ʻE Lava Fēfē ke Hoko ʻa e Fakatotolo ki ha Moʻui Fuoloa Angé ʻo Lavameʻa?
ʻOKU tukulotoa ʻe he niʻihi ʻa e ʻamanaki ko e milēniume foʻoú ʻe sio ai ki ha fakalakalaka fakafokifā ʻi he ngaahi feinga ʻa e tangatá ke fakalōloa ʻa e moʻuí. Ko Toketā Ronald Klatz ko e taha ia ʻo kinautolu. Ko e palesiteni ia ʻo e Akoʻanga Faitoʻo ʻAmelika ki Hono Fakafepakiʻi ʻo e Hoholo ke Motuʻá, ko ha kautaha ʻa e kau fīsiki mo e kau faisaienisi kuo nau līʻoa ki hono fakalahi atu ʻa e lōloa ʻo e moʻui fakaetangatá. Ko ia mo hono kaungāngāué ʻoku nau palani ke nau moʻui ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito. “ʻOku ou hanga atu ki ha lōloa ʻo e moʻuí ko e ngaahi taʻu ʻe 130, ko e siʻi tahá ia,” ko e lau ia ʻa Toketā Klatz. “ʻOku mau tui ko e hoholo ke motuʻá ʻoku ʻikai ke taʻemalava ke kalofi. Ko e tekinolosia ʻoku ʻi ai he taimi ní ʻoku lava ke ne fakatuaiʻi, taʻofi pea naʻa mo e aʻu nai ki hono fakafoki ʻi ha tuʻunga lahi ʻa e hōloa fakaesinó mo e mahaki ko ia ʻoku ui he lolotongá ni ko e hoholo ke motuʻa fakaenatulá.” Ko Dr. Klatz tonu ʻokú ne folo ʻa e foʻiʻakau ʻe 60 nai ʻi he ʻaho taki taha ʻi heʻene fakatotolo ke fakalōloa ʻa e moʻuí.
Faitoʻo Hōmoné mo e Faka-Kēnisí—Ko e Ngaahi ʻUhinga Ia ki ha ʻAmanaki?
Ko e faitoʻo hōmoné ko e tafaʻaki ia ʻe taha ʻokú ne fakatupunga ʻa e ʻamanakí. Ko e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e hōmone ʻoku ʻiloa ko e DHEA ʻoku hā ngali ʻokú ne fakatuaiʻi ʻa e ngāue ʻo e hoholo ke motuʻa ʻa e fanga manu ʻi he lepí.
ʻI he fekauʻaki mo e hōmone ʻoku faʻu ko e kinetiní ko e nusipepa Suēteni fakaʻaho ko e Aftonbladet naʻe lave ai kia Toketā Suresh Rattan, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Aarhus, ʻi Tenimaʻaké, ʻi heʻene pehē: “Ko e ngaahi tesi ʻi homau lepí ʻoku hā ai ko e fanga kiʻi sela kili ʻo e tangatá naʻe fakaleleiʻi ʻi he kinetiní ʻoku ʻikai te nau liliu ʻi he felāveʻi mo e founga anga-maheni ʻo e hoholo ke motuʻá. ʻOku nau hoko ʻo kei talavou ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.” Ko e fanga kiʻi ʻinisēkite naʻe ʻai ki ai ʻa e hōmoné ʻoku pehē ʻoku nau moʻui ʻi he peseti ʻe 30 ki he 45 ʻo fuoloa ange ʻi he tuʻunga anga-mahení.
Ko e ngāueʻaki ʻa e melatōniní ʻoku pehē ʻokú ne fakalahi ʻa e lōloa ʻo e moʻui ʻa e fanga kumaá ʻo aʻu ki hono lahi ko e peseti ʻe 25. ʻIkai ko ia pē, ne hā kei siʻi ange ʻa e fanga kumaá, moʻui lelei ange, pea longomoʻui ange.
Ko hono poupouʻi ʻa e hōmone ʻo e tupu fakaetangatá (hGH) ʻoku taukaveʻi ʻoku tokoni ia ki he ngingila ʻa e kilí, tupu ʻo lahi ʻa e uouá, tupulaki ʻa e ongoʻi fie fehokotaki fakasinó, ongoʻi fiefia ange, māsila ange ʻa e fakakaukaú, pea mo e mālohi ʻa ha taʻu hongofulu tupu.
