LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 11/1 p. 24-28
  • Ko Sihová ko ha ʻOtua Faimanavaʻofa Kiate Au

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Sihová ko ha ʻOtua Faimanavaʻofa Kiate Au
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Toki Mali Foʻou pea ʻi he Pilīsoné
  • Ko e Ngaahi Fili Kuo Teʻeki Ai ʻAupito Te Ma Fakaʻiseʻisa Ai
  • Ngāue ʻi he Tuʻunga Faingataʻa Kotoa Pē
  • Ko ha ʻOhovale Fakafiefia
  • “ʻI he Ngaahi Puke Lahi”
  • Kuo Hoko ʻa Sihova ko Homa Tokoni
  • Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Ko e ʻAmanaki ʻo e Toetuʻú
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Akonaki kia Māʻata, mo e Fakahinohino ki he Lotú
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Ngāue kia Sihova ʻo ʻIkai ha Fakahohaʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 11/1 p. 24-28

Ko Sihová ko ha ʻOtua Faimanavaʻofa Kiate Au

FAKAMATALA FAI ʻE JOHN ANDRONIKOS

Ko e taʻú ko e 1956. Ko e ʻaho pē ia ʻe hiva mei heʻeku malí, naʻá ku tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo ha fakamaauʻanga tangi ʻi Komotiní, ʻi he faka-tokelau ʻo Kalisí. Ko ʻeku ʻamanakí ʻe tāmateʻi ʻa e tautea māhina ʻe 12 naʻá ku maʻu ʻi hono malangaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻanga tangí​—ko e māhina ʻe ono ʻi pilīsone​—naʻá ne fakaʻauha ʻa e ʻamanaki ko iá pea fakamoʻoniʻi ai ko e kamataʻanga pē ia ʻo ha ngaahi ʻahiʻahi hokohoko lōloa. Kae kehe, ʻi he kotoa ʻo iá, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e hoko ʻa Sihova ko ha ʻOtua faimanavaʻofa kiate au.

ʻI HE taimi naʻe fāʻeleʻi ai au ʻi ʻOkatopa 1, 1931, naʻe nofo ai ʻa hoku fāmilí ʻi he kolo ko Kaválla, ko Neapoli ʻo Masitōnia naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá lolotonga ʻa ʻene fononga fakamisinale hono uá. Naʻe hoko ʻa e fineʻeikí ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi naʻá ku taʻu nima aí, pea neongo naʻá ne meimei ʻikai lava ʻo lautohi pe tohi, naʻá ne fai ʻa hono lelei tahá ke fakahūhū kiate au ha ʻofa ki he ʻOtuá mo ha manavahē kiate ia. Ko ʻeku tamaí ko ha tangata naʻe piki tōtuʻa ʻi he loto-fefeka ki he talatukufakaholo ʻOfotokisī Kalisí. Naʻe ʻikai haʻane mahuʻingaʻia ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú peá ne fakafepakiʻi ʻeku fineʻeikí, ʻo faʻa hehema ki he fakamālohí.

Ko ia, naʻá ku tupu hake ʻi ha fāmili mavahevahe, ʻa ia naʻe tā ai ʻe he tangataʻeikí mo ngaohikoviʻi ʻa e fineʻeikí pea aʻu ʻo ne liʻaki kimautolu. Mei he konga ki muʻa ʻo ʻeku tupu haké, naʻe ʻave au mo hoku kiʻi tuofefiné ʻe he fineʻeikí ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kae kehe, ʻi heʻeku aʻu ʻo taʻu 15, naʻe fakatafokiʻi mamaʻo ai au mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe he ngaahi holi fakatalavoú pea mo e laumālie ʻo e faʻifaʻitelihá. Ka neongo ia, naʻe feinga mātuʻaki mālohi ʻa ʻeku faʻē anga-tonú, pea naʻe tō ʻa hono loʻimata lahi ʻi heʻene ngaahi feinga ke tokoniʻi aú.

