Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku fēfē ʻa e vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he pālotí?
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻalaʻala ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻokú ne ʻai ke malava ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu ha vakai totonu ki he meʻá ni. Kae kehe, ʻoku hā ʻoku ʻikai ha tefitoʻi moʻoni ia ʻe fepaki mo hono fai ʻo e pālotí ʻiate ia pē. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke ʻikai ke fai ai ʻe ha poate ʻo e kau talēkitá ia ha pāloti ke nau aʻu ai ki ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻa ia ʻoku kaunga ki heʻenau kautahá. Ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau faʻa fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi taimi fakatahá pea mo hono ngāueʻaki ʻo e paʻanga ʻa e fakatahaʻangá ʻo fai ʻaki ha pāloti hiki nima.
Neongo ia, fēfē ʻa e pāloti ʻi he ngaahi fili fakapolitikalé? Ko hono moʻoní, ʻi he ngaahi fonua temokalati ʻe niʻihi, ʻoku meimei ko e peseti ʻe 50 ʻo e tokolahi ʻo e kakaí ia ʻoku ʻikai te nau ō kinautolu ki he pālotí ʻi he ʻaho filí. ʻI he fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻikai te nau kaunoa ʻi he ngaahi totonu ʻa e niʻihi kehé ke pālotí; pea ʻoku ʻikai te nau kemipeini fakafepaki ʻi ha faʻahinga founga ki he ngaahi fili fakapolitikalé. ʻOku nau fakaʻapaʻapa mo ngāue fakataha mo e kau maʻu mafai ʻa ia ʻoku fili totonu mai ʻi he ngaahi fili peheé. (Loma 13:1-7) ʻI he pehē pe te nau pāloti fakafoʻituitui ki ha taha ʻoku kau ʻi ha fili, ko e tokotaha taki taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne fai ha fili ʻo makatuʻunga ʻi hono konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohitapú pea mo ha mahino fekauʻaki mo hono fatongia ki he ʻOtuá pea ki he Puleʻangá. (Mātiu 22:21; 1 Pita 3:16) ʻI hono fai ʻa e fili fakafoʻituitui ko ʻení, ʻoku fakakaukau ʻa e Kau Fakamoʻoní ki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe niʻihi.
ʻUluakí, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, ʻo hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:14) ʻOku tali fakamātoato ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻI he hoko ʻo ‘ʻikai ʻo māmāní,’ ʻoku nau tuʻu-ʻatā ai mei he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e māmaní.—Sione 18:36.
Ko hono uá, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá kiate ia tonu ko ha “fakafofonga” ʻo fakafofongaʻi ʻa Kalaisi ki he kakai ʻo hono taimí. (Efeso 6:20; 2 Kolinito 5:20) ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko Kalaisi Sīsuú ʻoku lolotonga pule ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, pea ko kinautolu, hangē pē ko e kau fakafofongá, kuo pau ke nau fanongonongo ʻeni ki he ngaahi puleʻangá. (Mātiu 24:14; Fakahā 11:15) ʻOku ʻamanekina ʻa e kau fakafofongá ke nau tuʻu-ʻatā pea ʻoua ʻe kaunoa ʻi he ngaahi meʻa ʻi loto ʻi he ngaahi fonua ʻoku fekauʻi kinautolu ki aí. ʻI he tuʻunga ko e kau fakafofonga ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ʻoku ongoʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha ngafa meimei tatau ke ʻoua ʻe kaunoa ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e ngaahi fonua ʻoku nau nofo aí.
Ko ha moʻoniʻi meʻa hono tolu ke fakakaukau ki aí ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau kau ʻi ha pāloti ki ha tokotaha ke maʻu ha lakangá ʻoku nau hoko nai ʻo fua ʻa e meʻa ʻokú ne faí. (Fakafehoanaki mo 1 Timote 5:22, The New English Bible.) Kuo pau ke fakakaukau fakalelei ʻa e kau Kalisitiané pe te nau loto ke nau fua ʻa e fatongia ko iá.
Ko hono faá, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau fāʻūtaha faka-Kalisitiané. (Kolose 3:14) ʻI he taimi ʻoku kau ai ʻa e ngaahi lotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, ko e olá pē ʻoku faʻa hoko ai ʻa e māvahevahe ʻi he lotolotonga ʻo honau kau mēmipá. ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he hoko ʻo kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pea ʻoku tauhi maʻu ai ʻenau fāʻūtaha faka-Kalisitiané.—Mātiu 12:25; Sione 6:15; 18:36, 37.
Ko hono nimá pea ko e fakaʻosí ia, ko ʻenau hanganaki ʻatā mei he ngaahi meʻa fakapolitikalé ʻoku maʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e tauʻatāina ʻo e leá ke fakaofiofi ai ki he kakai ʻo e ngaahi faʻunga fakapolitikale kotoa pē mo e pōpoaki mahuʻinga ʻo e Puleʻangá.—Hepelu 10:35.
ʻI he vakai atu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kuo fakahaaʻi ʻi ʻolungá, ʻi he ngaahi fonua lahi ʻoku fai ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fili fakafoʻituitui ke ʻoua ʻe pāloti ʻi he ngaahi fili fakapolitikalé, pea ko ʻenau tauʻatāina ke fai ʻa e fili ko iá ʻoku poupouʻi ia ʻe he lao ʻo e fonuá. Neongo ia, fēfē kapau ʻoku fiemaʻu ʻe he laó ia ke pāloti ʻa e kau tangataʻifonuá? ʻI ha keisi pehē, ko e Fakamoʻoni taki taha ʻokú ne fatongiaʻaki ke ne fai ha fili fakakonisēnisi, makatuʻunga mei he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e founga ke ne fekuki ai mo e tuʻunga ko iá. Kapau ʻoku fili pē ʻe ha taha ia ke ne ʻalu ki he palepale faiʻanga filí, ko ʻene fili ia ʻaʻana. Ko e meʻa ʻokú ne fai ʻi he palepale faiʻanga filí ʻoku ʻi he vahaʻa ia ʻoʻona mo hono Tokotaha-Fakatupú.
Ko e ʻīsiu ʻo e The Watchtower, ʻo Nōvema 15, 1950, ʻi he peesi 445 mo e 446, naʻe pehē ai: “ʻI hono tuʻutuʻuni pau ʻe Sisa ki he kau tangataʻifonuá ke nau pālotí . . . [ko e Kau Fakamoʻoní] ʻe lava ke nau ō ki he ngaahi faiʻanga filí pea hū ki he ngaahi palepale pālotí. Ko e feituʻu ia ʻoku fiemaʻu ai kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e pālotí pe tohi ʻa e meʻa ʻoku nau kau ki aí. ʻOku fai ʻe he kau pālotí ʻa e meʻa te nau loto ki ai ki heʻenau ngaahi pālotí. Ko ia ʻi heni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko e feituʻu ia kuo pau ke ngāue ai ʻa ʻene kau fakamoʻoní ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi fekaú pea fehoanaki mo ʻenau tuí. ʻOku ʻikai ko homau fatongia ia ʻo kimautolu ke fakahinohino kiate kinautolu ʻa e meʻa ke fai ʻi he pālotí.”
Fēfē kapau ʻoku vili ʻa e husepāniti ia ʻo ha fefine Kalisitiane ke ʻalu ʻa e fefiné ki he pālotí? Sai, ʻokú ne moʻulaloa ki hono husepānití, ʻo hangē pē ko e moʻulaloa ʻa e kau Kalisitiané ki he kau maʻu mafai māʻolungá. (Efeso 5:22; 1 Pita 2:13-17) Kapau te ne talangofua ki hono husepānití pea ʻalu ki he palepale faiʻanga filí, ko ʻene fili fakafoʻituitui ia ʻaʻana. ʻOku ʻikai totonu ke fakaangaʻi ia ʻe ha taha.—Fakafehoanaki mo Loma 14:4.
Fēfē ha fonua ʻa ia ko e pāloti ia aí ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ia ʻe he laó ka ʻoku ʻi ai ʻa e loto-tāufehiʻa lahi ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ō ki he palepale faiʻanga filí—ʻo ngalingali ʻe fakaeʻa atu ai kinautolu ki ha fakatuʻutāmaki fakaesino? Pe fēfē kapau ko e faʻahinga tāutaha, neongo ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau fakalao ke nau pāloti, ʻoku tauteaʻi mamafa kinautolu ʻi ha founga kapau ʻoku ʻikai te nau ō ki he palepale faiʻanga filí? ʻI he ngaahi tuʻungá ni mo e ngaahi tuʻunga meimei tatau, kuo pau ai ki ha Kalisitiane ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana. “Kuo pau ke taki taha fua ʻene kavenga aʻana.”—Kaletia 6:5.
ʻOku ʻi ai nai ha kakai ʻoku nau tūkia ʻi heʻenau sio he lolotonga ʻo ha fili ʻi honau fonuá, ki ha niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ō ki he palepale faiʻanga filí kae ʻikai ʻalu ʻa e niʻihi ia. ʻOku nau pehē nai, ‘ʻOku ʻikai ke huʻufataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.’ Neongo ia, ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e konisēnisi fakatāutahá ʻo hangē ko ʻení, kuo pau ai ki he Kalisitiane taki taha ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtuá.—Loma 14:12.
Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga kehekehe, ʻoku nau tokanga ke kei tauhi ʻenau tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané mo e tauʻatāina ʻo e leá. ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku nau falala kia Sihova ko e ʻOtuá ke ne fakaivia kinautolu, ʻoange kiate kinautolu ʻa e poto, mo tokoniʻi kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei hono fakangaloku ʻenau tuí ʻi ha faʻahinga founga. Ko ia ai, ʻoku nau fakahāhā ʻa e loto-falala ʻi he ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko hoku moʻunga mo ʻeku holo ʻa e ʻAfiona; pea te ke tauhi mo taki au koeʻuhi ko ho huafa.”—Sāme 31:3.