Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Meiate Kitautolu ʻi he ʻAho Ní?
“Ko e leʻo mei he ʻao naʻe folofola mai, ko hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai; mou fakaongo kiate ia.”—MĀTIU 17:5.
1. Naʻe fakahoko ʻe he Laó ʻa hono taumuʻá ʻanefē?
NAʻE ʻoange ʻe Sihova ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻa e Laó, fakataha mo hono ngaahi tafaʻaki lahi. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e koto tuʻutuʻuni fakakakano pe, ne hilifaki mai ke ʻoua ke hoko ʻa e kuonga ʻo e Fakafoʻou.” (Hepelu 9:10) ʻI he taimi naʻe taki ai ʻe he Laó ha toenga ʻo e kau ʻIsilelí ke nau tali ʻa Sīsū ko e Mīsaiá, pe Kalaisí, naʻe fakahoko ai hono taumuʻá. Ko ia, naʻe talaki ʻe Paula: “Ko Kalaisi ko e fakangata ia ʻo lao.”—Loma 10:4; Kaletia 3:19-25; 4:4, 5.
2. Ko hai naʻe ʻi he malumalu ʻo e Laó, pea naʻe tukuange kinautolu mei ai ʻanefē?
2 ʻOku ʻuhinga ʻení ʻoku ʻikai kaunga ʻa e Laó ia kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? Ko hono moʻoní, ko e fuʻu konga lahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻi he malumalu ʻo e Laó, ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “[Ko Sihova] ʻoku ne fakaha ʻene folofola ki haʻa Sekope, ʻoku ne fakaha ki Isileli ʻene ngaahi fekau mo konisitutone. Talaʻehai kuo ne fai pehe ki ha kakai ʻe taha: pea ko e meʻa ki heʻene konisitutone kuo ʻikai te nau ʻilo ia.” (Sāme 147:19, 20) ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava foʻoú ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú, naʻa mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai te nau kei moʻuaʻaki ke talangofua ki he Laó. (Kaletia 3:13; Efeso 2:15; Kolose 2:13, 14, 16) Ko ia ai, kapau ʻoku ʻikai ke kei moʻua ki he Laó, ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke tauhi kiate ia he ʻaho ní?
Meʻa ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihová
3, 4. (a) Ko e hā moʻoni ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau muimui ofi ʻia Sīsū ʻo topuvaʻe taha mo iá?
3 ʻI he lolotonga ʻa e taʻu fakaʻosi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻe ʻalu fakataha mo ia ki ha moʻunga māʻolunga ʻa ʻene kau ʻapositolo ko ia ko Pita, Sēmisi, mo Sione, ki ha foʻi toka lelei nai ʻi Moʻunga Heamoni. Naʻa nau mamata ai ʻi ha vīsone fakaekikite ʻo Sīsū ʻi he lāngilangi fisifisimuʻa pea fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻOtuá tonu heʻene talaki: “Ko hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai; mou fakaongo kiate ia.” (Mātiu 17:1-5) Ko hono moʻoní, ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova meiate kitautolú—ke fakaongo ki hono ʻAló pea muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá mo ʻene ngaahi akonakí. (Mātiu 16:24) Ko ia, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.”—1 Pita 2:21.
4 Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau muimui ofi ʻo topuvaʻe taha mo Sīsuú? Koeʻuhi ʻi he faʻifaʻitaki kiate iá, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe Sīsū ʻa e Tamaí, ʻi heʻene feohi mo ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui piliona taʻefaʻalaua ʻi hēvani ki muʻa pea haʻu ki he māmaní. (Palovepi 8:22-31; Sione 8:23; 17:5; Kolose 1:15-17) ʻI he lolotonga ʻene ʻi he māmaní, naʻe fakafofongaʻi mateaki ai ʻe Sīsū ʻa ʻene Tamaí. Naʻá ne fakamatala: “Hange tofu pē hoku ako ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” Ko hono moʻoní, naʻe faʻifaʻitakiʻi tonu matematē ʻe Sīsū ʻa Sihova ʻo malava ai ke ne pehē: “Ko ia kuo ne mātā au, kuo ne mātā ʻa e Tamai.”—Sione 8:28; 14:9.