ʻOku toe hanga ʻa e tokolahi ki he faka-kēnisí. Kuo fakaʻosiʻaki ʻe he kau faisaienisí ʻo pehē ʻi hono ngāueʻaki ʻa e kēnisí, ʻe lava ke nau puleʻi ʻa e lōloa ʻo e moʻui ʻa ha nematoti, pe ʻunufe fuopotopoto. Ko hono moʻoní, kuo nau lavameʻa ʻi hono tauhi ʻa e niʻihi ʻo kinautolu ke moʻui ʻo liunga ono ʻi he lōloa anga-maheni ʻo ʻenau moʻuí. Kuo langaʻi hake ʻi he meʻá ni ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻo hono maʻu mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi kēnisi meimei tatau ki he tangatá. Naʻe lave ʻa e makasini Time kia Toketā Siegfried Hekimi, ʻo e ʻUnivēsiti McGill, ʻi Montreal, ʻi heʻene pehē: “Kapau te tau maʻu ʻa e ngaahi kēnisi kotoa ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e lōloa ʻo e moʻui ʻa e tangatá, ʻe lava nai ke tau kiʻi fakatuaiʻi ʻa e ngāue ʻa e taimi ʻa e ngaahi kēnisí, koeʻuhi ke tau lava ʻo fakalahi atu ʻa e moʻuí.”
Kuo fuoloa hono ʻiloʻi ʻe he kau faipaiolosií ko ha konga fakaʻosi ʻo e ngaahi kolomasomé, ʻoku ui ko e telomiá, ʻoku fakanounouʻi ia ʻi he taimi taki taha ʻoku toe faʻu ai ʻa e selá. ʻI he taimi ʻoku mole ai mei he telomiá ʻa e peseti ʻe 20 nai ʻo hono lōloá, ko e malava ko ia ʻa e selá ke faʻú ʻoku ngata ia pea mate ai. Ko ha ʻenisaime makehe ʻoku ui ko e telomaleisí ʻoku lava ke ne toe fakafoki ʻa e telomiá ki hono lōloa kakató, ʻo fakaʻatā ai ʻa e selá ke hokohoko atu ʻene mapakipakí. ʻI he lahi taha ʻo e fanga kiʻi selá ko e ʻenisaime ko ení ʻoku lōmia ia pea ʻikai ngāue, ka ko e telomaleisi longomoʻuí kuo lava ʻo fakahū ia ki ha ngaahi sela pau, ʻo ʻai kinautolu ke nau tupu pea mapakipaki ʻo lahi mamaʻo ia ʻi he tuʻo lahi anga-mahení.
Fakatatau ki he kau fekumí, ʻoku ʻatā eni ki he ngaahi lavameʻa fakaofo ʻi hono tauʻi ʻa e ngaahi mahaki felāveʻi mo e hoholo ke motuʻá. Fēfē ʻa hono fetongi ʻa e fanga kiʻi sela sitemí (ʻa e fanga kiʻi sela ʻoku tokonaki ki hono toe faʻu ʻa e kakano ʻo e sinó) mo e fanga kiʻi sela sitemi kuo “ʻai ke taʻefaʻamate” ʻaki ʻa e telomaleisi longomoʻuí? ʻOku pehē ʻe Toketā William A. Haseltine: “Ko ha vīsone fokotuʻutuʻu lelei mahino eni ʻo e taʻefaʻamate ʻa e tangatá ʻa ia ʻe fokotuʻu māmālie ia ʻi he taʻu ʻe 50 hoko maí.”—The New York Times.
ʻOku Lava ke ʻOmai ʻa e Talí ʻe he Nenotekinolosiá mo e Sailōnikí?
Ko e nenotekinolosiá, ʻa e saienisi ʻo e ʻenisinia ʻi he lēvolo nenomitá (ko ha piliona ʻo ha mita), ko ha toe ʻamanaki fakaueʻiloto ia. Ko ha kau fakakaukau mālohi ʻi he malaʻe ko iá ʻoku nau taukaveʻi ko e fanga kiʻi mīsini molekula fakakomipiutá, ʻoku iiki mamaʻo ange ʻi he fanga kiʻi selá, ʻe lava nai ʻi he kahaʻú ke ʻenisiniaʻi ke ngāue ʻi ha lēvolo fakamolekula ke ne monomono mo ʻai ke kei siʻi ʻa e ngaahi sela, ngaahi kakano, mo e ngaahi ʻōkani ʻoku hoholo ke motuʻá. ʻI ha konifelenisi fakafepakiʻi ʻa e hoholo ke motuʻá, naʻe pehē ai ʻe ha tokotaha fekumi ʻe ngāueʻaki nai ʻe ha kau fīsiki ʻi he senituli hono 21 ʻa e nenotekinolosiá ke ʻai ke malava ai ʻa e tangatá ʻo hoko ʻo taʻefaʻamate fakaesino.