Koeʻuhi ko e masivá pea mo e moʻui kovi naʻá ku faí, naʻá ku hoko ai ʻo puke lahi pea pau ai ke u tokoto ʻo laka hake ʻi he māhina ʻe tolu. Ko e taimi ia naʻe fakaʻilo mai ai kiate au ha ʻofa loto-moʻoni ki he ʻOtuá, ʻe ha tokoua mātuʻaki anga-fakatōkilalo, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻeku faʻeé ke ne ako ʻa e moʻoní. Naʻá ne ongoʻi ʻe lava ke tokoniʻi au ke u fakaakeake fakalaumālie. Naʻe tala ange kiate ia ʻe he niʻihi kehé: “ʻOkú ke fakamoleki noaʻia ho taimí ʻi hoʻo feinga ke tokoniʻi ʻa John; heʻikai ʻaupito te ne toe siaʻa.” Ka ko e anga-kātaki ʻa e tokouá ni pea mo ʻene kītaki ʻi hono tokoniʻi aú naʻe ʻi ai hono fua. ʻI ʻAokosi 15, 1952, ʻi hoku taʻu 21, naʻá ku fakaʻilongaʻi ai ʻa ʻeku fakatapui kia Sihová ʻaki ʻeku papitaiso ʻi he vaí.

Toki Mali Foʻou pea ʻi he Pilīsoné

ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui aí naʻá ku maheni ai mo Martha, ko ha tuofefine tokanga ki he meʻa fakalaumālié mo ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻaupito, pea taimi nounou pē naʻá ma fakamaʻu. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku ʻohovale moʻoni ʻi he tala mai ʻe Martha kiate au: “ʻI he ʻaho ní ʻoku ou palani ai ke u malanga mei he matapā ki he matapā. Te ke fie ʻalu mo au?” ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá kuo teʻeki ai ʻaupito ke u kau ʻi he tafaʻaki ko eni ʻo e ngāué, naʻá ku malanga ʻikai ʻi he founga anga-mahení ʻi he tuʻunga lahi tahá. ʻI he taimi ko iá naʻe tapui ai ʻa e ngāue fakamalangá ʻi Kalisi, pea naʻe pau ke mau fai fakapulipuli ʻemau ngāue fakamalangá. Naʻe puke ʻa e tokolahi, ko e ngaahi keisi fakaefakamaauʻanga, pea ko hono olá ko e ngaahi tautea ngāue pōpula mamafa. Ka, naʻe ʻikai lava ke u ʻikai ki he tokotaha naʻá ma teu malí!

Naʻe hoko ʻa Martha ko hoku uaifi ʻi he 1956. Ko e taimi ia, ʻi he ʻaho ʻe hiva hili ʻema malí, naʻá ku maʻu ai ʻa e tautea māhina ʻe ono ʻi pilīsone mei he fakamaauʻanga tangi ko ia ʻi Komotiní. Naʻe ʻomi ʻe he meʻá ni ki heʻeku fakakaukaú ha fehuʻi naʻá ku fai ʻi ha taimi ki muʻa ange ki ha tuofefine Kalisitiane, ko ha kaumeʻa ʻo ʻeku faʻeé: “ʻE malava fēfē ke u fakahaaʻi ko ha tokotaha Fakamoʻoni moʻoni au ʻa Sihova? Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u maʻu ha faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻeku tuí.” ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e tuofefine ko ení ke sio mai kiate au ʻi pilīsoné, naʻá ne fakamanatuʻi mai kiate au ʻa e fehuʻi ko iá peá ne pehē: “ʻE lava he taimí ni ke ke fakahaaʻi ai kia Sihova ʻa e lahi ʻo hoʻo ʻofa kiate iá. Ko ho vāhenga-ngāué eni.”

ʻI heʻeku ʻilo naʻe feinga ʻa ʻeku loeá ke totongi-maluʻi au ki tuʻa mei he pilīsoné, naʻá ku tala ange kiate ia te u saiʻia ke nofo pē ke ʻosi ʻa hoku tauteá. He fiefia ē ko au ʻi he ngataʻanga ʻo hoku tuku pōpula māhina ʻe onó ke sio ki he toko ua ʻi hoku kaungā nofo pilīsoné ʻi heʻena tali ʻa e moʻoní! Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu hono hokó, naʻá ku kau ai ʻi he ngaahi keisi fakaefakamaauʻanga lahi koeʻuhi ko e ongoongo leleí.

