻoni foki ʻeni fekauʻaki mo koe.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]

NGAAHI SITEPU KE MAPULEʻI ʻA E ʻITÁ

□ Lotu kia Sihova.​—Sāme 145:18.

□ Sivisiviʻi fakaʻaho ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.​—Sāme 119:​133, 165.

□ Hanganaki femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue ʻaongá.​—Kaletia 6:​9, 10.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share