5. Ko e hā ʻa e lao ʻoku moʻulaloa ki ai ʻa e kau Kalisitiané, pea naʻe ngāue ʻa e lao ko iá ʻanefē?
5 Ko e hā ʻoku kau ki he fakaongo kia Sīsū pea faʻifaʻitaki kiate iá? ʻOku ʻuhinga iá ke hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo ha lao? Naʻe tohi ʻe Paula: “Talaʻehai ko haʻaku ongoʻi kuo u moʻulaloa ki he Lao.” Naʻá ne lave heni ki he “fuakava motuʻa,” ʻa e Lao fuakava naʻe fai mo ʻIsilelí. Naʻe ʻilo ʻe Paula naʻá ne ʻi he “loto lao ʻa Kalaisi.” (1 Kolinito 9:20, 21; 2 Kolinito 3:14) ʻI he ngata ʻa e Lao fuakava motuʻá, naʻe hoko mai leva ha “fuakava foʻou” mo ʻene “lao ʻa Kalaisi” ʻa ia ʻoku moʻuaʻaki ʻe he kau sevāniti kotoa pē ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ke nau talangofua ki ai.—Luke 22:20; Kaletia 6:2; Hepelu 8:7-13.
6. ʻE anga-fēfē nai ke fakamatalaʻi ʻa e “lao ʻa Kalaisi,” pea ʻe anga-fēfē ʻetau talangofua ki aí?
6 Naʻe ʻikai ke ʻai ʻe Sihova ia ʻa e “lao ʻa Kalaisi” ke fokotuʻu ʻi he faʻunga ʻo ha ngaahi lao, ʻo fokotuʻutuʻu maau ia ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe, ʻo hangē ko ia naʻe fai ki he Lao fuakava motuʻá. Ko e lao foʻou ko ʻeni ki he kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai fakakau ai ha fakahokohoko fakalahi ia ʻo e ngaahi meʻa ke fai mo ʻoua ʻe fai. Kae kehe, ʻi heʻene Folofolá, naʻe fakatolonga mai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakamatala fakalūkufua ʻe fā ʻo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa hono ʻAló. ʻIkai ngata aí, naʻe fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e niʻihi ʻo e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú ke nau tokonaki mai ʻa e ngaahi fakahinohino tohinima fekauʻaki mo e ʻulungaanga fakafoʻituituí, ngaahi meʻa fakaefakatahaʻangá, ʻulungaanga ʻi he lotoʻi fāmilí, mo e ngaahi meʻa kehe. (1 Kolinito 6:18; 14:26-35; Efeso 5:21-33; Hepelu 10:24, 25) ʻI he taimi ʻoku tau liliu ai ʻetau moʻuí ki he faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí pea tokanga ki he akonaki ʻa e kau tohi Tohitapu fakamānavaʻi ʻo e ʻuluaki senitulí, ʻoku tau talangofua ai ki he “lao ʻa Kalaisi.” ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e meʻá ni mei heʻene kau sevāniti ʻi he ʻaho ní.
Ko e Mahuʻinga ʻo e ʻOfá
7. Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e kakano ʻo ʻene laó ʻi he lolotonga ʻa e Pāsova fakamuimui mo ʻene kau ʻapositoló?
7 Lolotonga naʻe mahuʻinga ʻa e ʻofá ʻi he malumalu ʻo e Laó, ko e ʻelito, pe uho ia, ʻo e lao ʻa Kalaisí. Naʻe fakamamafaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ʻení ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne fakataha ai mo ʻene kau ʻapositoló ke kātoangaʻi ʻa e Pāsova ʻo e 33 T.S. Fakatatau ki hono toʻotoʻo konga lalahi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he pō ko iá, ko e ngaahi lea ongoʻi loto ʻa Sīsuú naʻe kau ai ʻa ʻene ngaahi lave ʻe 28 ki he ʻofá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he meʻá ni ki heʻene kau ʻapositoló ʻa e kakano, pe laumālie, ʻo ʻene laó. Ko e meʻa ʻoku mahino maí, naʻe fakahoko mai ʻe Sione ʻa ʻene fakamatala kakato ki he ngaahi meʻa ʻo e pō mahuʻinga ko iá ʻaki ʻene pehē: “Ko e meʻa ʻi heʻene meaʻi ʻe Sisu kuo hokosia hono taimi ke hiki mei he maama ko eni ʻo ʻalu ki he Tamai, pea ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa ki hono kakai oʻona ʻoku ʻi māmani; ko ia naʻa ne fai ʻene ʻofa taupotu kiate kinautolu.”—Sione 13:1.
8. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ha fakakikihi hokohoko ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻapositoló? (e) Naʻe anga-fēfē hono akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ha lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló?