Ko e Ngaahi Fili Kuo Teʻeki Ai ʻAupito Te Ma Fakaʻiseʻisa Ai

ʻI he 1959, ko ha taʻu ia ʻe ua hili hoku tukuangé, naʻá ku ngāue ai ko ha sevāniti fakaefakatahaʻanga, pe ʻovasia tauhi, pea naʻe fakaafeʻi au ke kau ʻi he Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá, ko ha ako maʻá e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Neongo ia, ʻi he taimi tatau, naʻe tuʻuaki mai ai kiate au ha tuʻunga tuʻumaʻu ʻi ha falemahaki fakapuleʻanga, ko ha ngāue ʻa ia te ne ʻomai kiate au mo hoku fāmilí ʻa e malu fakapaʻanga ʻi he moʻuí. Ko e hā ʻoku totonu ke u filí? Naʻá ku ʻosi ngāue fakataimi ʻo feʻunga mo e māhina ʻe tolu ʻi he falemahakí, pea naʻe fiemālie lahi ʻa e talēkitá ʻi heʻeku ngāué, ka ʻi he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa e fakaafe ki he akó, naʻe ʻikai te ne fakaʻatā au ʻo aʻu ki haʻaku ʻalu kae taʻevahe. Hili hono fai ha fakakaukau faʻa lotu ki he palopalemá, naʻá ku fakapapauʻi ai ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá pea talitekeʻi ʻa e tuʻuaki mai ʻo e ngāué.​—Mātiu 6:33.

ʻI he meimei taimi tatau, naʻe haʻu ai a e ʻovasia fakavahé mo e ʻovasia fakafeituʻú ke ngāue ʻi heʻemau fakatahaʻangá. Naʻe pau ke fai fakapulipuli ʻemau ngaahi fakatahá ʻi he ngaahi fale tāutaha koeʻuhi ko e fakafepaki mālohi ʻa e haʻa faifekau ʻo e ʻOfotokisī Kalisí pea mo e kau maʻu mafaí. Hili ʻa e taha ʻo e ngaahi fakatahá, naʻe fakaofiofi mai ai kiate au ʻa e ʻovasia fakavahé peá ne ʻeke mai pe kuó u fakakaukau ki hono fai ʻo e ngāue taimi-kakató. Ko ʻene fokotuʻú naʻe aʻu ia ʻo maongo ki hoku lotó koeʻuhi he ko ʻeku holí ia talu ʻa ʻeku papitaisó. Naʻá ku tali ange: “ʻOku ou loto ʻaupito ki ai.” Kae kehe, naʻá ku ʻosi maʻu ʻa e fatongia fakalahi mai ki ai ko hono tauhi hake ha ʻofefine. Naʻe tala mai ʻe he tokouá kiate au: “Falala kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe ke fakahoko ʻa hoʻo ngaahi palaní.” Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke liʻaki ʻa homa ngaahi fatongia ʻi he fāmilí, ko hoku uaifí mo au naʻá ma lava ke feʻunuʻaki ʻa homa ngaahi tuʻungá, pea ʻi Tīsema 1960, naʻá ku kamata ngāue ai ʻi he faka-hahake ʻo Masitōniá ko ha tāimuʻa makehe​—ko e tokotaha ʻi he kau tāimuʻa makehe ʻe toko nima pē ʻi he fonuá.

Hili ʻeku ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻe fakaafeʻi au ʻe he ʻōfisi vaʻa ʻi ʻAtenisí ke u ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. ʻI heʻeku foki mai mei ha māhina ʻe taha ʻo e ako ki he founga ngāue ko ení, pea ʻi he lolotonga ʻeku kei fakamatala ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku hokosiá kia Martha, naʻe ʻaʻahi mai ai ha talēkita ʻo ha fuʻu keliʻanga mētale lahi ʻo fakaafeʻi au ke u hoko ko e pule ʻo e potungāue faiʻanga sivi mētalé, ʻo tuʻuaki mai kiate au ʻi he loto-fiefoaki ha aleapau ngāue taʻu ʻe nima, ko ha fale lelei, mo ha meʻalele. Naʻá ne tuku mai kiate au ʻa e ʻaho ʻe ua ke tali ange ai. ʻI he ʻikai ha toumouá, naʻá ku toe lotu kia Sihova ʻo pehē: “Ko au eni; fekau au.” (Aisea 6:8) Naʻe loto-lelei kakato ki ai ʻa hoku uaifí. ʻI he falala ki he ʻOtuá, naʻá ma kamata ai ʻa e ngāue fefonongaʻakí, pea ko Sihova ʻi heʻene faimanavaʻofá naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakasivaʻi ʻema ʻamanakí.

