Ko Hono Fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e Faingataʻaʻiá ʻOku Ofi ʻEne Ngatá
ʻI HE feituʻu kotoa pē ʻokú ke sio ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e faingataʻa. ʻOku fakatupunga ia ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻiate kinautolu. ʻOku nau maʻu ʻa e ngaahi mahaki ʻoku fetuku ʻe he fehokotaki fakasinó pe hokosia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo hono ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú pe ʻolokaholó pe ko e ifi tapaká. Pe ʻoku nau fetaulaki nai mo ha ngaahi palopalema fakaemoʻuilelei koeʻuhi ko ha tōʻonga ʻaki ʻa e kai koví. Kae kehe, ʻoku lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai mei he ngaahi tuʻunga pe ngaahi meʻa ʻoku mahulu atu ia ʻi he malava ʻa e tokotaha anga-mahení ke puleʻí: taú, fakamālohi fakafaʻahingá, faihiá, masivá, hongé, mo e mahakí. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku tautefito ʻa e ʻikai malava ʻe he tangatá ke puleʻí ko e faingataʻaʻia ʻoku fekauʻaki mo e hoholo ke motuʻá mo e maté.
ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko e “ʻOtua ko e ʻOfa.” (1 Sione 4:8) Ko e hā leva kuo fakaʻatā ai ʻe ha ʻOtua ʻofa ʻa e faingataʻá ni kotoa ke kei hokohoko atu ʻi ha ngaahi laui senitulí? Ko ʻafē te ne fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga ko iá? Ke tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau vakaiʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e tangatá. ʻE tokoni eni ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá pea mo e meʻa te ne fai ki aí.
Ko e Meʻaʻofa ʻo e Fili Tauʻatāiná
ʻI hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki tangatá, naʻá ne fakatupu ia ʻo laka hake ʻi ha sino pē fakataha mo ha foʻi ʻuto. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIví ke na hoko ko ha ongo fuʻu lōpoti ʻatamai-noa. Naʻá ne fokotuʻu ʻiate kinaua ʻa e tufakanga ʻo e fili tauʻatāiná. Pea ko ha meʻaʻofa lelei ia, he “naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.” (Senesi 1:31) ʻIo, “ʻoku haohaoa ʻene ngaue.” (Teutalonome 32:4) ʻOku tau fakahoungaʻi kotoa ʻa e meʻaʻofa ko ʻeni ʻo e fili tauʻatāiná koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau loto ke puleʻi kotoa mai ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ngāué ʻo ʻikai ʻaupito ʻi ai haʻatau fili ʻi ha meʻa.
Kae kehe, naʻe hoko nai ʻa e meʻaʻofa lelei ʻo e fili tauʻatāiná ke ngāueʻaki taʻefakangatangata? ʻI he ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ki he muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku tali mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Fai ʻo ngali ko ha kau tauʻataina, ʻo ʻikai hange ko ha kakai ʻoku ngaue ʻaki ʻa e tauʻataina ko e pulonga ʻo e lotokovi, kae ngali ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 2:16) Ki he lelei ʻa e kakaí, kuo pau ke ʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata. Ko ia ai, ko e fili tauʻatāiná naʻe pau ke puleʻi ʻaki ʻa e tuʻutuʻuni ʻo e laó. Ka ʻikai, ʻe iku ki he maveuveu.
Lao ʻa Hai?
Ko e lao ʻa hai naʻe pau ke ne fakapapauʻi ʻa e ngaahi fakangatangata totonu ʻo e tauʻatāiná? Ko e tali ki he fehuʻi ko ení ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻuhinga tefito kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá. Koeʻuhi naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá, ʻokú ne ʻiloʻi lelei taha ai ʻa e lao ʻoku fiemaʻu ke nau talangofua ki ai ki he lelei pē ʻa kinautolú pea ki he lelei ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fokotuʻu ia ʻe he Tohitapú ʻo peheni: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai.”—Aisea 48:17.
