LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 8/15 p. 4-7
  • ʻAi Ho Taimi Talavoú ke Lavameʻa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAi Ho Taimi Talavoú ke Lavameʻa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Feohi Lelei mo e Niʻihi Kehé
  • Loto-Moʻua Fekauʻaki mo e Kahaʻú
  • Fakamatala Moʻoni
  • Lavameʻa ʻi he Taimi Talavoú
  • Kau Talavou, ʻOku Mou Tokateu ki he Kahaʻú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kau Talavou​—⁠Ko e Hā ʻOku Mou Tulitāupau ki Aí?
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Kau Talavou​—ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1993
  • ʻAi Hoʻo Moʻuí ke Lavameʻa!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 8/15 p. 4-7

ʻAi Ho Taimi Talavoú ke Lavameʻa

KO E kau nofo ʻi ha fonua ʻIulope ʻe taha naʻe kole ange ke nau fili mei he meʻa ʻe tolu: ko e fakaʻofoʻofá, koloaʻiá, pe ko e talavoú. Ko e fili muʻomuʻá ko e talavoú. ʻIo, ko e kakai ʻo e ngaahi kulupu taʻumotuʻa kotoa pē ʻoku nau vakai ki he ngaahi taʻu hongofulutupú pea mo e 20 tupu siʻí ko ha taimi makehe ia ʻi he moʻuí. Pea ʻoku fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e kau talavoú ke nau fai ha liliu lavameʻa mei he tuʻunga kei siʻí ki he tuʻunga ʻo e kakai lalahí. Ka ʻe anga-fēfē?

ʻE lava ke tokoni ʻa e Tohitapú? Ko e tali pau ki aí ko e ʻio. Tau sivisiviʻi angé ʻa e tafaʻaki ʻe ua ʻa ia ʻe lava ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha tokoni makehe ki he toʻutupú, mahalo ʻo tokoni lahi ange ia ki he toʻutupú ʻi ha toe kulupu taʻumotuʻa kehe.

Feohi Lelei mo e Niʻihi Kehé

Ko e Jugend 2000 ko ha līpooti ia ʻo ha savea lahi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau, mahuʻingaʻia, mo e tōʻonga ʻa e toʻutupu laka hake ʻi he toko 5,000 ʻi Siamane. ʻOku fakahā ʻe he saveá ko e taimi ko ē ʻoku tuli ai ʻa e kau talavoú ki he ngaahi fakafiefia ʻi he taimi mālōloó​—hangē ko e fanongo fasí, kau ʻi he ngaahi sipotí, pe ʻeva noaʻia holó​—ʻoku nau meimei feohi maʻu pē ai mo e niʻihi kehe. Mahalo ko e toʻutupú ʻoku nau loto ke feohi mo honau toʻumeʻá, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe kulupu taʻumotuʻa kehe. Ko e moʻoni ʻoku hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi fakapulipuli ki he lavameʻa ʻi he talavoú ko e feohi lelei mo e niʻihi kehé.

Ka ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke feohi lelei mo e niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ko e ngaahi vā fakaetangatá ko ha tafaʻaki ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kau talavoú mo e finemuí ʻoku faʻa ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema. ʻOku lava ke hoko heni ʻa e Tohitapú ko ha tokoni moʻoni. ʻOku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tataki tefito ki he kau talavoú ʻi hono langa hake ha ngaahi vā mafamafatatau. Ko e hā e lau ʻa e Tohitapú?

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e ngaahi vā fakaetangatá ʻoku ui ia ko e Lao Koulá: “Fai maʻu pē ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa te ke saiʻia ke nau fai atu kiate koé.” Ko e faiʻaki ʻa e tokaʻi, fakangeingeia, mo e anga-ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau faiʻaki atu kiate koe ʻa e meʻa tatau. Ko e tōʻonga anga-ʻofá ʻe lava ke ne holoki ha ʻatimosifia fetēleni mo faingataʻa. Kapau ʻokú ke hoko ʻo ʻiloa ʻi hoʻo tōʻonga fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé, ngalingali te ke maʻu ai ʻenau tokanga makehé mo ʻenau leleiʻiá. ʻIkai ʻoku ʻai koe ke ke ongoʻi fiefia, ʻi hono tali koe ʻe he niʻihi kehé?​​—Mātiu 7:​12, Revised English Bible.