Ngāue ʻi he Tuʻunga Faingataʻa Kotoa Pē

Neongo naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema fakaʻikonōmika, naʻá ma laka ki muʻa pea naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻema ngaahi fiemaʻú. ʻI he kamataʻangá, naʻá ku faʻa ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi ha kiʻi motopaiki, ʻo ʻalu ʻi ha mamaʻo aʻu ki he kilomita ʻe 500. Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he ngaahi taimi lahi, pea naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi fakatuʻutāmaki. ʻI he foki mai mei ha fakatahaʻanga lolotonga ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻe taha, naʻá ku kolosi ai ʻi ha vai naʻe tafe mālohi ʻo mate ai ʻa e mīsiní, pea naʻá ku viviku ʻo aʻu ki hoku tuí. Naʻe toe molū e vaʻe ʻo e motopaikí. Ko ha taha naʻe haʻu ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene pamu naʻá ne tokoniʻi au, pea ko ia naʻá ku lava ai ke aʻu ki he kolo ofi taha maí ʻa ia naʻá ku ngaohi ai ʻa e vaʻé. Naʻe faifai peá u toki aʻu ki ʻapi ʻi he tolu hengihengí, kuó u mokosia lahi mo ongosia.

ʻI he taimi ʻe taha, ʻi heʻeku ʻalu mei ha fakatahaʻanga ki ha toe fakatahaʻanga ʻe taha, naʻe vilo ai ʻa e motopaikí pea tō ʻi hoku tuí. Ko hono ikuʻangá, naʻe mahae ai ʻo viviku ʻi he totó ʻa hoku talausesé. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haku toe talausese, ko ia ʻi he efiafi ko iá naʻá ku fai ʻa e malangá ʻo tui ʻa e talausese ʻo e tokoua ʻe taha, ʻa ia naʻe fuʻu lahi ia kiate au. Ka, naʻe ʻikai ha faingataʻa naʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻeku holi ke tauhi ʻa Sihova pea mo e siʻi fanga tokouá.

ʻI ha fakatuʻutāmaki ʻe taha, naʻá ku lavea lahi, ʻo fasi ai hoku nimá pea ngangana ai ʻa hoku tuʻumuʻá. Ko e taimi ia naʻe fai mai ai ʻa e ʻaʻahi kiate au ʻa hoku tuofefine, ʻikai ko ha Fakamoʻoni, ʻa ia naʻe nofo ʻi he ʻIunaite Seteté. He fakafiefia moʻoni ē ʻi heʻene tokoniʻi au ke fakatau mai ha meʻalelé! ʻI he ʻilo ʻe he fanga tokoua ʻi he vaʻa ʻi ʻAtenisí fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí, naʻa nau ʻomai kiate au ha tohi fakalototoʻa, pea ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, naʻa nau fakakau mai ai ʻa e ngaahi lea ʻo e Loma 8:​28, ʻa ia ʻoku pehē ʻe hono konga: “ʻIlonga ʻa e kakai ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻoku fengaueʻaki ʻa e meʻa kotoa pe maʻanau lelei.” Kuo faʻa fakamoʻoniʻi ʻa e mātuʻaki moʻoni ʻa e fakapapau ko ení ʻi heʻeku moʻuí!