8 Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi heʻene kau ʻapositoló, neongo naʻá ne feinga ʻo ʻikai hā mahino mai ha lavameʻa ke tokoniʻi kinautolu ke nau ikuʻi ʻenau holi tōtuʻa ki he mafaí mo e tuʻungá. ʻI he ngaahi māhina ki muʻa ke nau aʻu ki Selusalemá, ‘naʻa nau fakakikihi ʻi he halá, pe ko hai ʻoku lahí.’ Pea ʻi he ki muʻa pē pea nau haʻu ki he koló ki he Pāsová, naʻe toe malanga hake ai ʻa e fakakikihi ki he tuʻungá. (Maake 9:33-37; 10:35-45) ʻOku hā naʻe hokohoko ʻa e palopelama ko ʻení ʻi he meʻa naʻe hoko taimi nounou hili ʻa e hū ʻa e kau ʻapositoló ki he loki ʻi ʻolungá ke kau ʻi he meʻa naʻe hoko ko ʻenau Pāsova fakataha fakaʻosí. ʻI he taimi ko iá naʻe ʻikai ha taha te ne puke ʻa e faingamālié ke fai ʻa e ngāue fakaeangafakafonua mo anga-talitali kakai ko ia ko hono fufulu ʻa e vaʻe ʻo e niʻihi kehé. Ke akoʻi kiate kinautolu ha lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló, naʻe fufulu ʻe Sīsū tonu honau vaʻé.—Sione 13:2-15; 1 Timote 5:9, 10.
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sīsū ki he tuʻunga naʻe hoko ʻi he hili ʻa e Pāsova fakamuimuí?
9 Neongo ʻa e lēsoni ko iá, ʻi he hili hono kātoangaʻi ʻa e Pāsová pea mo hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekia naʻe tuʻunuku maí, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe toe hokó. ʻOku pehē ʻe he fakamatala Kōsipeli ʻa Luké: “Naʻe ai foki ha fakakikihi ʻiate kinautolu, pe ko hai ʻiate kinautolu ʻoku matamata ko e māʻolunga.” ʻI he ʻikai ke ʻita ki he kau ʻapositoló mo ngāhiʻi kinautolú, naʻe akonakiʻi anga-ʻofa kinautolu ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ke hoko ʻo kehe mei he kau pule fiemaʻu mafai ʻo e māmaní. (Luke 22:24-27) Naʻá ne tokonaki leva ʻa e meʻa ʻoku lava ke ui nai ko e makatuliki ʻo e lao ʻa Kalaisí, ʻi heʻene pehē: “Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolu, Ke mou feʻofaʻaki: hange ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolu, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻaki.”—Sione 13:34.
10. Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā naʻe kau ki aí?
10 Ki mui ʻi he pō ko iá naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa hono lahi ʻoku totonu ke aʻu ki ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Naʻá ne pehē: “Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni aʻaku, Ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolu. Talaʻehai ʻoku ai ha ʻofa ʻa ha taha ʻe lahi ʻi he ʻofa ko é, ke ne liʻaki ʻene moʻui koeʻuhi ko hono ngaahi kaumeʻa.” (Sione 15:12, 13) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻoku totonu ke nau loto-lelei ke mate maʻa honau kaungātuí kapau ʻoku fiemaʻu ʻi ha taimi ʻa e meʻá ni? Ko e mahino ia naʻe maʻu ʻe Sioné, ko ha fakamoʻoni sio tonu ʻi he meʻá ni, he naʻá ne tohi ki mui: “Ko e meʻa ko eni ʻoku tau ʻilo moʻoni ai ki he ʻofa, ʻa e liʻaki ʻene moʻui ʻe he ʻEne ʻAfio [Sīsū Kalaisi] koeʻuhi ko kitautolu: pea ko kitautolu foki, ʻoku totonu ke tau liʻaki ʻetau moʻui koeʻuhi ko e kainga.”—1 Sione 3:16.
11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahoko ʻa e lao ʻa Kalaisí? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe tokonaki mai ʻe Sīsuú?