ʻOku faleʻi koe ʻe he Tohitapú ke ke “ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” ʻOku fiemaʻu ke ke ʻofa kiate koe ʻi he ʻuhinga ko hoʻo tokangaʻi koe pea maʻu mo ha tuʻunga lelei ʻo e tokaʻi-kitá, ʻo ʻikai ke fuʻu lahi pea ʻikai ke fuʻu siʻisiʻi. Ko e hā ʻoku tokoni ai iá? Sai, kapau ʻoku ʻikai te ke ongoʻi lelei fekauʻaki mo koe, te ke fakaanga tōtuʻa nai ai ki he niʻihi kehé, ʻa ia ʻokú ne taʻofi ai ʻa e ngaahi vā ʻoku leleí. Ka ko e fakamahuʻingaʻi-kita mafamafatataú ko ha makatuʻunga ia ʻa ia ʻe lava ke ke langa hake ai ha ngaahi kaumeʻa mālohi.​​—Mātiu 22:39.

Ko hono fakatupu pē ha kaumeʻá, ʻoku fiemaʻu ke fakamaʻu ia ʻaki ʻa e feinga ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi. Ko hono fakamoleki ha taimi ʻi ha feohi ʻoku totonu ke ne ʻai koe ke ke ongoʻi fiefia, koeʻuhi “ʻoku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” Ko e founga ʻe taha ʻo e foakí ko e fakamolemolé, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa hono fakangaloʻi ʻa e fanga kiʻi fehālaaki īkí pea ʻoua ʻe ʻamanekina ke haohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Tuku hoʻomou fakaʻatuʻí ke ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa.” Ko e moʻoni, “mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe.” Fēfē kapau ʻe fakahaaʻi atu ʻe ha kaumeʻa ha vaivaiʻanga ʻi hoʻo tafaʻakí? ʻOku anga-fēfē ʻa hoʻo tali ki aí? Fakakaukau ki he akonaki ʻaonga ko eni mei he Tohitapú: “Oua naa ke ita vave i ho laumalie,” koeʻuhi “ko e ngaahi tā ʻoku fai ʻe ha kaumeʻá ʻoku ʻuhinga lelei ia.” ʻIkai ʻoku moʻoni ʻoku tākiekina ʻe he ngaahi kaumeʻá hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá, mo e tōʻongá? Ko ia ai, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Oku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe he faʻa talanoa kovi.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, “koia oku aeva fakataha moe kakai boto e boto ai ia.”​​—Ngāue 20:​35, NW; Filipai 4:​5, NW; Loma 12:​17, 18; Koheleti 7:​9, PM; Palovepi 13:​20, PM; Palovepi 27:​6, REB; 1 Kolinito 15:33.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe Marco ʻa e kau talavou mo e finemui tokolahi ʻi heʻene pehē: “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ko ha tokoni lahi ia ki he feohi lelei mo e niʻihi kehé. Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ou ʻiloʻí ʻoku nau moʻui pē maʻanautolu pea mo e meʻa ʻe lava ke nau maʻu mei he moʻuí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau fakakaukau, ʻo ʻikai fuʻu lahi kiate kitautolu, ka ki he niʻihi kehé. Hangē ko ia ʻoku lava ke u ʻiloʻí, ko e fakaofiofi lelei taha ia ki he ngaahi vā lelei fakaetangatá.”

Ko e meʻa ʻoku ako ʻe he toʻutupu hangē ko Marco mei he Tohitapú ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he taimi talavoú ka ʻi ha ngaahi taʻu ʻi he kahaʻú. Pea ʻi he fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻoku tau maʻu ha toe founga ʻe taha ʻe lava ke hoko ai ʻa e Tohitapú ko e tokoni makehe ki he toʻutangata kei siʻi angé.

Loto-Moʻua Fekauʻaki mo e Kahaʻú

Ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau maʻu ha ʻatamai fifili. Mahalo pē laka hake ʻi ha toe kulupu taʻumotuʻa kehe, ʻoku nau loto ke ʻilo ki he meʻa ʻoku hokó pea mo hono ʻuhingá. Pea ko e Tohitapú, laka hake ʻi ha toe tohi kehe, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní pea tala mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻa ke ʻamanekina ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa eni ʻoku loto ʻa e toʻutangata kei siʻi angé ke ʻiloʻí. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻí?

Sai, neongo ʻoku fai ʻa e tui lahi ʻoku moʻui pē ʻa e kau talavoú maʻá e lolotongá, ʻoku fakahaaʻi ʻe ha ngaahi savea ʻe niʻihi ha fakakaukau ʻoku kiʻi kehe ange. ʻOku fakahaaʻi ai ʻoku faʻa fakatokangaʻi lelei ʻe he kau talavoú ʻa e meʻa ʻoku hoko takatakai ʻiate kinautolú, pea nau toki ʻomai leva ʻenau ngaahi fakamulituku pē ʻanautolu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe ngalingali hoko ki he moʻuí ʻi he kahaʻú. Ko e fakamoʻoni ki he meʻá ni he ko e toko 3 mei he toko 4 ʻo e kau talavou mo e finemuí ʻoku nau “faʻa” fakakaukau pe “mātuʻaki faʻa” fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú. Neongo ko e kau talavoú ʻoku nau fakatuʻamelie fakalūkufua, ko e tokolahi ʻo e toʻutupú ʻoku nau vakai ki he kahaʻú mo ha loto-moʻua.

