ʻOku Ikuna ʻa e Lotu Faka-Kalisitiane Moʻoní!
“Naʻe tupu mo ikuna maʻu pē ʻa e folofola ʻa Sihová ʻi ha founga mālohi.”—NGĀUE 19:20, NW.
1. Fakamatalaʻi ʻa e tupu ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí.
ʻI HONO fakalotovelaʻi ʻaki ʻa e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní, naʻe fanongonongo ai ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ha faivelenga naʻe ʻikai malava ke fakamokomoko hifo. Naʻe tohi ha faihisitōlia ʻe taha: “Naʻe mafola atu ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻaki ha tuʻunga vave fakaofo ʻi he māmani Lomá. ʻI he aʻu mai ki he taʻu 100 ʻoku hangehangē ko e vahefonua kotoa pē naʻe tuʻu kauʻāfonua ki he Metiteleniané naʻe ʻi ai ha kulupu Kalisitiane.”
2. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakafepakiʻi ʻa e ongoongo leleí, pea naʻe anga-fēfē hono tomuʻa tala ʻení?
2 Naʻe ʻikai malava ʻe Sētane ko e Tēvoló ke ne fakasīlongoʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané. Kae kehe, naʻá ne tāmateʻi ʻa e maongo ʻa e ongoongo leleí ʻaki ha toe founga ʻe taha—ko e tafoki mei he moʻoní. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e meʻa ko ʻení ʻi heʻene pealapeli fekauʻaki mo e uité pea mo e teá. (Mātiu 13:24-30, 36-43) Naʻe toe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻo pehē ʻe tupu hake ha kau faiako loi ʻi he loto fakatahaʻangá, ʻo ʻomai ʻa e ngaahi lotu mavahe fakatupu ʻauha. (2 Pita 2:1-3) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fakatokanga fakahangatonu ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ko e tafoki mei he moʻoní ʻe hoko ia ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo Sihová.—2 Tesalonaika 2:1-3.
3. Ko e hā naʻe hoko ʻi he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló?
3 ʻI he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe hoko ʻa e ongoongo leleí ʻo kāsia ʻe he ngaahi akonaki mo e ngaahi filōsofia fakapanganí. Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, naʻe hanga ʻe he kau faiako loí ʻo mioʻi mo ʻuliʻi ʻa e pōpoaki maʻa ʻo e moʻoní. Naʻe faifai mai pē, ʻo kāsia ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní ʻe ha meʻa fakangalingali naʻe ui ko Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane. Naʻe tupu hake ai ha kalasi haʻa faifekau ʻa ia naʻa nau feinga ke ʻai ke ʻoua ʻe toe ala maʻu ʻe he kakai lāuvalé ʻa e Tohitapú. Neongo naʻe tupulekina ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau ui kinautolu ko e kau Kalisitiané, naʻe ʻikai ke maʻa ʻenau lotú. Naʻe tupu fakasiokālafi ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane pea hoko ko ha kautaha mālohi mo ha tākiekina ʻiloa ʻi he talatukufakaholo ʻo e Hihifó, ka naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá pe ko hono laumālié.
4. Ko e hā naʻe taʻelavameʻa ai ʻa e filioʻi ʻa Sētane ke fakafepakiʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá?
4 Kae kehe, naʻe pau ke ʻikai lavameʻa ʻa e filioʻi ʻa Sētane ke fakafepakiʻi ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. Naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakapoʻuli taha ʻo e tafoki mei he moʻoní, naʻe kei moʻui pē ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi. Ko e kau tangata naʻa nau hiki-tatau ʻa e Tohitapú naʻa nau tokanga ke fai totonu ia. Ko ia, ʻoku kei tuʻu kakato pē ʻa e Tohitapú tonu, neongo naʻe fakaʻuhingahalaʻi ʻene pōpoakí ʻe he tokolahi naʻa nau taku ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ke faiakoʻaki iá. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí ko e kau mataotao ko ia hangē ko Selome mo Tinitalé naʻa nau loto-toʻa ʻo liliu mo tufaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e laui miliona ʻo e kakaí naʻe fakaʻatā ke nau ala maʻu ʻa e Tohitapú pea kau ki ha founga ʻo e lotu faka-Kalisitiané, neongo naʻe loi.
5. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Tanielá ʻo fekauʻaki mo e ‘ʻilo moʻoní’?
5 Naʻe faai mai pē, hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he tohi ʻa Tanielá, ‘ʻo fakautuutu ʻa e ʻilo moʻoní.’ Kuo hoko ʻeni ʻi he “taimi fakamui”—ʻa e taimi ʻa ia ʻoku tau lolotonga moʻui aí. (Taniela 12:4) Kuo tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ʻofa ki he moʻoní ʻi māmani lahi ki ha ʻiloʻi totonu ʻo e ʻOtua moʻoní mo ʻene taumuʻá. Naʻa mo e hili ʻa e laui senituli ʻa e akonaki ʻo e tafoki mei he moʻoní, ʻoku kei ikuna pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá! ʻI he ʻahó ni, ʻoku fanongonongo ai ʻa e ongoongo leleí ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo fakahanga ʻa e kakaí ki he ʻamanaki ki ha māmani foʻou fakafiefia. (Sāme 37:11) Tau sivisiviʻi ange he taimí ni ʻa e tupu ʻi onopooni ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.
Tupu ʻa e Folofolá ʻi he ʻAho Ní
6. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni naʻe mahino ki he Kau Ako Tohitapú ʻi he aʻu mai ki he taʻu 1914?
6 ʻI he konga ki mui ʻo e senituli hono 19, naʻe ueʻi ai ʻe he moʻoni ʻo e Tohitapú ha kiʻi kulupu ʻo e Kau Ako Tohitapu, ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he aʻu mai ki he 1914 naʻe hoko ʻa e Tohitapú ʻo ʻuhinga kiate kinautolu. Naʻa nau mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻe ueʻi loloto kinautolu ʻe he ʻofa ʻa Sihová ʻi hono fekau hifo hono ʻAló ki he māmaní, ʻo fakaava ai ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá. Naʻa nau toe hoko ʻo ʻilo mo mahinoʻi ʻa e huafa mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. ʻIkai ngata aí, naʻa nau fakatokangaʻi ko e “taimi ʻo e kau Senitailé” naʻe ʻosi ngata ia, ʻo fakaʻilongaʻi ai naʻe ofi ʻa e taimi ki he founga-pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Luke 21:24, King James Version) Ko ha ongoongo lelei lāngilangiʻia ē! Ko e ngaahi moʻoni mālohi ko ʻení naʻe fiemaʻu ke vahevahe atu ki he tokotaha kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻuí!
7. Kuo anga-fēfē ʻa e ikuna ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he taimi ʻi onopōní?
7 Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e kiʻi falukunga ko ia ʻo e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié. ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau kau ki he lotu faka-Kalisitiane moʻoní kuo laka hake ʻi he toko ono milioná. Kuo toe mafola fakasiokālafi foki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, he ʻoku maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua ʻe 235. ʻIkai ngata aí, kuo fakahaaʻi ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú ʻa e mafai, ʻo ne ikunaʻi ai ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻia kotoa pē, fakalotu pea mo e tafaʻaki kehe. ʻOku tānaki atu ʻa e ngāue fakamalanga ko ʻeni ʻi māmani lahí ki he fakamoʻoni taʻealafakakikihiʻi ko ia ko Sīsuú ʻokú ne ʻi ai ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá.—Mātiu 24:3, 14.
8. Ko e hā kuo leaʻaki ʻe he niʻihi ʻo fekauʻaki mo e tupu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
8 Hangē pē ko e lave ʻa e kau faihisitōliá ki he tupu fakaofo ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tokolahi ʻa e kau mataotao kuo nau fakamatala ki he tupu ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he ngaahi taimi ʻi onopōní. ʻI he ʻIunaite Seteté, naʻe tohi fakataha ai ha ongo poto mataotao: “ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 75 kuo maliu atú kuo maʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha tuʻunga taʻehanotatau ʻo e tupú . . . pea kuo hoko pehē ia ʻi ha tuʻunga fakaemāmani lahi.” Ko ha pepa ʻi ʻAfilika Hahake ʻoku lave ai ki he Kau Fakamoʻoní ko e “taha ia ʻo e ngaahi lotu tupu vave taha mo tokaʻi māʻolunga ʻoku ʻiloa fakavahaʻapuleʻanga ʻi heʻene pipiki kakato ki he ngaahi akonaki faka-Tohitapú.” Pea ko ha pepa anga-maheni faka-Katolika, naʻe pulusi ʻi ʻIulope, ʻoku lave ai ki he “tupu fakaʻulia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Ko e hā kuo tokoni ki he tupu ko ʻení?