11 Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau fakahoko ʻa e lao ʻa Kalaisí ʻaki pē ʻa hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo kau kiate ia. Kuo pau ke tau toe moʻui mo ʻulungaanga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Ko e moʻoni, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo filifili lelei ʻi heʻene ngaahi malangá. Ka, naʻá ne toe faiako ʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga. Neongo ko Sīsuú naʻá ne hoko ko ha meʻamoʻui laumālie māfimafiʻia ʻi hēvani, naʻá ne puke ʻa e faingamālié ke ngāue ai ki he ngaahi meʻa ʻa ʻene Tamaí ʻi he māmaní pea ke fakahāhā ʻa e founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí. Naʻá ne anga-fakatōkilalo, anga-ʻofa, mo anga-fakaʻatuʻi, ʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻe fakamafasiaʻi mo fakafeʻātungiaʻí. (Mātiu 11:28-30; 20:28; Filipai 2:5-8; 1 Sione 3:8) Pea naʻe naʻinaʻi ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau feʻofaʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ʻene ʻofaʻi kinautolú.
12. Ko e hā ʻoku lava ai ke leaʻaki ʻo pehē ko e lao ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai te ne fakasiʻisiʻi ʻa e fiemaʻu ke ʻofa kia Sihová?
12 Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku maʻu ʻe he ʻofa kia Sihová—ʻa e fekau lahi taha ʻi he Laó—ʻi he lao ʻa Kalaisí? (Mātiu 22:37, 38; Kaletia 6:2) ʻOku fika ua? ʻIkai ʻaupito! Ko e ʻofa kia Sihová mo e ʻofa ki hotau kaungā Kalisitiané ʻoku fepikitaki taʻealaveteki. Heʻikai lava ke ʻofa moʻoni ha taha kia Sihova ʻo ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá foki, he naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Kapau ʻe pehe ʻe ha taha, ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtua, ʻosi ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua, ko e loi ia: he ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokoua, ʻa ia kuo ne mātaʻi, talaʻehai ʻoku ne lava ke ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ia kuo teʻeki ke ne mātaʻi.”—1 Sione 4:20; fakafehoanaki mo 1 Sione 3:17, 18.
13. Ko e hā ʻa e ola ʻo e talangofua ʻa e kau ākongá ki he fekau foʻou ʻa Sīsuú?
13 ʻI hono ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e fekau foʻou ke nau feʻofaʻaki ʻo hangē tofu pē ko ʻene ʻofaʻi kinautolú, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ola ʻe ʻi ai ʻa e meʻá ni. “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku,” ko ʻene leá ia, “ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) Fakatatau kia Tetuliane, ʻa ia naʻá ne moʻui ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe teau tupu mei he pekia ʻa Sīsuú, naʻe maʻu ʻe he feʻofaʻaki fakatokoua ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ola tofu pē ko iá. Naʻe fakahā ʻe Tetuliane ʻa e lea ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai ko e kau Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e kau muimui ʻo Kalaisí: ‘Vakai ki he anga ʻo ʻenau feʻofaʻakí pea mo e anga ʻo ʻenau aʻu ʻo mateuteu ke mate maʻá e tokotaha ko ē.’ Te tau ʻeke hifo nai kiate kitautolu, ‘ʻOku ou fakahāhā ʻa e ʻofa pehē ki hoku kaungā Kalisitiané ʻo fakamoʻoniʻi ai ko e taha au ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú?’
Founga ʻo ʻEtau Fakamoʻoniʻi ʻEtau ʻOfá
14, 15. Ko e hā nai te ne ʻai ke faingataʻa ʻa e talangofua ki he lao ʻa Kalaisí, ka ko e hā ʻoku malava ke tokoni kiate kitautolu ke tau fai iá?
14 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke fakahāhā ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke ʻofa ki ha kaungā Kalisitiane ʻokú ne fakahāhā ha ngaahi anga siokita? Sai, hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, naʻa mo e kau ʻapositoló naʻa nau fakakikihi mo feinga ke poupouʻi ʻenau ngaahi mahuʻingaʻia pē ʻa kinautolú. (Mātiu 20:20-24) Naʻe fuʻu feʻiteʻitani foki ʻa e kau Kalētiá ʻi honau lotolotongá. ʻI he hili hono fakahaaʻi ko e ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku ʻosiki ai ʻa e Laó, naʻe fakatokanga ʻa Paula kiate kinautolu: “Ka ʻo kapau te mou feʻuʻusi mo fekainaki, vakai naʻa ʻiloange te mou fetamateʻaki kimoutolu.” ʻI he hili hono fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó mo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe tānaki atu ʻe Paula ʻa e akonaki: “ʻOua naʻa tau hiki ki he fieongoongo, ʻo fepolepolei mo femehekaʻaki.” Naʻe naʻinaʻi mai leva ʻa e ʻapositoló: “Mou fetoutou fefuaʻaki homou ngaahi mafasiaʻanga: pea ʻi hoʻomou fai pehē, kuo mou ʻosiki ʻaupito ʻa e lao ʻa Kalaisi.”—Kaletia 5:14–6:2.