Ko e hā ʻoku loto-moʻua aí? Ko e tokolahi ʻo e kau talavou ʻi he ʻaho ní kuo nau hokosia ʻa e ngaahi palopalema ʻi he faihiá, fakamālohí, mo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻOku hohaʻa ʻa e kau talavoú fekauʻaki mo hono maʻu ha ngāue tuʻumaʻu ʻi ha sōsaieti feʻauʻauhi. ʻOku nau ongoʻi ʻoku tenge kinautolu ke nau maʻu ha ngaahi tuʻunga lelei ʻi he akó pe ke hoko ko ha tokotaha lavameʻa māʻolunga ʻi he ngāueʻangá. Naʻe tangilāulau ha tokotaha taʻu 17: “ʻOku tau nofo ʻi ha sōsaieti siokita anga-fakamamahi. ʻOku feinga ʻa e tokotaha kotoa ke fai pē ʻene meʻa ʻoku loto ki aí. Kuo pau maʻu pē ke ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo faí, pea ʻoku ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u loto-mamahi.” Ko ha toe talavou ʻe taha, taʻu 22, naʻá ne pehē: “Ko e kau lavameʻá ʻoku lele lelei ʻenau moʻuí pea lava ke nau nofo fiemālie. Ko e faʻahinga ʻoku ʻi ha tuʻunga kehe mei aí, ʻa ia ʻi ha ʻuhinga kehekehe ʻoku ʻikai ai te nau lavameʻá, ʻoku nau nofo ai pē ʻi ha tuʻunga māʻulalo.” Ko e hā ʻoku feʻauʻauhi pehē fau ai ʻa e moʻuí? ʻE ʻi ha founga pehē maʻu ai pē ʻa e moʻuí?

Fakamatala Moʻoni

ʻI he taimi ʻoku vakai ai ʻa e toʻutupú mo e hohaʻa pe loto-moʻua ki he sōsaietí, ʻoku nau loto-tatau ai​—ʻi he ʻilo pe taʻeʻilo ki ai​—mo e Tohitapú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e “sōsaieti siokita anga-fakamamahi” ʻi he ʻaho ní ko ha fakaʻilonga ia ʻo e taimí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo hotau ʻahó ʻi haʻane tohi ki ha talavou ko hono hingoá ko Tīmote: “ʻE ʻi heni ʻa e ngaahi taimi tauhaʻa ʻo faingataʻa ke fekuki mo ia.” Ko e hā ʻe tauhaʻa aí, pea ko e hā ʻe faingataʻa ai ke fekuki mo iá? Koeʻuhi, hangē ko e hoko atu ʻa e tohi ʻa Paulá, ko e kakaí te nau hoko ko e “kau ʻofa kiate kinautolu pē, kau ʻofa ki he paʻangá, ʻafungi, hīkisia, . . . taʻehoungaʻia, taʻemateaki, . . . anga-kakaha.” ʻIkai ko ha fakamatalaʻi totonu ia ʻo e anga ʻo e kakai tokolahi ʻi he ʻaho ní?​​—2 Timote 3:​1-3, NW.

ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ko e ngaahi taimi tauhaʻa ko ení ʻe hoko ia “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ki muʻa ke fakahoko mai ha ngaahi liliu lahi ki he sōsaieti kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi liliú ni te ne uesia ʻa e tokotaha kotoa, ʻo tatau pē ʻa e talavou mo e taʻumotuʻa. Ko e faʻahinga liliu fēfē? Ko ha founga-pule fakahēvani ʻe vavé ni ke ne fetongi ʻa e tuʻunga pule ki he ngaahi meʻa ʻa e tangatá, pea ko e faʻahinga ʻe pule ki aí te nau fiefia ʻi he “melino lahi” ʻi he feituʻu kotoa pē. “Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.” Ko e ngaahi ongoʻi loto-moʻua mo hohaʻá ʻe hoko ko e ngaahi meʻa pē ʻo e kuohilí.​—Sāme 37:​11, 29.

Ko e Tohitapú pē ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamaama alafalalaʻanga ki he kahaʻú. ʻI hono ʻiloʻi ʻe ha talavou ʻa e meʻa ke ʻamanekina ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hoko maí, ʻe lava ke ne teuteu ai ki ha ngaahi fakalakalaka pea ongoʻi malu mo mapuleʻi lahi ange ʻa ʻene moʻuí. ʻOku fakasiʻisiʻi ʻe he ongoʻi ko ení ʻa e loto-mafasiá mo e loto-moʻuá. ʻI he foungá ni, ko e fiemaʻu makehe ʻa e toʻutangata kei siʻi angé​—ke mahinoʻi ʻa e sōsaietí pea ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe ʻomai ʻe he kahaʻú​—ʻoku ʻomai ia ʻi he Tohitapú.