Ko ha ʻOhovale Fakafiefia

ʻI he 1963, naʻá ku ngāue ai mo ha tāimuʻa makehe ʻi ha kolo ʻa ia naʻe taʻefietali ai ʻe he kakaí. Naʻá ma fili ke ma ngāue mavahevahe, ʻo taki taha ʻa e kauhala ʻi he halá. ʻI ha fale ʻe taha, ʻi he teʻeki ai pē ke u tukituki ʻi he matapaá kuo fusi fakavave atu au ki loto ʻe ha fefine peá ne tāpuni ʻo lokaʻi ʻa e matapaá. Naʻá ku puputuʻu, ʻo fifili pe ko e hā naʻe hokó. Taimi nounou hili iá, naʻá ne toe fakavave atu ʻo ui mai ʻa e tāimuʻa makehé ki fale. Naʻe tala mai leva ʻe he fefiné kiate kimaua: “Fakalongo pē! ʻOua ʻe ngaue!” Hili ha taimi, naʻa mau fanongo ai ki ha ngaahi leʻo fakafepaki ʻi tuʻa. Naʻe kumi kimaua ʻe he kakaí. ʻI he nonga hifo ʻa e ngaahi meʻá, naʻe tala mai ʻe he fefiné kiate kimaua: “Naʻá ku fai ení ko hono maluʻi pē ʻo kimoua. ʻOku ou tokaʻi kimoua koeʻuhi ʻoku ou tui ko e ongo Kalisitiane moʻoni kimoua.” Naʻá ma fakamālō loto-moʻoni kiate ia peá ma mavahe, ʻo tuku kiate ia ha ngaahi tohi lahi.

ʻI he taʻu ʻe 14 ki mui ai, lolotonga ʻeku maʻu ha fakataha-lahi fakavahe ʻi Kalisi, naʻe fakaofiofi mai ha fefine kiate au ʻo ne pehē mai: “Tokoua, ʻokú ke manatuʻi au? Ko e fefine au naʻá ku maluʻi koe mei he kau fakafepakí ʻi he taimi naʻá ke haʻu ai ki homau koló ke fai ai ha fakamoʻoní.” Naʻá ne hiki ki Siamane, ʻo ako ai ʻa e Tohitapú, peá ne feohi ai mo e kakai ʻa Sihová. ʻI he taimi ko ení, ko e kotoa ʻo hono fāmilí kuo nau ʻi he moʻoní.

Ko e moʻoni, lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko ení kotoa, kuo tāpuakiʻi kimaua ʻaki ʻa e ngaahi “tohi fakaogolelei” lahi. (2 Kolinito 3:1, PM) Ko ha tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia naʻá ma maʻu ʻa e monū ke tokoniʻi ke nau maʻu ha ʻilo ʻo e moʻoni ʻi he Tohitapú ʻoku nau ngāue he taimí ni ko e kau mātuʻa, kau sevāniti fakafaifekau, mo e kau tāimuʻa. He fakalotofiefia ē ke sio ki he kiʻi tokosiʻi ʻo e kau malanga ʻi he ngaahi feituʻu naʻá ku ngāue ai ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1960 tupú kuo tupulaki ʻo laka hake ʻi he kau lotu ʻa Sihova ʻe toko 10,000! ʻOku ʻalu ʻa e lāngilangi kotoa pē ki hotau ʻOtua faimanavaʻofá, ʻa ia ʻokú ne ngāueʻaki kitautolu ʻi he founga pē ʻaʻana.

“ʻI he Ngaahi Puke Lahi”

Lolotonga ʻa homa ngaahi taʻu ʻi he ngāue fefonongaʻakí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻa Martha ko ha hoa tokoni tuʻu-ki-muʻa, ʻo ne maʻu maʻu pē ha fakakaukau fiefia. Kae kehe, ʻi ʻOkatopa 1976, naʻá ne hoko ai ʻo puke lahi pea fai kiate ia ha tafa mātuʻaki mamahi. Naʻá ne iku ai ʻo mate ʻa e konga ʻo hono sinó ʻo ne heka saliote. ʻE lava fēfē ke ma fekuki mo e fakamolé pea mo e mafasia fakaeongó? ʻI he toe falala kia Sihová, naʻá ma aʻusia ai ʻa hono nima anga-ʻofa mo fiefoakí. ʻI heʻeku mavahe ke ngāue ʻi Masitōniá, naʻe nofo ai ʻa Martha ʻi ha fale ʻo ha tokoua ʻi ʻAtenisi ki ha faitoʻo fotofota fakaesino. Naʻá ne telefoni mai kiate au mo e ngaahi lea fakalototoʻa: “ʻOku ou sai pē. Hokohoko atu pē, pea ʻi he taimi te u toe lava ai ʻo ngaue holó, te u ʻalu ʻi heʻeku salioté fakataha mo koe.” Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻá ne faí. Naʻe ʻomai ʻe siʻoma fanga tokoua mei Pētelí kiate kimaua ʻa e ngaahi tohi fakalototoʻa lahi. Naʻe toutou fakamanatu ai kia Martha ʻa e ngaahi lea ʻi he Sāme 41:3: “Ko Sihova te ne poupou ia ʻi he tokaʻanga, heʻene ngaluvai: ʻoku ke fakalelei hono mohenga kotoa heʻene mahaki.”