15 ʻI hono fiemaʻu ke talangofua ki he lao ʻa Kalaisí, ʻoku fuʻu lahi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú? Ko hono moʻoní, neongo ʻoku faingataʻa nai ke anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻa ia kuo nau lea ʻita kakaha mai kiate kitautolu pe uesia fakaeongo kitautolú, ʻoku tau moʻuaʻaki ke “hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina: pea fou ʻi he ʻofa.” (Efeso 4:32, 33) ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu ʻa e sio ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne “fakaha ʻa e moʻoni o ʻene ʻofa aʻana kiate kitautolu ʻi he pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.” (Loma 5:8) ʻI heʻetau tomuʻa feinga ʻa kitautolu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga kuo nau faikovi mai kiate kitautolú, ʻoku malava ai ke tau fiefia ʻi he fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá pea ʻoku tau talangofua ki he lao ʻa Kalaisí.
16. ʻOku tau fakamoʻoniʻi fēfē ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo Kalaisí?
16 ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau faí, ʻikai ʻaki ʻa e meʻa pē ʻoku tau leaʻakí. Naʻa mo Sīsū naʻá ne ʻiloʻi ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻe faingataʻa ke tali koeʻuhi ko e meʻa kotoa naʻe kau ki aí. “ʻE Tamai, kapau ko ho finangalo, ke ke fakalaka ʻa e ipu ni meiate au,” ko e lotu ia ʻa Sīsuú. Ka naʻá ne tānaki fakavavevave atu: “Kae kehe ke ʻoua naʻa fai hoku loto ka ko hoʻou pē.” (Luke 22:42) Neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Hepelu 5:7, 8) Ko e talangofuá ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻetau ʻofá pea ʻoku fakahāhaaʻi ai ʻoku tau lāuʻilo ko e founga ʻa e ʻOtuá ko e lelei tahá ia. “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú, “ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (1 Sione 5:3) Pea naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau aʻaku.”—Sione 14:15.
17. Ko e hā ʻa e fekau makehe naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻoku kaunga ia kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?
17 Tuku kehe ʻa hono fekauʻi ʻa hono kau muimuí ke nau feʻofaʻakí, ko e hā ʻa e fekau makehe naʻe ʻoange ʻe Kalaisi kiate kinautolú? Naʻá ne fekau kiate kinautolu ke nau fai ʻa e ngāue fakamalanga ko ia naʻá ne akoʻi kinautolu ki aí. Naʻe pehē ʻe Pita: “Naa ne fekau kiate kimautolu ke mau malaga ki he kakai, mo fakamooni.” (Ngāue 10:42, PM) Naʻe fekau tautefito mai ʻe Sīsū: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.” (Mātiu 28:19, 20; Ngāue 1:8) Naʻe fakahā ʻe Sīsū ko e ngaahi fakahinohino peheé ʻe toe ngāueʻaki ia ki hono kau muimui he taimi ní ʻi he “taimi fakamui,” he naʻá ne pehē: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Taniela 12:4; Mātiu 24:14) Ko hono moʻoní, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke tau malanga. Ka, ʻoku fakakaukau nai ʻa e niʻihi ia ko e fiemaʻu ko ia ke tau fai ʻa e ngāue ko ʻení ʻoku fuʻu lahi ai ʻa e meʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. Ka ʻoku moʻoni ia?
ʻUhinga ʻOku Hā Ngali Faingataʻa Ai Iá
18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai koeʻuhi ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová?
18 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, kuo fiemaʻu mai ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau talangofua ki he ngaahi fiemaʻu kehekehe ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Pea hangē tofu pē ko ia ko e kehekehe ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke nau faí, kuo pehē tofu pē mo e natula ʻo e ngaahi ʻahiʻahi kuo nau hokosiá. Naʻe fuesia ʻe he ʻAlo pele ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá, ʻo faai mai ai pē ʻo tāmateʻi ia ʻi he founga anga-fakamamahi tahá koeʻuhi ko hono fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. Ka ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai koeʻuhi ko hono fai ʻa e meʻa kuo fiemaʻu mai ʻe Sihova meiate kitautolú, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai te ne fakatupunga ʻa hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Sione 15:18-20; Semisi 1:13-15) Naʻe fakahoko mai ʻe he angatuʻu ʻa Sētané ʻa e angahalá, faingataʻaʻiá, mo e maté, pea ko ia ʻa e tokotaha kuó ne fakatupunga ʻa e ngaahi tuʻunga kuó ne faʻa ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova mei heʻene kau sevānití.—Siope 1:6-19; 2:1-8.