Ko e sailōnikí ko e tōʻonga ia ʻo hono tuku ʻaisi ʻa e ngaahi sino ʻo e tangatá ʻi he ngaahi ʻamanaki ʻe malava ʻe he saienisí ke toe fakamoʻui ʻa e fanga kiʻi sela maté, ʻo toe fakafoki mai ai kinautolu ki he moʻuí. Ko e sinó kakato, pe ko e foʻi ʻutó pē, ʻoku lava ke tuku ʻaisí. Naʻe aʻu ʻo tuku ʻaisi ʻe ha tangata ha tupenu kafu. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e meʻa ia ʻa ha kaumeʻa kuó ne pulia pea naʻe ʻi ai ʻa e fanga kiʻi sela ʻo e kilí mo ha fanga kiʻi fulufuluʻi ʻulu. Naʻá ne loto ke tuku ʻaisi ia koeʻuhi ke ʻoange ai ki hono kaumeʻá ʻa e faingamālie ʻo e toe foki ki he moʻuí kapau ʻe aʻu ʻa e saienisí ki he tuʻunga ʻo hono faʻu ʻo e kakaí mei he niʻihi siʻi pē, pe naʻa mo e taha pē ʻo honau fanga kiʻi selá.
Ko Fē ʻOku Totonu ke Tuku Ai ʻEtau Falalá?
ʻOku ʻi ai ha holi fakaenatula ʻa e tangatá ke moʻui, ʻo ʻikai mate. Ko ia ai, ko e fakalakalaka fakasaienisi ʻi he tafaʻaki ko ení kuo ʻosi fakavīkivikiʻi ia pea ō fakataha mo e ngaahi ʻamanaki lahi. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni pau ko e DHEA, kinetiní, melatōniní, hGH, pe ko ha meʻa pē ʻe lava moʻoni ke ne taʻofi ʻa e hoholo ke motuʻa ʻa e tangatá. ʻOku ʻi ai ʻa e ilifia ʻi he veiveiua ko hono ngāueʻaki ʻa e telomaleisi ʻi he fanga kiʻi selá ko e meʻa pē te ne faí ko hono fakatupu ke ʻi ai ha fanga kiʻi sela kanisā. Pea ko hono ngāueʻaki ʻo e nenotekinolosiá mo e sailōnikí ʻoku kei lahi ange ʻa ʻene taʻemoʻoni fakasaienisí ʻi heʻene moʻoní.
Kuo tokoni ʻa e saienisí, pea ʻoku kei tokoni pē nai ki ha moʻui fuoloa ange mo moʻui lelei ange ki he niʻihi, ka ʻe ʻikai ʻaupito te ne ʻoange ki ha taha ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? ʻOku peheé koeʻuhi ko hono fakalea mahinó, ko e tupuʻanga tefito ʻo e hoholo ke motuʻá mo e maté ʻoku fakalaka atu ia ʻi he malaʻe ʻo e saienisi fakaetangatá.
Ko e Tupuʻanga Tefito ʻo e Hoholo ke Motuʻá mo e Maté
ʻOku felotoi ʻa e kau faisaienisi tokolahi tahá ko e hoholo ke motuʻá mo e maté ʻoku hā ngali kuo fakapolokalamaʻi ia ki hotau fanga kiʻi kēnisí. Ko e fehuʻí: ʻAnefē, anga-fēfē, pea ko e hā hono ʻuhinga naʻa nau hū mai ai ki hotau kouti faka-kēnisí ʻo hangē ko iá?
ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻa e tali faingofua—neongo ʻoku ʻikai te ne ʻomai ia ʻi he ngaahi kupuʻi lea faka-kēnisí pe DNA. ʻOku pehē ʻe he Loma 5:12: “Ko ia, ko e hoko ʻa e fakamoʻui naʻe tatau mo e hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate, koeʻuhi ne angahala kotoa pe.”
Ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻá ne maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata. Naʻe faʻufaʻu ʻa hono sinó fakataha mo e ngaahi mālohi naʻe fiemaʻú ke moʻui mo fiefia ʻi he moʻui taʻengatá. Neongo ia, naʻe fakatuʻunga ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe pau ke ngāue fakataha ʻa ʻĀtama mo talangofua ki he Matavai ʻo e moʻuí, ʻa hono Tokotaha-Fakatupú, koeʻuhi ke tauhi maʻu ke hokohoko atu ʻa ʻene moʻuí.—Senesi 1:31; 2:15-17.