Koeʻuhi ko e ngaahi palopalema lahi fakaemoʻui lelei ko ení, ʻi he 1986 naʻe fili ai ʻe feʻungamālie kiate au ke u ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Kaválla, ʻa ia ʻoku ou nofo ai ʻo ofi ki he fāmili ʻo siʻoma ʻofefiné. ʻI Maʻasi kuo ʻosí ne mālōlō ai siʻeku Martha, ne anga-tonu ia ki he ngataʻangá. Ki muʻa ke ne maté, ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ki ai ʻe he fanga tokouá: “ʻOkú ke fēfē hake?” ʻokú ne faʻa tali: “Koeʻuhi ko ʻeku ofi kia Sihová, ʻoku ou sai ʻaupito!” ʻI heʻema teuteu ki he ngaahi fakatahá pe maʻu ʻa e ngaahi fakaafe fakamānako ke ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku lahi ai ʻa e utu-taʻú, naʻe faʻa pehē pē ʻe Martha: “John, ta ō ʻo ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.” Naʻe ʻikai ʻaupito mole meiate ia ʻa hono laumālie faivelengá.

ʻI he ngaahi taʻu he kuohilí, naʻe pau ai foki ke u fekuki mo ha palopalema mafatukituki fakaemoʻui lelei. ʻI Maʻasi 1994, naʻe ʻasi ai ʻiate au ʻa e fakaʻilonga ʻo ha palopalema fakatuʻutāmaki ʻo e mafú, pea naʻe fiemaʻu ai ke fai ha tafa. Naʻá ku toe ongoʻi ai ʻa e toʻukupu ʻofa ʻo Sihová, ʻi heʻene poupou kiate au ʻi he vahaʻa taimi faingataʻá. ʻE ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻiate au ʻa e lotu naʻe fai ʻe ha ʻovasia fakafeituʻu ʻi hoku veʻe mohengá ʻi heʻeku mavahe mei he loki ki he fakatuʻutāmakí, pea pehē ki hono kātoangaʻi ʻo e Fakamanatú ʻa ia naʻá ku fai ʻi ai tonu ʻi hoku loki ʻi he falemahakí mo e kau mahaki ʻe toko fā ʻa ia naʻa nau fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia ʻi he moʻoní.

Kuo Hoko ʻa Sihova ko Homa Tokoni

ʻOku vave ʻa e ʻalu ʻa e taimí, pea ʻoku vaivai ʻa homa kakanó, ka ʻoku fakafoʻou ʻa homa laumālié fakafou ʻi he akó mo e ngāué. (2 Kolinito 4:​16) Ko e taʻu eni ʻe 39 mei he taimi ko ia naʻá ku pehē ai, “Ko au eni; fekau au.” Kuo hoko ia ko ha moʻui kakato, fiefia, mo fakapaleʻi. ʻIo, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ai “ko au eni ko e faiekina mo tuʻutamaki,” ka ʻoku lava leva ke u lea ʻaki ʻa e loto-falala kia Sihova: “Ko hoku tokoni mo huhuʻi ʻa e ʻAfiona.” (Sāme 40:17) Kuó ne hoko moʻoni ko ha ʻOtua faimanavaʻofa kiate au.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Fakataha mo Martha ʻi he 1956

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e taulanga ʻi Kaválla

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Fakataha mo Martha ʻi he 1997

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share