ʻOku Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻAhó Ni
9. (a) Ko e hā ha ʻuhinga tefito ki he ikuna ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní? (e) ʻOku anga-fēfē hono tohoaki ʻe Sihova ʻa e kakaí kiate iá?
9 Ko ha ʻuhinga tefito ki he ikuna ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ko e ngāue mālohi ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi leá ni ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo tohoaki lelei ʻa e faʻahinga ʻoku hehema totonú, ʻo ʻai ke ongo ki honau lotó. Fakafou ʻi he ngāue fakamalanga ʻa ʻene Kau Fakamoʻoní, ʻoku tohoaki mai ai ʻe Sihova ki heʻene ngāué “ʻa e ngaahi meʻa manakoa ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa”—ʻa e kakai angavaivai hangē ha sipí ʻo e māmaní.—Hakeai 2:6, 7, NW.
10. Ko e hā ʻa e faʻahinga kakai kuo nau tali ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?
10 Kuo ʻikai ngata pē ʻi hono fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau ʻoatu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he tafaʻaki mamaʻo taha ʻo e māmaní; kuó ne ueʻi ʻa e kakai ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongo leleí. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga kuo nau tali ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kuo nau haʻu mei he “matakali fulipē mo e lea, mo e faʻahinga mo e puleʻanga.” (Fakahā 5:9; 7:9, 10) ʻOku maʻu kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo e koloaʻia mo e masiva, ko e kau ako leleí pea mo e taʻeakó. Ko e niʻihi kuo nau tali ʻa e folofolá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e tau mo e fakatanga fefeka, lolotonga iá ko e niʻihi kuo nau fai pehē he lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻo e melino mo e lakalakaimonū. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e founga-pulé, ʻi he ngaahi anga fakafonua kotoa, mei he ngaahi kemi fakamamahí ki he ngaahi palasí, kuo fai ai ʻe ha kakai tangata mo e kakai fefine ha tali lelei ki he ongoongo leleí.
11. ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku hā mahinó?
11 Neongo ʻa e kehekehe fakaofo ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau nofo ʻi he fāʻūtaha fakaekinautolu. (Sāme 133:1-3) ʻOku tānaki atu ʻeni ki he fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá. Ko hono laumālié ko ha ivi mālohi ia ki he leleí ʻokú ne fakaivia ʻene kau sevānití ke nau fakahāhā ʻa e ʻofa, fiefia, melino, anga-ʻofa, mo e ngaahi ʻulungaanga fakamānako kehe. (Kaletia 5:22, 23, NW) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻa e meʻa naʻe tomuʻa tala fuoloa ʻe he palōfita ko Malakaí: “Te mou . . . sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.”—Malakai 3:18.
Ikuna ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Kau Ngāue Faivelengá
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e ngāue fakaʻevangelioó, pea ko e hā ʻa e tali ki heʻenau ngāue fakamalangá ʻoku nau ʻamanekiná?
12 Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ko ha kau maʻu lotu taʻelongomoʻui. ʻOku nau fakahoko ha konga longomoʻui ʻi he ngāue fakaʻevangelioó. Hangē pē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku nau ʻoatu loto-lelei kinautolu ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová. Ko e ngaahi kaungāngāue kinautolu ʻo e ʻOtuá ʻa ia, ʻi he fehoanaki mo hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku nau fakatahatahaʻi ʻa e niʻihi kehé ki he ngāue ʻa Sihová. ʻI he fai peheé, ʻoku nau tapua ai ʻa e meesi mo e ʻofa ʻa Sihová ki he faʻahinga taʻetui ʻo e tangatá. Pea ʻoku nau fai ia neongo ʻa e fetaulaki mo e taʻemahuʻingaʻiá, manukí, mo e fakatangá. Naʻe teuʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ki ha ngaahi tali kehekehe ki he ongoongo leleí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki ʻe lahi ʻi heʻene ʻeiki. Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki; kapau kuo nau tauhi ʻa e lea aʻaku, te nau tauhi ʻa e lea ʻamoutolu foki.”—Sione 15:20.