ʻOku hā mahino, ko ha poini mātuʻaki mahuʻinga eni: Naʻe ʻikai fakatupu ʻa e tangatá ke tauʻatāina mei he ʻOtuá. Naʻá ne ngaohi kinautolu ʻi ha faʻahinga founga ʻa ia ko ʻenau lavameʻá mo ʻenau fiefiá ʻoku fakatefito ia ʻi he talangofua ki heʻene ngaahi lao māʻoniʻoní. Naʻe pehē ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Selemaiá: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23.
Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻulaloa ki heʻene ngaahi lao ʻi natulá, hangē ko e lao ʻo e kalāvité. ʻI he tuʻunga tatau, naʻá ne ngaohi ʻa e tangatá ke nau moʻulaloa ki heʻene ngaahi lao fakaeʻulungāngá, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ke maʻu ai ha sōsaieti feongoongoi. ʻI he ʻuhinga lelei leva, ʻoku naʻinaʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou.”—Palovepi 3:5.
Ko ia ai, ʻe ʻikai ʻaupito malava ke lavameʻa ʻa e fāmili fakaetangatá ʻi hono puleʻi ia taʻekau ai ʻa e tuʻunga-pule ʻa e ʻOtuá. Ko e feinga ke tauʻatāina meiate iá, ʻe fakakaukauʻi ai ʻe he kakaí ha fokotuʻutuʻu fakasōsiale, fakaʻekonōmika, fakapolitikale pea mo fakalotu ʻa ia ʻe hoko ʻo fepakipaki, pea ‘ʻe pule ai ʻa e tangatá ki he kakaí ke nau kovi ai.’—Koheleti 8:9.
Ko e Hā Naʻe Fehālaakí?
Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ha kamataʻanga haohaoa. Naʻá na maʻu ʻa e sino mo e ʻatamai haohaoa pea mo ha ngoue palataisi ke hoko ko hona ʻapi. Kapau naʻá na ʻulutukua ki he pule ʻa e ʻOtuá, naʻá na mei nofo haohaoa mo fiefia ai pē. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá na mei hoko ko e ongo mātuʻa ʻa ha fāmili fakaetangata haohaoa, mo fiefia fakalūkufua ʻoku nofo ʻi ha māmani palataisi. Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ki he matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—Senesi 1:27-29; 2:15.
Kae kehe, naʻe ngāuehalaʻaki ʻe heʻetau ʻuluaki ongo kuí ʻa ʻena tauʻatāina ke filí. Naʻá na maʻu hala ʻo pehē ʻe malava pē ke na lavameʻa ʻi he tauʻatāina mei he ʻOtuá. ʻI heʻena fili tauʻatāina pē ʻa kinauá, naʻá na manga atu ai ki tuʻa mei he ngaahi ngatangataʻanga ʻo ʻene ngaahi laó. (Senesi, vahe 3) Koeʻuhi naʻá na fakataleʻi ʻene tuʻunga-pulé, naʻe ʻikai te ne kei moʻuaʻaki ai ke fakatolonga ʻa hona tuʻunga haohaoá. ‘Naʻá na fai kākā ki ai, ʻo ʻikai nofo ko ʻene fanau, pea ko hona mele pe.’—Teutalonome 32:5.
Mei he taimi naʻá na talangataʻa ai ki he ʻOtuá, naʻe kamata ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na hōloa ʻi he sino pea mo e ʻatamai. He ko Sihova ʻa e matavai ʻo e moʻuí. (Sāme 36:9) Ko ia, koeʻuhi ko ʻena fakamavaheʻi kinaua meia Sihová, naʻe hoko ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ʻo taʻehaohaoa pea faai atu ʻo na mate. (Senesi 3:19) ʻI he huʻufataha mo e ngaahi lao ʻo e tukufakaholo fakakēnisí, ʻe maʻu pē ʻe heʻena fānaú ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe heʻenau ongo mātuʻá. Pea ko e hā ʻa e meʻa ko iá? Ko e taʻehaohaoa mo e mate. Ko ia ai, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Nae hoko mai ae agahala ki mamani, moe mate mei he agahala, i he tagata be taha [ʻĀtama]; bea nae behe ae hoko oe mate ki he kakai kotoabe, he kuo agahala kotoabe.”—Loma 5:12, PM.
