Talanoa ki he Moʻuí
Poupouʻi ʻe Sihova ʻi he Kotoa ʻo Hoku Ngaahi ʻAhó
FAKAMATALA FAI ʻE FORREST LEE
Naʻe toki faʻao atu pē ʻe he kau polisí ʻemau ngaahi kalamafoní pea mo ʻemau ngaahi tohi faka-Tohitapú. Naʻe ʻomai ʻe he Tau II ʻa Māmaní ha fakatonuhia ki he kau fakafepakí ke fakalotoʻi ai ʻa e kōvana-seniale foʻou ʻo Kānatá ke ne talaki ʻoku taʻefakalao ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻi Siulai 4, 1940.
ʻI HE taʻemanavahē ki he meʻa naʻe hokó, naʻa mau maʻu mai ʻa e ngaahi tohi lahi mei he feituʻu naʻe tuku aí pea hoko atu ʻemau malangá. Te u manatuʻi maʻu pē ʻa e lea ʻa e Tangataʻeikí ʻi he meʻa ko ia naʻe hokó: “ʻOku ʻikai te mau taʻofi ngofua pē ia. Kuo fekauʻi kimautolu ʻe Sihova ke mau malanga.” ʻI he taimi ko ʻení, ko ha tokotaha taʻu hongofulu longomoʻui au. Ka ʻoku aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e fakapapau ʻa e Tangataʻeikí pea mo ʻene faivelenga ki he ngāue fakafaifekaú ʻoku kei hoko ia ko ha fakamanatu tuʻumaʻu ki he founga ʻoku poupouʻi ai ʻe hotau ʻOtua, ko Sihová ʻa ʻene faʻahinga mateakí.
ʻI he taimi hono hoko naʻe taʻofi ai kimautolu ʻe he kau polisí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau toʻo ʻemau ʻū tohí ka naʻa nau toe ʻave ʻa e Tangataʻeikí ki pilīsone, ʻo nofo tokotaha ai ʻa e Fineʻeikí fakataha mo e fānau ʻe toko fā. Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ʻi Sepitema 1940 ʻi Saskatchewan. ʻI he mahili atu pē iá, naʻe tuli au mei he akó koeʻuhi ko e muimui ki hoku konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohitapú pea ʻi he ʻikai salute ki he fuká pe hivaʻi ʻa e hiva fakafonuá. ʻI he hokohoko atu ʻeku akó ʻi he founga ako fetohiʻakí naʻe tokonaki mai ai ha taimi-tēpile ngaofengofua kiate au, pea naʻá ku kau kakato ange ai ʻi he ngāue fakamalangá.
ʻI he 1948, naʻe ʻi ai ha fiemaʻu ki ha kau tāimuʻa, kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke nau hiki ki he matāfonua fakahahake ʻo Kānatá. Ko ia, naʻá ku fononga leva ke tāimuʻa ʻi Halifax, Nova Scotia, pea ʻi Cape Wolfe, Prince Edward Island. ʻI he taʻu hono hokó pē, naʻá ku tali ai ha fakaafe ke u ngāue he uike ʻe ua ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Toronto. Ko e uike ʻe ua ko iá naʻe fakalahi ia ʻo laka hake ʻi ha taʻu fakakoloa ʻe ono ʻo e ngāué. Faifai mai, naʻá ku fetaulaki ai mo Myrna, ʻa ia naʻá ne kau fakataha mo au ʻi he ʻofa kia Sihová, pea naʻá ma mali ʻi Tīsema 1955. Naʻá ma nofo ʻi Milton, Ontario, pea naʻe vave hono fokotuʻu ha fakatahaʻanga foʻou ʻi ai. Ko homau lalo falé naʻe hoko ia ko e Fale Fakatahaʻangá.
Holi ke Fakalahi ʻEma Ngāue Fakafaifekaú
ʻI he ngaahi taʻu naʻe hoko atu aí, naʻá ma hoko ai ko ha ongo mātuʻa ki ha fānau ʻe toko ono ʻi ha tuʻunga hokohoko vave. Ko homa ʻofefiné ʻa Miriam ko e ʻuluakí ia. Pea hoko mai ai ʻa Charmaine, Mark, Annette, Grant, pea fakamuimuí ko Glen. Naʻá ku faʻa foki mai mei he ngāué ki ʻapi ʻo ʻilo ʻa e fānau īkí ʻoku nau tangutu takatakai ʻi he tofunangá ʻi he falikí, fakataha mo Myrna ʻokú ne lautohi kiate kinautolu mei he Tohitapú, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakamatala faka-Tohitapú pea uhuʻi ki honau lotó ha ʻofa moʻoni kia Sihova. Fakamālō ki heʻene poupou anga-ʻofá, ko e kotoa ʻema fānaú naʻa nau maʻu ha ʻilo feʻunga ki he Tohitapú ʻi ha taʻu kei iiki.