19. Ko e hā ko ha monū ai ʻa hono fai ʻa e meʻa kuo fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu fakafou ʻi hono ʻAló?
19 Fakafou mai ʻi hono ʻAló, kuo fakahinohino ai ʻe Sihova ko e taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá, ʻe fai ai ʻe Heʻene kau sevānití ha fanongonongo ʻi māmani lahi ko e fakaleleiʻanga pē ʻe taha ki he faingataʻaʻia fakaetangata kotoa pē ko e pule ʻa e Puleʻangá. Ko e founga-pule ko ʻeni ʻa e ʻOtuá te ne toʻo atu ʻa e ngaahi palopalema kotoa pē ʻi he māmaní—ʻa e taú, faihiá, masivá, taʻumotuʻá, mahamahakí, mo e maté. ʻE toe fakahoko mai ʻe he Puleʻangá ha palataisi fakaemāmani lāngilangiʻia, ʻa ia naʻa mo e maté ʻe fokotuʻu mai ki ai. (Mātiu 6:9, 10; Luke 23:43; Ngāue 24:15; Fakahā 21:3, 4) Ko ha monū lahi ē ke fanongonongo atu ʻa e ongoongo lelei ʻo ha ngaahi meʻa pehē! Ko ia, ʻoku hā mahino, ʻoku ʻikai ha palopalema fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ke tau faí. ʻOku tau fetaulaki mo e fakafepakí, ka ko Sētane ko e Tēvoló mo ʻene māmaní ʻoku nau fakatupunga ʻa e meʻá ni.
20. ʻE anga-fēfē malava ke tau fetaulaki mo ha pole pē ʻoku fakahoko mai ʻe he Tēvoló?
20 ʻE lava fēfē ke tau fetaulaki lavameʻa mo ha pole pē ʻoku fakahoko mai ʻe Sētane? ʻAki hono manatuʻi ʻa e ngaahi leá ni: “Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto; pea ai ʻeku tali ke fai kiate ia ʻoku ngaohi au.” (Palovepi 27:11) Naʻe tokonaki ʻe Sīsū ha tali ʻa Sihova ki he luma ʻa Sētané ʻi hono tukuange ʻa e maluʻanga ʻo e moʻui fakahēvaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí ʻi he māmaní. (Aisea 53:12; Hepelu 10:7) ʻI he hoko ko ha tangatá, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē naʻe fai kiate iá, naʻa mo e pekia ʻi ha ʻakau fakamamahí. Kapau ʻoku tau muimui ʻiate ia ko hotau Tokotaha-Faʻifaʻitakiʻanga, te tau lava mo kitautolu foki ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá pea fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú.—Hepelu 12:1-3.
21. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻofa kuo fakahāhā ʻe Sihova mo hono ʻAló?
21 He ʻofa lahi ē kuo fakahāhā ʻe he ʻOtuá mo hono ʻAló kiate kitautolú! Koeʻuhi ko e feilaulau ʻa Sīsuú, kuo maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangata talangofuá ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi Palataisi. Ko ia, ʻoua naʻa tau fakaʻatā ha meʻa ke ne fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻetau ʻamanakí. Ka, ke tau tali fakamātoato fakafoʻituitui ʻa e meʻa naʻe ʻai ʻe Sīsū ke malavá, hangē ko ia naʻe fai ʻe Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua . . . naʻa ne ʻofeina au, mo ne foaki ia ʻe ia ke pekia koeʻuhi ko au.” (Kaletia 2:20, fakaʻītali ʻamautolu.) Pea ʻofa ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia loto-ʻaufuatō ki hotau ʻOtua ʻofa, ko Sihová, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?
◻ ʻI he lolotonga ʻa hono efiafi fakamuimui mo ʻene kau ʻapositoló, naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Kalaisi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻofá?
◻ ʻE lava fēfē ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá?
◻ Ko e hā ko ha monū ai ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolú?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi hono fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ʻapositoló?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Neongo ʻa e fakafepakí, ko hono vahevahe atu ʻo e ongoongo leleí ko ha monū fakafiefia ia