Ko e ʻĪsiu Tefitó—Tuʻunga-Hau
ʻI he taimi ne angatuʻu ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, naʻá na poleʻi ʻa hono tuʻunga-haú, ʻa ia, ko ʻene totonu ke pulé. Naʻe mei malava pē ke fakaʻauha kinaua ʻe Sihova pea kamata foʻou ʻaki ha ongo meʻa kehe, ka naʻe ʻikai ke mei fakaleleiʻi ai ʻa e ʻīsiu ia pe ko e tuʻunga-pule ʻo hai ʻoku totonu mo lelei taha ki he kakaí. ʻI hono fakaʻatā ha taimi ke fakatupulekina ai haʻana sōsaieti ʻo fakatatau ki heʻena ngaahi fakakaukau pē ʻa kinauá, ʻe fakahāhaaʻi moʻoni ai ʻe he tangatá pe ʻe lavameʻa nai ʻa e tuʻunga-pule ʻoku tauʻatāina mei he ʻOtuá.
Ko e hā ʻoku tala mai kiate kitautolu ʻe he laui afeʻi taʻu ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá? ʻI he kotoa ʻo e ngaahi senituli ko iá, kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakasōsiale, fakaʻekonōmika, fakapolitikale, mo fakalotu lahi. Kae kehe, kuo kei hokohoko pē ʻa e fulikivanú ia mo e faingataʻá. Ko hono moʻoní, ‘ko e kakai koví kuo nau fakaaʻau atu mei he koví ki he kovi,’ tautefito ki hotau taimí.—2 Tīmote 3:13.
Naʻe mātā ʻe he senituli 20 ha tumutumu ʻo ha ngaahi lavameʻa fakasaienisi mo fakangāue. Ka naʻá ne toe mātā foki ʻa e faingataʻa kovi tahá ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e matakali ʻo e tangatá. Pea neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi fakalakalaka fakafaitoʻo kuo aʻusiá, ʻoku kei moʻoni pē ʻa e lao ia ʻa e ʻOtuá: Ko e faʻahinga ʻo e tangata ʻoku mavahe mei he ʻOtuá—ʻa e matavai ʻo e moʻuí—ʻoku hoko ʻo puke, tupu ʻo motuʻa, pea mate. He māʻalaʻala moʻoni ē ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai malava ʻe he tangatá ke ‘fakaʻuli ʻene ʻalú’!
Fakahāhaaʻi ʻa e Tuʻunga-Hau ʻo e ʻOtuá
ʻI hono fakalūkufuá, ko e meʻa fakamamahi ko eni kuo hokosia ʻi he tauʻatāina mei he ʻOtuá kuo fakahaaʻi ai ko e pule ʻa e tangatá ʻo mavahe meiate iá ʻe ʻikai ʻaupito malava ke lavameʻa. Ko e tuʻunga-pule pē ʻa e ʻOtuá te ne malava ke ʻomai ʻa e fiefiá, fāʻūtahá, moʻuileleí mo e moʻuí. ʻIkai ngata aí, ko e Folofola taʻefehālaaki ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Tohitapu Māʻoniʻoní, ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e pule tauʻatāina ʻa e tangatá mei he ʻOtuá. (2 Timote 3:1-5) Ko hono fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e meʻá ni pea mo e fulikivanú mo e faingataʻá ʻoku ofi hono ngataʻangá.