Naʻe fili ʻa ʻĀtama ke talangataʻa ki hono Tokotaha-Fakatupú. Ko hono olá, naʻe taukaveʻi ʻe ʻĀtama ʻe lelei ange ʻa e tangatá ʻi heʻene pule kiate ia pē ʻo tauʻatāina mei he ʻOtuá. Ko ia, naʻá ne faiangahala. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, ne hangē ia naʻe fetongi ʻa hono kouti faka-kēnisí. ʻI he ʻikai te ne tuku mai ʻa e moʻui taʻengatá ko ha tukufakaholo ki heʻene fānaú, naʻe tuku mai ʻe ʻĀtama ia ʻa e angahalá mo e maté.—Senesi 3:6, 19; Loma 6:23.
Ko e ʻAmanaki Moʻoní
Kae kehe, ko e tuʻunga ko iá, naʻe ʻikai pau ia ke tuʻumaʻu. ʻOku pehē ʻe he Loma 8:20: “Naʻe fakamoʻulaloa ʻa Natula ki he muna: ka talaʻehai ko hono loto, ka koeʻuhi pe ko ia naʻa ne fai ʻa e fakamoʻulaloa.” Ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e tangatá, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻá ne fakamoʻulaloaʻi ʻa e tangatá ki he maté koeʻuhi he naʻa nau faiangahala kiate ia, ka ʻi he taimi naʻá ne fai ai ení naʻá ne toe fokotuʻu ha makatuʻunga ki ha ʻamanaki.
Ko e makatuʻunga ko ení naʻe fakaʻilongaʻi mahino ia ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní. ʻOku pehē ʻe he Sione 3:16: “He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” Ko ia ai, ʻe lava fēfē ke fakahaofi kitautolu mei he maté ʻi hono ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí?
Kapau ko e angahalá ʻa e tupuʻanga ʻo e maté, kuo pau ke toʻo atu ʻa e angahalá ki muʻa ke fakangata ʻa e maté. ʻI he konga ki muʻa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Kalaisí, naʻe pehē ʻe Sione Papitaiso: “Vakai, ko ena ʻa e Lami ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmani!” (Sione 1:29) Ko Sīsū Kalaisí naʻe ʻikai ʻaupito haʻane angahala. Ko ia ai, naʻe ʻikai te ne moʻulaloa ki he maté, ʻa ia ko e tautea ia ʻo e angahalá. Ka neongo ia, naʻá ne fakaʻatā ʻa e niʻihi kehé ke nau tāmateʻi ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻi hono fai iá, naʻá ne ʻoatu ai ʻa e totongi ki heʻetau ngaahi angahalá.—Mātiu 20:28; 1 Pita 3:18.
ʻI hono fai ʻa e totongi ko iá, naʻe ʻatā ai ke malava ʻo moʻui ʻo ʻikai ʻaupito mate ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú. ʻE tokoni nai ʻa e saienisí ke fakalōloa ʻetau moʻuí ki ha lahi mātuʻaki fakangatangata, ka ko e ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú ko e hala moʻoni ia ki he moʻui taʻengatá. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e moʻui pehē ʻi hēvani, pea ko ʻene kau ʻapositolo anga-tonú mo e niʻihi kehé te nau maʻu mo ia foki. Ka, ki he tokolahi taha ʻo kitautolu ʻoku ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú, ko e moʻui taʻengatá ʻe ʻi he māmaní ia, ʻi he taimi ʻe toe fakafoki mai ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Palataisi fakaemāmaní.—Aisea 25:8; 1 Kolinito 15:48, 49; 2 Kolinito 5:1.
Moʻui Taʻengata ʻi ha Māmani Palataisi
Naʻe ʻeke ʻe ha tangata ʻe taha: “Ko e kakai ʻe toko fiha te nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ke moʻui ʻi he ʻiloʻi pē ko ia ʻe ʻikai te nau maté?” ʻE fakapipiko ʻa e moʻui ʻo ʻikai toe maté? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻe ʻikai. “Kuo ne ngaohi kotoa ke fakaʻofoʻofa ʻi hono kuonga; kae ʻumaʻa kuo ne ʻai ʻa itaniti ki honau loto, ko ia ai ʻoku ʻikai lava ʻe he tangata ke mahakulea ʻa e ngaue ʻoku fai ʻe Elohimi mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga.” (Koheleti 3:11) Ko e fakatupu ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki hulu ia mo fihi ʻa ia ʻe hokohoko atu ʻa ʻene ʻai ke tau fifilí, ʻo ueʻi kitautolu, pea ʻai kitautolu ke tau fiefia ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí—ʻo aʻu ʻo taʻengata.
Ko ha tangata naʻá ne ako ki ha foʻi manupuna ʻoku ʻiloa ko e Perisoreus infaustus naʻá ne ui ia “ko ha maheni fakaʻofoʻofa mo fakafiefia” peá ne taukaveʻi ko hono siofi ʻo e foʻi manupuná ko e taha ia ʻi he ngaahi meʻa fakafiefia taha kuó ne hokosia ʻi heʻene moʻuí. Ko e lahi ange ʻo ʻene ako ki he foʻi manupuná, ko e lahi ange ia ʻo ʻene ʻilo ʻa ʻene fakamānakó. Naʻá ne pehē naʻa mo e hili ʻa e taʻu ʻe 18, naʻe ʻikai pē ke vave ʻosi ʻa ʻene akó. Kapau ʻoku lava ʻe he kalasi ʻe taha ʻo e manupuná ʻo ʻai ke fakamānako, ueʻi, pea tauhi ke fiefia ha tangata poto ʻi he lōloa ko e taʻu ʻe 18 ʻo ʻene ako lahí, fakaʻuta atu ā ki he malava ke maʻu ʻa e fiefia mo e nonga kuo pau ke hoko ʻi hono ako ʻa e meʻa fakatupu fakaemāmaní kotoa.
Sioloto atu ki he kotoa ʻo e ngaahi malaʻe fakamānako ʻo e saienisí ʻa ia ʻe fakaava mai ki ha taha ʻoku ʻikai ke fakangatangata ia ʻe he taimí. Fakaʻuta atu ki he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu fakalata ʻe ʻi ai ke fekumi ki ai pea mo e kotoa ʻo e kakai mahuʻinga ʻe ʻi ai ke fetaulaki mo iá. Feinga ke makupusi ʻa e ngaahi malava taʻefakangatangata ke kamata, fakatupu, mo faʻu ʻa e ngaahi meʻá. ʻE ʻikai ha fakangatangata ki he ngaahi faingamālie kiate kitautolu ke fakatupulekina pea ngāueʻaki ʻa ʻetau malava ke fakatupú. ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he lahi fau ʻo e fakatupú, ʻoku hā mahino ko ʻitāniti pē ʻa e taimi feʻunga ʻa ia ʻe lava ke ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻe malava ʻi he moʻuí.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻo pehē ʻi hono fakafou ʻi ha toetuʻú, ʻe toe fakaaʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau maté. (Sione 5:28, 29) Ko e lahi ʻo e ngaahi misiteli ʻo e hisitōliá ʻe hoko nai ʻo mahino kiate kitautolu ʻi he taimi ʻe lava ai ʻe he faʻahinga ko ia naʻa nau hokosia kinautolú ke ʻomai ʻa e ngaahi fakaikiiki mo e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí. Fakakaukau atu ki he kotoa ʻo e poto ʻi he ngaahi vahaʻa taimi kehekehe ʻo e hisitōliá ʻe ʻomai ʻe he faʻahinga ʻe toetuʻú.—Ngāue 24:15.
ʻI he fakalaulauloto atu ki he taimi ko iá, ʻe lava ke mahino ai kiate koe, ko e tokotaha toetuʻu ko Siopé te ne loto ke fakaleleiʻi ʻa e fakamatala ko ia ʻoku maʻu ʻi he Siope 14:1. Mahalo te ne pehē: ‘Ko e tangata, kuo fanauʻi ʻe he fefiné, ʻoku moʻui taʻengata ia he taimí ni pea fonu ʻi he nonga.’
Ki he faʻahinga ko ia ʻoku tuku ʻenau falalá ʻia Sihova mo ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú, ko e fakalōloa ʻo e moʻuí ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo taimí ʻoku ʻikai ko ha misi pē ʻoku maʻungataʻa. ʻE vave ʻa ʻene hoko moʻoní. ʻE ngata ʻa e hoholo ke motuʻá mo e maté. ʻOku fehoanakimālie ia mo e Sāme 68:20, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko e ʻOtua mohu fakamoʻuiʻanga; pea naʻa mo e mate ʻoku maʻu ʻe Sihova Atonai ʻani haoʻanga mei ai.”—Fakahā 21:3, 4.
[Fakatātā ʻi he peesi 4, 5]
Ko e fakalakalaka ʻa e saienisí kuó ne langaʻi hake ʻa e ngaahi ʻamanaki fekauʻaki mo e malava ke moʻui ʻo mātuʻaki fuoloa angé
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko ʻitānití ko e taimi pē ia ʻoku fakafuofuaʻi te ne lava ʻo fakakakato totonu ʻa e ngaahi meʻa ʻe malava ke fakahoko mai ʻe he moʻuí