Lavameʻa ʻi he Taimi Talavoú

Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻo e lavameʻa ʻi he taimi talavoú? Ko ha tuʻunga ako lelei, ngaahi koloa fakamatelie, mo ha ngaahi kaumeʻa tokolahi? ʻE fakakaukau pehē nai ʻa e tokolahi. Ko e taʻu hongofulutupú mo e 20 tupu siʻí ʻoku totonu ke tokonaki mai ai ki ha tokotaha ha kamata lelei ki he moʻui ʻamuí. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ko e lavameʻa ʻi he talavoú ko hano fakahaaʻi nai ia ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻamuí.

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, ʻe lava ke tokoniʻi ʻe he Tohitapú ha tokotaha kei talavou ke ne lavameʻa ʻi hono ngaahi taʻu siʻí. Kuo hokosia eni ʻe he kau talavou tokolahi ʻi heʻenau moʻuí tonu. ʻOku nau lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó. (Sio ki he “Fakamatala mei ha Sevāniti Kei Talavou ʻa Sihova,” ʻi he peesi 6.) Ko e moʻoni, ko e Tohitapú ko ha tohi moʻoni ia maʻá e toʻutupu ʻi he ʻaho ní koeʻuhi ʻoku lava ke ne tokoniʻi kinautolu ke nau “tuʻu kakato . . . kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.”​—2 Timote 3:​16, 17.

[Fakamatala ʻi he peesi 5]

Ko e taha ʻo e ngaahi fakapulipuli ʻo e lavameʻa  ʻi he tuʻunga talavoú ko e feohi lelei mo e niʻihi kehé

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

Mahalo pē ko e kau talavoú laka hake ʻi ha toe kulupu taʻumotuʻa kehe, ʻoku nau fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó pea mo hono ʻuhingá

[Puha ʻi he peesi 6, 7]

Fakamatala mei ha Sevāniti Kei Talavou ʻa Sihova

Ko Alexander ʻoku taʻu 19. Naʻe ʻohake ia ʻi ha fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻokú ne fiefia kakato ʻi hono ngāueʻi loto-moʻoni ʻene tuí. Ka naʻe ʻikai ke pehē maʻu pē ʻa e tuʻungá. ʻOku fakamatala ʻa Alexander:

“Pe ʻe fai ha tui ki ai pe ʻikai, naʻá ku feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tuʻunga ko ha talavou teʻeki ke papitaiso ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe fitu. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe fai fakapāpākū pē ʻa ʻeku lotú, ko ha meʻa pē ʻoku fai ʻi ha founga-tuʻumaʻu. ʻOku ou tui pē naʻe ʻikai te u maʻu ʻa e loto-toʻa ke u vakaiʻi totonu hifo au.”

Naʻe toki liliu ʻa e fakakaukau ʻa Alexander. ʻOkú ne hoko atu:

“Ko ʻeku ongo mātuʻá mo e ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau hanganaki fakaʻaiʻai au ke u lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú, ke u hoko ai ʻo ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻa Sihova. Naʻe faifai pē, peá u fakapapauʻi ke ʻahiʻahiʻi. Ko ia, naʻá ku fakasiʻisiʻi ʻa ʻeku mamata televīsoné pea ʻai ʻa e lau Tohitapú ko e konga ia ʻo ʻeku founga-tuʻumaʻu ʻi he pongipongí. Naʻe iku ai, ʻo kamata ke u mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku lau ki ai ʻa e Tohitapú. Naʻá ku sio ai ki he founga ʻo e lava ke ne tokoniʻi au ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha. Pea​—ko e meʻa mahuʻinga tahá​—naʻá ku mahinoʻi ai ʻoku fiemaʻu au ʻe Sihova ke u ʻiloʻi ia. ʻI heʻeku ʻiloʻi pē iá, naʻe kamata leva ke tupu ai ʻa hoku vā fakafoʻituitui mo iá, pea naʻe lelei ange ai hoku vā mo e ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha liliu lahi ē kuo fai ʻe he Tohitapú ki heʻeku moʻuí! ʻOku ou fokotuʻu atu ki he kau sevāniti kei talavou kotoa pē ʻa Sihova ke mou lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú.”

ʻOku laui miliona ʻa e kau talavou ʻi he māmaní kotoa ʻoku nau feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ha taha koe ʻo kinautolu? Te ke saiʻia ke maʻu ʻaonga mei hono lau tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Alexander? Fakasiʻisiʻi hifo ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai ke loko mahuʻingá pea ʻai ʻa e lau Tohitapú ko ha konga ia ʻo hoʻo founga-tuʻumaʻu fakaʻahó. Te ke maʻu moʻoni ai ʻa e ʻaonga.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share