ʻE vavé ni ke kau mai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa ʻa e tangatá. ʻOku talamai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu: “ʻI he taimi ʻo e ngaahi tuʻi ko ia [ngaahi tuʻunga-pule fakaetangata lolotongá], ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga [ʻi hēvani] ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule ʻe ʻikai tuku ki ha kakai kehe [ʻe ʻikai ʻaupito ke toe pule ʻa e tangatá ki he māmaní]: ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia [ngaahi tuʻunga-pule lolotongá], kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.”—Taniela 2:44.
Ko hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihova ko e ʻOtuá fakafou ʻi he Puleʻanga fakahēvaní ko e kaveinga ia ʻo e Tohitapú. Naʻe ngāueʻaki eni ʻe Sīsū ko ʻene tefitoʻi akonaki tuʻu-ki-muʻa tahá. Naʻá ne pehē: “ʻE ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.”—Mātiu 24:14.
ʻI he taimi ʻe fetongi ai ʻe he tuʻunga-pule ʻo e ʻOtuá ʻa e pule ʻa e tangatá, ko hai ʻe haó pea ko hai ʻe ʻikaí? ʻI he Palovepi 2:21, 22, ʻoku fakapapauʻi mai ai: “Ko e kau angatonu [ʻa ia ʻoku nau pouaki ʻa e pule ʻa e ʻOtuá] te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe. Ka ko e kakai kovi [ʻa ia ʻoku ʻikai te nau pouaki ʻa e pule ʻa e ʻOtuá] ʻe tuʻusi mei he fonua.” Naʻe hiva ʻa e tangata-tohi-sāme fakamānavaʻi fakaʻotuá: “ʻOku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku faikovi . . . Ka ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi. Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—Sāme 37:10, 11, 29.
Ko ha Māmani Foʻou Fakaofo
ʻI he malumalu ʻo e tuʻunga-pule ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe tataki atu ʻa e kau hao moʻui ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá ki ha māmani kuo toʻo mei ai ʻa e fulikivanú mo e faingataʻá. ʻE tokonaki ai ʻa e fakahinohino foaki faka-ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻi he faai atu ʻa e taimí “ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” (Aisea 11:9) Ko e akonaki fakatupu langa hake, mo ʻaonga ko ení ʻe iku ia ki ha sōsaieti fakaetangata melino mo feongoongoi moʻoni. Ko ia ai, ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha tau, fakapō, fakamālohi, tohotoho, kaihaʻa, pe ko ha faʻahinga hia kehe.
ʻE tafe atu ʻa e ngaahi ʻaonga fakaofo fakamatelié ki he faʻahinga ʻo e tangata talangofua ʻa ia ʻe nofo ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻE toʻo ʻa e ngaahi nunuʻa kovi kotoa pē ʻo e angatuʻu ki he pule ʻa e ʻOtuá. Ko e taʻehaohaoá, puké, taʻumotuʻá, mo e maté ʻe hoko ia ko e ngaahi meʻa pē ʻo e kuohilí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “ʻOku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” Tānaki atu ki aí, ʻoku talaʻofaʻaki ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa.” (Aisea 33:24; 35:5, 6) He fakalotofiefia ē ke fiefia ʻi ha sino moʻuilelei longomoʻui ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻo taʻengata!
ʻI he malumalu ʻo e tataki anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e kau nofo ʻi he māmani foʻou ko iá te nau ngāueʻaki honau iví mo e pōtoʻí ke langa ʻaki ha palataisi fakaemāmani lahi. ʻE mole ʻo taʻengata ʻa e masivá, fiekaiá, mo e tukuhāusiá, he ʻoku pehē ʻe he kikite ʻa ʻAiseá: “Te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua. ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe.” (Aisea 65:21, 22) Ko e moʻoni, “te nau nofo taki taha ʻi hono lolo vaine, pea ʻi hono lolo fiki; ʻo ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha.”—Maika 4:4.