Ko e faivelenga ʻa ʻeku tamaí ki he ngāue fakafaifekaú naʻá ne tuku ai ha ongo fakangalongataʻa ʻi hoku ʻatamaí mo e lotó. (Palovepi 22:6) Ko ia, ʻi he 1968, ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻa e ngaahi fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau hiki ki ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga ke tokoni ai ʻi he ngāue fakamalangá, naʻe loto ai homau fāmilí ke tali ʻa e fakaafé. ʻI he taimi ko ʻení ko ʻema fānaú naʻa nau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 5 ki he 13, pea naʻe hala ha taha ʻiate kimautolu naʻá ne ʻilo ha foʻi lea faka-Sipeini. ʻI he muimui ki he fakahinohino naʻe ʻomí, naʻá ku fai ai ha ʻaʻahi ki he ngaahi fonua kehekehe ke vakaiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi aí. Hili ʻeku foki maí, ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí naʻa mau lāulea fakamātoato ai ki heʻemau ngaahi filí pea fakapapauʻi ai ke mau hiki ki Nikalākuā.
Ngāue ʻi Nikalākuā
ʻI ʻOkatopa 1970 naʻa mau ʻi homau ʻapi foʻoú ai, pea ʻi loto ʻi he uike ʻe tolu naʻe vaheʻi mai ai kiate au ha kiʻi konga siʻisiʻi ʻi he polokalamá ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Naʻá ku fāinga ʻi he kotoa ʻo e kongá ʻi heʻeku lea faka-Sipeini ʻa ia naʻe mātuʻaki fakangatangata pē pea fakaiku ʻaki hono fakaafeʻi kotoa mai ʻa e fakatahaʻangá ki homau ʻapí ki ha cerveza ʻi he pongipongi Tokonakí he 9:30. Naʻá ku ʻuhingá ke u pehē servicio, ko e foʻi lea ki he ngāue fakamalangá, ka ko hono moʻoní, naʻá ku fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ki ha foʻi pia. Ko hono ako ʻa e leá ko ha pole moʻoni ia!
Ko e ʻuluaki taimí, naʻá ku hiki ai ha kiʻi tuʻuaki ʻi hoku nimá pea ʻahiʻahiʻi ia ʻi heʻeku fononga atu ki he matapaá. Naʻá ku lea ʻo pehē: “ʻOku ʻalu atu fakataha mo e tohí ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi.” Ko ha tokotaha ʻe taha naʻá ne tali ʻa e tuʻuakí naʻá ne pehē ʻi he hili iá naʻe pau ke ne haʻu ki heʻemau ngaahi fakatahá ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa naʻá ku feinga ke tala angé. Ko e tangata ko ʻení kuó ne hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. He hā mahino moʻoni ē ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻai ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoní ke tupu ʻi he ngaahi loto ʻoku fakatōkilaló, hangē ko ia naʻe lāuʻilo ki ai naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá!—1 Kolinito 3:7.
Hili ha taʻu nai ʻe ua ʻi he kolomuʻa ʻo Managua, naʻe kole ai kiate kimautolu ke mau hiki ki he tafaʻaki fakatonga ʻo Nikalākuaá. ʻI aí naʻa mau ngāue fakataha ai mo e fakatahaʻanga ʻi Rivas pea mo e ngaahi kulupu kaungāʻapi tuʻu mavahe ʻo e faʻahinga mahuʻingaʻiá. Ko Pedro Peña, ko ha Fakamoʻoni loto-tōnunga taʻumotuʻa ange, naʻá ne kau fakataha mo au ʻi he taimi naʻa mau ʻaʻahi ai ki he ngaahi kulupu ko ʻení. Ko e taha ai naʻe tuʻu ia ʻi ha motu moʻunga-afi ʻi he Anovai Nikalākuā, ʻa ia naʻe ʻi ai ha foʻi fāmili pē ʻe taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Neongo ko e fāmili ko ení naʻe fuʻu mātuʻaki siʻisiʻi ʻenau koloa fakamatelié, naʻa nau fai ha feinga lahi ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki heʻemau ʻaʻahí. ʻI he efiafi naʻa mau tau atu aí, naʻe ʻosi mateuteu mai ha meʻatokoni maʻa kimautolu. Naʻa mau nofo ai ʻi he uike ʻe taha, pea ko e tokolahi ʻo e kakai ʻofeina ʻi ai naʻa nau ʻofa ki he Tohitapú ne nau vahevahe mo kimautolu ʻenau meʻakaí. Naʻa mau fiefia ʻi he maʻu ʻe he toko 101 ʻa e malanga faka-Tohitapu maʻá e kakaí ʻi he ʻaho Sāpaté.
Naʻá ku ongoʻi naʻe fakahāhā ʻa e ivi poupou ʻo Sihová, ʻi ha taimi ʻe taha, ʻa ia naʻe ʻamanaki ke mau ʻaʻahi atu ai ki ha kulupu ʻo e kakai mahuʻingaʻia ʻi he ʻotu moʻunga ofi ki he kauʻāfonua ʻo Kositā Liká. ʻI he ʻaho naʻe ʻamanaki ke mau mavahe aí, naʻe haʻu ai ʻa Pedro ke fakaheka au, ka naʻá ku tokoto au ko e malēlia. “Heʻikai lava ke u ʻalu, Pedro,” ko ʻeku leá ange ia. ʻI heʻene fā mai ki hoku laʻé, naʻá ne tali mai: “ʻOkú ke fuʻu mofi ʻaupito, ka kuo pau ke ke haʻu koe! ʻOku tali mai ʻa e fanga tokouá.” Naʻá ne fai leva ha taha ʻo e ngaahi lotu loto-moʻoni taha kuo faifai peá u fanongo aí.
Hili iá, naʻá ku pehē ange: “ʻAlu ʻo toʻo mai ha fresco (inu fuaʻiʻakau) maʻau. Te u maau ʻi ha miniti nai ʻe hongofulu.” Ko e ongo fāmili Fakamoʻoni pē ʻe ua naʻe nofo ʻi he feituʻu naʻa mau ʻaʻahi ki aí, pea naʻa nau tokangaʻi lelei ʻaupito kimautolu. ʻI he ʻaho hono hokó naʻa mau ʻalu ai ʻo malanga fakataha mo kinautolu, neongo naʻá ku kei tāvaivaia pē ʻi he mofí. He fakaivimālohi ē ke sio ki ha kakai laka hake he toko teaú naʻa nau kau mai ki heʻemau fakataha he ʻaho Sāpaté!
Toe Fai ʻa e Fehikitakí
ʻI he 1975 naʻe fāʻeleʻi mai ai ʻa ʻema tama hono fitú, ko Vaughn. ʻI he taʻu hono hokó, naʻe pau ai ke mau foki ki Kānata ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakapaʻanga. Naʻe ʻikai faingofua ʻa e mavahe mei Nikalākuā koeʻuhí naʻa mau ongoʻi moʻoni ʻa e ivi poupou ʻo Sihová lolotonga ʻemau ʻi aí. ʻI he taimi naʻa mau hiki aí, laka hake ʻi he toko 500 ʻi he feituʻu ʻo ʻemau fakatahaʻangá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá.
Ki muʻa atu, ʻi he taimi naʻe fili ai au mo homa ʻofefine ko Miriam ke hoko ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi Nikalākuā, naʻe ʻeke mai ai ʻe Miriam kiate au: “Tangataʻeiki, kapau ʻe faifai ange peá ke foki ki Kānata, te ke fakaʻatā au ke u nofo heni?” Naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku taumuʻa mavahe, ko ia naʻá ku pehē ange: “Sai, ʻoku lelei!” Ko ia ʻi he taimi naʻa mau mavahe aí, naʻe nofo pē ʻa Miriam ke hokohoko atu ʻene ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ki mui ai, naʻá ne mali mo Andrew Reed. ʻI he 1984 naʻá na maʻu ai ʻa e kalasi hono 77 ʻo Kiliatí, ko e akoʻanga misinale ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe tuʻu he taimi ko iá ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. ʻOku ngāue fakataha ʻa Miriam mo hono husepānití he taimí ni ʻi he Lepupilika Tominiká, ʻo fakahoko ʻa e holi ne fakahūhū kiate ia ʻe he kau misinale lelei ʻi Nikalākuaá.
Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ko e lea ʻa e Tangataʻeikí, “ʻoku ʻikai te mau taʻofi ngofua pē iá,” naʻe kei vela pē ia ʻi hoku lotó. Ko ia ʻi he 1981 ʻi he taimi naʻa mau tānaki ai ha paʻanga feʻunga ke foki ki ʻAmelika Lotolotó, naʻa mau toe hiki ai, ʻi he taimi ko ʻení ki Kositā Lika. Lolotonga ʻa e ngāue ʻi aí, naʻe fakaafeʻi ai kimautolu ke tokoni ki he langa ʻa honau ngaahi fale vaʻa foʻoú. Kae kehe, ʻi he 1985, ko homa foha ko Grant naʻe fiemaʻu ki ai ha tokanga fakafaitoʻo, ko ia naʻa mau toe foki ki Kānata. Naʻe nofo pē ʻa Glen ʻi Kositā Lika ke tokoni ʻi he ngāue langa ʻo e vaʻá, lolotonga ia ko Annette mo Charmaine naʻá na ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe. Ko kimautolu ko ē naʻe mavahe mei Kositā Liká naʻe ʻikai ʻaupito haʻamau misi ʻe ʻikai te mau toe foki ki ai.
Fekuki mo e Faingataʻá
ʻI Sepitema 17, 1993, ʻi heʻene ata ngingila mai ʻa e ʻahó mo laʻā. Ko homa foha lahí, ʻa Mark, mo au naʻá ma fai ha ngāue ʻi he ʻató. Naʻa ma ngāue fakataha pea fetalanoaʻaki ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻo hangē ko ia naʻá ma anga-maheniʻakí. ʻI ha faʻahinga ʻuhinga naʻe ʻikai te u tuʻu totonu ai peá u tō ai mei he funga ʻató. ʻI heʻeku toe aké, ko e meʻa pē naʻá ku sio ki aí ko e ngaahi maama ngingila mo e kakai naʻa nau teunga hina. Ko e loki tokangaʻi fakafaitoʻo fakavavevave ia ʻo e falemahakí.
Koeʻuhi ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú, ko ʻeku fuofua leá pē: “ʻIkai ha toto, ʻikai ha toto!” (Ngāue 15:28, 29) He fakafiemālie ē ke fanongo kia Charmaine ʻokú ne pehē: “ʻOku sai pē, Tangataʻeiki. ʻOku mau ʻi heni kotoa.” Naʻá ku toki ʻilo ki mui naʻe sio ʻa e kau toketaá ki heʻeku kaati fakafaitoʻó, pea ko hono ngāueʻaki ʻo e totó naʻe ʻikai ʻaupito hoko ia ko ha fakakikihiʻanga. Naʻe fasi ʻa hoku kiá pea naʻá ku mamatea kotoa, pea aʻu ʻo ʻikai lava ke u mānava pē ʻiate au.
ʻI he ʻikai toe ngaué, naʻá ku fiemaʻu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ke poupouʻi au ʻe Sihova. Ko ha tafa naʻe fakahoko ʻi hoku kauʻi maʻamaʻá ke fakahū ha tiupi mānava, naʻá ne tāpuni ʻa e halanga ʻea ki hoku ʻōkani leá. Naʻe ʻikai lava ai ke u lea. Naʻe pau ki he kakaí ke nau lau mei hoku loungutú ke mahinoʻi ai ʻa e meʻa naʻá ku feinga ke leaʻakí.
Ko e ngaahi fakamolé naʻe fakautuutu vave ʻa ʻene lahí. Koeʻuhi ko hoku uaifí mo e tokolahi taha ʻo ʻeku fānaú naʻa nau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, naʻá ku fifili pe ʻe hoko nai ai ke nau tuku ʻa e ngāue ko ʻení koeʻuhi kae tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia fakapaʻanga ko ʻení. Kae kehe, naʻe malava ʻa Mark ke ne maʻu ha ngāue ʻo tokoni ai ʻi he māhina pē ʻe tolu ke totongi ʻa e lahi taha ʻo e fakamole ko ʻení. Ko hono olá, naʻe malava ki he tokotaha kotoa ke nau kei hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató tuku kehe pē au mo hoku uaifí.
Naʻe lauingeau ʻa e ngaahi kaati talamonū mo e ngaahi tohi mei he ngaahi fonua kehekehe ʻe ono naʻe fakapipiki ʻi he holisi ʻo hoku loki ʻi falemahakí. Naʻe poupoua moʻoni au ʻe Sihova. Naʻe toe tokoni ʻa e fakatahaʻangá ki hoku fāmilí ʻaki hono tokonaki ha meʻatokoni maʻa kinautolu lolotonga ʻa e taimi ʻi he māhina ʻe nima mo e konga naʻá ku ʻi he loki tokangaʻi fakafaitoʻo fakavavevavé aí. ʻI he ʻaho kotoa pē, naʻe fakamoleki ai ʻe ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻa e houa efiafí mo au, ʻo lautohi mai kiate au mei he Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Tohitapú, pea pehē ki hono fakamatalaʻi mai ha ngaahi meʻa fakalototoʻa naʻe hokosia. Ko ha toko ua ʻi he mēmipa ʻo hoku fāmilí naʻá na teuteu fakataha mo au ki he fakataha fakaefakatahaʻanga taki taha, ko ia ai, naʻe ʻikai ʻaupito te u tō ʻi he meʻakai fakalaumālie mātuʻaki mahuʻingá.
Lolotonga ʻeku kei ʻi he falemahakí, naʻe fai ha tokonaki maʻaku ke u maʻu ha polokalama ʻasemipilī ʻaho makehe. Naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau ngāue ʻo e falemahakí ha neesi hoko pea mo ha toketā ki he mānavá ke na tokangaʻi au ʻi he ʻahó kakato. He meʻa fakafiefia ē ke toe fakataha mo hoku fanga tokoua mo e tuofāfine Kalisitiané! ʻE ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻeku sio ki he laine mai ʻa e lauingeau, ʻi he tatali ki honau faingamālie ke fakafeʻiloaki mai kiate aú.
Tauhi Maʻu ʻa e Tuʻunga Fakalaumālié
Hili ha taʻu nai ʻe taha mei he fakatuʻutāmakí, naʻe malava ke u foki mo hoku fāmilí ki ʻapi, neongo naʻe kei fiemaʻu kiate au ha tokanga fakafaitoʻo houa ʻe 24 ʻi he ʻaho. Ko ha veeni naʻe ʻosi teuteu makehe naʻá ne tokonia au ke u malava ʻo aʻu ai ki he ngaahi fakatahá, ʻa ia naʻe tātātaha ke u liʻaki. Kae kehe, kuo pau ke u lea moʻoni ʻaki, ʻoku fiemaʻu ha fakapapau kae lava ke u ʻalu. Talu ʻeku foki mai ki ʻapi, mo e malava ke u maʻu ʻa e ngaahi fakataha-lahi fakavahe kotoa pē.
Faifai mai pē, ʻi Fepueli 1997, naʻá ku toe malava ai ke lea ʻi ha tuʻunga fakangatangata pē. Ko e niʻihi ʻo ʻeku kau nēsí naʻa nau fanongo ʻi he loto-houngaʻia ki heʻeku vahevahe mo kinautolu ʻa ʻeku ʻamanaki makatuʻunga faka-Tohitapú. Ko ha neesi ʻe taha kuó ne ʻosi lau mai kiate au ʻa e tohi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom kotoa pea pehē ki he ngaahi tohi Taua Leʻo kehé. ʻOku ou fetuʻutaki mo e kakaí ʻaki hono ngāueʻaki ha vaʻakau ke fai ʻaki ha ngāue ʻi he komipiutá. Neongo ko e taipe ʻi he founga ko ʻení ʻoku mātuʻaki fakahela, ʻoku fakakoloa ʻa e kei malava ke kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú.
ʻOku ou tofanga lahi mo ha langa ʻo e neavé. Ka ʻoku hā ngali ko e taimi ʻoku ou vahevahe ai mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi moʻoni faka-Tohitapú pe fanongo ki he ngaahi meʻá ni ʻoku lau mai kiate aú, ʻoku ou ongoʻi ai ha nonga. ʻI he taimi ki he taimi, ʻoku ou fai fakamoʻoni ai ʻi he halá mo hoku uaifi poupoú, ʻa ia ʻokú ne fakamatala maʻaku ʻi he taimi ʻoku ou fiemaʻu ai ha tokoní. ʻI ha ngaahi taimi ʻe niʻihi, kuo malava ai ke u ngāue ko ha tāimuʻa tokoni. Ko e ngāue ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiané ʻokú ne ʻomai kiate au ha ongoʻi ʻo e fiefia, tautefito ki he taimi ʻoku haʻu ai kiate au ʻa e fanga tokouá ʻi he ngaahi fakatahá pe ʻaʻahi mai kiate au ki hoku ʻapí pea ʻoku malava ke u tokoni mo fakalototoʻaʻi ai kinautolu.
Kuo pau ke u lea moʻoni ʻoku faingofua pē ke hoko ʻo loto-mafasia. Ko ia, ʻi he taimi pē ʻoku ou ongoʻi mafasia aí, ʻoku ou lotu leva ʻi he taimi pē ko iá ke u maʻu ha fiefia. ʻI he pō mo e ʻaho ʻoku ou lotu ke kei poupoua maʻu ai pē au ʻe Sihova. Ko ha tohi pe ko ha ʻaʻahi ʻa ha taha ʻokú ne fakafiefiaʻi maʻu pē au. Ko hono lau ha makasini Taua Leʻo pe ko ha ʻĀ Hake! ʻokú ne toe fakafonu hoku ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakatupu langa hake. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lau mai ai kiate au ʻe ha kau neesi kehekehe pē ʻa e ngaahi makasini ko ʻení. Talu mei he fakatuʻutāmaki naʻe hoko kiate aú, kuó u fanongo tuʻo fitu ai ki hono lau kotoa ʻo e Tohitapú ʻi ha ngaahi foʻi tepi kāsete. ʻOku kau ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi founga kehekehe kuo poupoua ai au ʻe Sihová.—Sāme 41:3.
Ko e liliu ʻi hoku ngaahi tuʻungá kuó ne ʻomi ha taimi lahi kiate au ke u fakalaulauloto ai ki he founga ʻoku akoʻi ai kitautolu ki he moʻuí ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e ʻilo totonu ki hono finangaló mo ʻene taumuʻá, ko ha ngāue fakafaifekau mohu ʻuhinga, faleʻi ki he fakapulipuli ʻo e fāmili fiefiá, pea mo ha mahino ke ʻilo ai ʻa e meʻa ke fai ʻi he taimi faingataʻá. Kuo faitāpuekina au ʻe Sihova ʻaki ha uaifi loto-tōnunga mo fakaʻofoʻofa. Ko ʻeku fānaú foki kuo nau tokoniʻi au ʻi he mateaki, pea ko ha meʻa fakafiefia ia kiate au ʻa ʻenau kau kotoa ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Ko hono moʻoní, ʻi Maʻasi 11, 2000, ko homa foha ko Mark mo hono uaifí, ʻa Allyson, naʻá na maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 108 ʻo e Akoʻanga Kiliatí pea vaheʻi ai kinaua ki Nikalākuā. Ko au mo hoku uaifí naʻe malava ke ma kau atu ki heʻena maʻu tohi fakamoʻoni akó. ʻOku malava moʻoni ke u leaʻaki ko e faingataʻá kuó ne liliu ʻeku moʻuí kae ʻikai liliuʻi ai hoku lotó.—Sāme 127:3, 4.
ʻOku ou fakamālō kia Sihova ki he poto kuó ne tokonaki mai ke poupouʻi ai au ke ʻoatu ki hoku fāmilí ʻa e tofiʻa fakalaumālie naʻá ku maʻú. ʻOku fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻi au ʻi he sio ki heʻeku fānaú ʻoku nau tauhi ʻa honau Tokotaha-Fakatupú ʻaki ʻa e fakakaukau tatau mo ia naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai te mau taʻofi ngofua pē ia. Naʻe fekauʻi kimautolu ʻe Sihova ke mau malanga.” Ko e moʻoni, kuo poupoua ʻe Sihova au mo hoku fāmilí ʻi he kotoa ʻo homau ngaahi ʻahó.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Fakataha mo e Tangataʻeikí, ko hoku ongo taʻoketé, mo hoku tuofefiné, ʻi he tafaʻaki ʻa homau fale kaá, naʻe ngāueʻaki lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho tāimuʻá. Ko au ē ʻi he toʻomataʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Fakataha mo hoku uaifí, ʻa Myrna
Ko ha tā ki mui ʻo homau fāmilí
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
ʻOku ou kei faifakamoʻoni fai tohi pē