13. Ko e hā ʻa e ongo tafaʻaki ʻoku masiva ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane kae lahi fau ia ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
13 ʻOku ʻikai malava ke taʻemaongo kiate kitautolu ʻa e faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní mo e faʻahinga ko ia naʻa nau maʻu ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻOku taau ke fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. ʻI he hili ʻa e tohi ʻo fekauʻaki mo e faivelenga fakaʻevangeliō ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku tangilāulau ai ha tokotaha mataotao ʻe taha: “Ka ʻikai ke ʻi ai ha liliu ʻi he founga lolotonga ʻa e siasí koeʻuhi ke toe hoko ʻa e ngafa ʻo e ngāue fakaʻevangelioó ko ha meʻa ʻoku vakai ki ai ko e fatongia ki he tokotaha Kalisitiane papitaiso kotoa pē, pea poupouʻi ʻaki ha tuʻunga lelei ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku fakalaka ʻi he meʻa ʻoku ʻomai ʻe he taʻetuí, ʻoku ngalingali ʻe ʻikai ke tau fai ha fakalakalaka lahi.” Ko e ongo tafaʻaki tonu ko ē ʻoku masiva ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku lahi fau ia ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová! Ko haʻanautolú tui ko ha tui ʻoku moʻui, ko ha tui moʻoni, pea ko ha tui ʻoku makatuʻunga ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻoku ueʻi ai kinautolu ke nau vahevahe atu ki he faʻahinga kotoa ʻe fanongó.—1 Timote 2:3, 4.
14. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki heʻene ngāue fakafaifekaú, pea ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku fakahāhā ʻe heʻene kau ākongá ʻi he ʻaho ní?
14 Naʻe fai mātuʻaki fakamātoato ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo tuku ki ai ʻene tokanga tefitó. Naʻá ne pehē kia Pailato: “Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai au, pea ko e meʻa ko ia kuo u haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakahāʻi ʻa e moʻoni.” (Sione 18:37) ʻOku ongoʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē pē ko e ongoʻi naʻe maʻu ʻe Sīsuú. ʻI hono ʻai ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ki honau lotó, ʻoku nau feinga ke maʻu ha ngaahi founga ke vahevahe atu ai ia ki he tokolahi taha ʻe malavá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi foungá ni ʻoku nau tapua atu ha poto fakaofo.
15. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he niʻihi ʻa e potó ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?
15 ʻI ha fonua ʻe taha ʻi ʻAmelika Tonga, naʻe fononga hifo ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi ha kiʻi tafengavai ʻo e Vaitafe ʻAmasoní ke aʻu ai ki he kakaí mo e moʻoní. Kae kehe, ʻi he hoko ha fekeʻikeʻi fakalotofonua ʻi he 1995, naʻe tapui ai ʻa e fononga ʻa e kakai siviliané ʻi he vaitafé. ʻI he fakapapauʻi ke kei tokonaki ki he faʻahinga mahuʻingaʻiá ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapú, naʻe fili ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ke fakatētē atu ʻa e pōpoakí ʻi he vaitafé. Naʻa nau fai ha ngaahi tohi pea faʻo fakataha ia mo e ngaahi tatau ʻo e makasini Ko e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻi loto ʻi ha ngaahi ngeʻesi hina pelesitiki. Naʻa nau lī leva ʻa e ngaahi foʻi hiná ki he vaitafé. Naʻe fai hokohoko ʻa e meʻá ni ʻi he taʻu ʻe fā mo e konga ʻo aʻu ki hono toe fakaʻatā ʻa e vaitafé ki he kau siviliané. ʻI he veʻe vaitafé kotoa, naʻe fakamālō ai ʻa e kakaí ki he Kau Fakamoʻoní ʻi he ʻū tohí. Ko ha fefine ʻe taha ʻa ia naʻá ne hoko ko ha tokotaha ako Tohitapu naʻá ne fāʻofua ʻiate kinautolu mo tō loʻimata peá ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau ʻe ʻikai ʻaupito te u toe sio kiate kimoutolu. Kae kehe, ʻi he taimi naʻá ku kamata maʻu ai ʻa e ʻū tohí ʻi he ngaahi foʻi hiná, naʻá ku ʻilo naʻe ʻikai ke ngalo au ʻiate kimoutolu!” Ko e niʻihi kehe naʻa nau nofo ʻi he veʻe vaitafé naʻa nau pehē naʻa nau lau maʻu pē ʻa e ʻū makasiní. Ko e ngaahi nofoʻanga lahi naʻa nau maʻu ha “pōsiti ʻōfisi”—ko ha kiʻi fofō ʻa ia naʻe fakatahataha fakataimi ki ai ʻa e ʻū meʻa naʻe tēteé. Ko e feituʻu ia naʻe toutou vakai ki ai ʻa e kau mahuʻingaʻiá ki ha “meili” mei he tafeʻanga vai lahí.
16. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he fakafaingamālieʻi kitautolú ʻo fakaava mai ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻa e hala ki he ngaohi-ākongá?
16 Ko hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻoku tataki mo poupouʻi ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá mo ʻene kau ʻāngelo mālohí. (Fakahā 14:6) ʻI hono fakafaingamālieʻi pē kitautolú, ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi faingamālie taʻeʻamanekina ki he ngaohi-ākongá. ʻI Nairobi, Keniā, naʻe fakaʻosi ai ʻe ha ongo fefine Kalisitiane ʻena ngāue fakamalanga ʻi he ngaahi fale naʻe vaheʻi ange kiate kinauá. Naʻe fakafokifā pē ʻa e fakaofiofi atu ha kiʻi fefine kiate kinaua ʻo ne pehē fiefia ange: “Naʻá ku lotu ke u fetaulaki mo ha taha hangē ko kimouá.” Naʻá ne kōlenga ki he ongo Fakamoʻoní ke na haʻu leva ki hono ʻapí ki ha fetalanoaʻaki, pea naʻe kamata ai ha ako Tohitapu mo ia ʻi he ʻaho pē ko iá. Ko e hā naʻe fakaofiofi fakavave pehē ai ʻa e fefiné ki he ongo Kalisitiané? ʻI he uike nai ʻe ua ki muʻá, naʻe mole atu ai ʻene kiʻi pēpeé ʻi he maté. Ko ia, ʻi heʻene sio ki ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne toʻotoʻo ʻa e kiʻi tuleki “Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Ngaahi ʻOfaʻanga Kuo Maté?” naʻá ne fiemaʻu lahi ʻaupito ia peá ne kole ki he kiʻi tamasiʻí ke ne ʻoange ia maʻana. Naʻá ne fakafisi, kae tuhu ki he ongo Fakamoʻoni naʻá na ʻoange kiate ia ʻa e tulekí. Naʻe vave ʻa e fakalakalaka fakalaumālie ʻa e fefiné peá ne malava lelei ange ai ke fekuki mo e mole fakalotomamahi ʻa ʻene kiʻi tamá.
Kuo Pau ke Ikuna ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
17-19. Ko e hā ʻa e ʻofa kuo fakahāhā ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakafou ʻi he huhuʻí?
17 Ko e tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní ʻoku fehokotaki vāofi ia ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisi Sīsuú. ʻI he hangē ko e huhuʻí, ko e ngāue fakamalangá ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ki he kakai ʻo e feituʻu kotoa pē. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne tohi: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 3:16.
18 Fakakaukau atu fekauʻaki mo e ʻofa naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻi hono tokonaki mai ʻa e huhuʻí. ʻI ha kuonga fuoloa ʻaupito, naʻe fiefia ai ʻa e ʻOtuá ʻi ha vahaʻangatae vāofi mo hono ʻAlo pele tofu-pē-taha-ne-fakatupú, “ko e Kamataʻanga ʻo e Fakatupu ʻe he ʻOtua.” (Fakahā 3:14) ʻOku ʻofa lahi ʻaupito ʻa Sīsū ʻi heʻene Tamaí, pea naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻi hono ʻAló “ʻi he teʻeki ke tanu pou ʻa māmani.” (Sione 14:31; 17:24) Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e ʻAlo ʻofeina ko ʻení ke ne tofanga ʻi he maté kae lava ke maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e moʻui taʻengatá. Ko ha fakahāhā fakatoʻoaloto ē ʻo e ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá!