ʻE tali ʻe he māmaní ʻa e tokanga anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e faʻahinga ʻo e tangata talangofuá. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi fakapapau Fakatohitapu ko ení: “E fiefia ae toafa moe botu lala koeuhi ko kinautolu, bea e fiefia ae botu liaki, bea fiji o hage koe lose. . . . E tubu i he toafa ae gaahi vai, moe gaahi vaitafe i he botu lala.” (Aisea 35:1, 6, PM) “Ke mafola mai ʻa e koane ʻi he fonua, pea lea hange ko Lepanoni hono fua ʻi he funga moʻunga.”—Sāme 72:16.
Fēfē ʻa e laui piliona ʻo e kakai kuo nau maté? Ko e faʻahinga ʻoku ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá ʻe toe fakafoki mai ki he moʻuí, he “ʻe faifai pea hoko ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.” (Ngāue 24:15) ʻIo, ko e kau maté ʻe toe fakafoki mai ke moʻui. ʻE akoʻi kinautolu ki he ngaahi moʻoni fakaofo ʻo e tuʻunga-pule ʻa e ʻOtuá pea ʻoange mo e faingamālie ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisí.—Sione 5:28, 29.
ʻI he ngaahi meʻá ni, ʻe hanga ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakafoki fakaʻaufuli ʻa e tuʻunga kovi ʻo e faingataʻá, puké, mo e maté ʻa ia kuó ne fakapōpulaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha ngaahi laui afeʻi taʻu. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha puke! ʻIkai toe ʻi ai ha kau faingataʻaʻia! ʻIkai toe ai ha mate! Ko e ʻOtuá te ne “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; [ʻe] mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.”—Fakahā 21:3, 4.
Ko e founga ia ʻe fakangata ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá. Te ne fakaʻauha ʻa e māmani fakameleʻi ko ení pea ʻomai ha fokotuʻutuʻu foʻou fakalūkufua ʻo e ngaahi meʻá ʻa ia ʻe “nofo ai ae maonioni.” (2 Pita 3:13, PM) He ongoongo lelei ē! ʻOku tau fuʻu fiemaʻu moʻoni ʻa e māmani foʻou ko iá. Pea ʻe ʻikai fuoloa ʻetau tatali ke mamata aí. Mei hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite faka-Tohitapú, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ofi mai ʻa e māmani foʻoú, pea ko hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá ʻoku ofi ki hono ngataʻangá.—Mātiu 24:3-14.
[Puha ʻi he peesi 8]
Ko e Taʻelavameʻa ʻa e Pule Fakaetangatá
Fekauʻaki mo e tuʻunga-pule fakaetangatá, naʻe pehē ʻe he Taki Siamane ki muʻa ko Helmut Schmidt: “Ko kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá . . . kuo tau puleʻi filifilimānako ʻataʻatā maʻu pē ʻa e māmaní, pea ko hono lahi tahá naʻe kovi ʻaupito. . . . Kuo ʻikai ʻaupito te tau puleʻi fakaʻaufuli ia ʻi he melino.” Naʻe fakahaaʻi ʻe he Human Development Report 1999: “ʻOku līpooti ʻe he ngaahi fonua kotoa pē ʻa e keina ʻa honau faʻunga fakasōsialé, ʻe he maveuveu fakasōsialé, lahi ange ʻo e faihiá, mo e lahi ange ʻo e fakamālohi ʻi ʻapí. . . . Ko e tailiili fakalūkufua ʻa e māmaní ʻoku tupulekina ia, ʻo mahulu atu ʻi he ngaahi malava fakafonua ke fekuki mo iá, pea fakalaka ia ʻi he ngaahi tokoni mei tuʻapuleʻangá.”
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
“Te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.”—Sāme 37:11
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 8]
Fika tolu mei ʻolungá, faʻē mo ʻene tama: FAO photo/B. Imevbore; ʻi laló, pā: U.S. National Archives photo