19 ʻOku fakahā ʻe he Sione 3:17: “Talaʻehai naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa e ʻAlo ki māmāni ke fakamāua ʻa māmani; ka koeʻuhi ke moʻui ʻa mamani ʻiate ia.” Ko ia, naʻe fekau mai ʻe Sihova hono ʻAló ʻi ha ngāue anga-ʻofa ʻo e fakamoʻuí, ʻo ʻikai ko e taha ʻo e fakamaau pe fakahalaia. ʻOku fehoanaki ʻeni mo e ngaahi lea ʻa Pitá: “[Ko Sihová ʻoku] ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.”—2 Pita 3:9.
20. ʻI he founga fē ʻoku felāveʻi ai ʻa e fakamoʻuí ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí?
20 ʻI hono tokonaki mai ʻa e makatuʻunga fakalao ki he fakamoʻuí ʻi ha mole lahi kiate iá, ʻoku finangalo ʻa Sihova ki he tokolahi taha ʻe malavá ke nau ngāueʻaongaʻaki ia. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻIlonga ʻa ia ʻe tautapa ki he huafa ʻo e ʻEiki [“Sihová,” NW] ʻe fakamoʻui. Ka te nau lava fefe ke tautapa ki ha toko taha ʻoku teʻeki ke nau tui ki ai? pea te nau lava fefe ke tui ki ha toko taha kuo teʻeki ke nau fanongo ki ai? pea fefe haʻanau fanongo ʻoka ʻikai ha taha ke malanga?”—Loma 10:13, 14.
21. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e faingamālie ke kau ai ʻi he ngāue fakamalangá?
21 Ko ha monū fakaofo ē ke kau ʻi he ngāue fakamalanga mo fakafaiako ko ʻeni ʻi māmani lahí! ʻOku ʻikai ko ha ngāue faingofua ia, ka neongo ia he fiefia lahi ē ko Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki hono kakaí ʻoku nau moʻui loto-tōnunga ʻaki ʻa e moʻoní pea vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé! Ko ia, tatau ai pē pe ko e hā ho ngaahi tuʻungá, tuku ke ueʻi koe ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo e ʻofá ʻi ho lotó ke ke kau ʻi he ngāué ni. Pea manatuʻi ko e meʻa ko ia ʻoku tau vakai atu ʻoku lavaʻi ʻi māmani lahí ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni fakatupu tuipau kuo vavé ni ke hanga ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakahoko ʻene talaʻofa ke ʻomai ʻa e “ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou” lāngilangiʻia ʻa ia “ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.”—2 Pita 3:13.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā naʻe ʻikai malava ai ʻe he tafoki mei he moʻoní ʻo fakasīlongoʻi ʻa e kau malangaʻi ʻo e ongoongo leleí?
• Kuo anga-fēfē ʻa e ikuna ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau ʻahó?
• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ngāue ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa e huhuʻí ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí?
[Kalafi/Fakatātā ʻi he peesi 16]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakató, sio ki he tohi)
Tupu ʻi he tokolahi ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he senituli hono 20
ʻAvalisi ʻo e Kau Malangá (ʻi he laui miliona)
6.0
5.5
5.0
4.5
4.0
3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
0.5
1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
SELOME
TINITALE
GUTENBERG
HUS
[Maʻuʻanga ʻo e tā]
Gutenberg mo Hus: From the book The Story of Liberty, 1878
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Fanongonongo ʻe he Kau Ako Tohitapú ʻa e ongoongo leleí ʻi he 1920 tupú
[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]
Takatakai ʻi he māmaní ʻoku fai ai ʻe he kakaí ha tali ki he ongoongo leleí
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Hangē pē ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fakahīkihikiʻi ʻe he ngāue fakamalangá ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá