Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ke lotu kia Sihova “i he laumalie”?
ʻI he faifakamoʻoni ki ha fefine Samēlia ʻa ia naʻe haʻu ke ʻutu vai ʻi he vaikeli ʻo Sēkope ofi ki he kolo ko Saiká, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko e Otua ko e Laumalie: bea ko kinautolu oku hu kiate ia, oku totonu ke hu i he laumalie moe mooni.” (Sione 4:24, PM) Ko e lotu moʻoní kuo pau ke fai ‘i he mooni’ ʻa ia kuo pau ke fehoanaki mo e meʻa kuo fakahaaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo iá tonu pea mo ʻene ngaahi taumuʻá. Ko ʻetau tauhi ki he ʻOtuá kuo pau ke toe fai ia ʻi he laumālie, ʻi he ʻuhinga ko e hoko ʻo faivelenga pea ueʻi ʻe ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa mo e tui. (Taitusi 2:14) Kae kehe, ʻoku fakahā ʻe he potutohí ko e lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e ‘lotu ki he Otuá i he laumalié’ ʻoku kau ki ai ha meʻa lahi ange ia ʻi he hehema fakaeʻatamai ʻoku tau tauhiʻaki kia Sihová.
Ko e fetalanoaʻaki naʻe fai ʻe Sīsū mo e fefine ʻi he vai tupú naʻe ʻikai fekauʻaki ia mo e maʻu ʻa e loto-māfaná pe ko ʻene siʻi ʻi he lotú. He naʻa mo e lotu loí ʻoku malava ke fai ia ʻi he faivelenga mo e līʻoa. ʻI hono kehé, hili hono fakahaaʻi ko e lotu ki he Tamaí ʻe ʻikai fai ʻi ha moʻunga ʻi Samēlia pe ʻi he temipalé ʻi Selusalema—ongo feituʻu fakamatelie fakatouʻosi—naʻe lave ʻa Sīsū ki ha founga foʻou ʻo e lotú ʻoku makatuʻunga ʻi he natula totonu ʻo e ʻOtuá. (Sione 4:21) Naʻá ne pehē: “Ko e ʻOtuá ko ha Meʻamoʻui laumālie.” (Sione 4:24, Charles B. Williams) Ko e ʻOtua moʻoní ʻoku ʻikai fakamatelie pea ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai pe ongoʻi. Ko ʻene lotú ʻoku ʻikai tefito ia ʻi ha temipale fakamatelie pe ko ha moʻunga. Ko ia, naʻe lave ʻa Sīsū ki ha tafaʻaki ʻo e lotú ʻoku fakalaka mamaʻo atu ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau sio ki aí.
Tānaki atu ki hono fai ʻi he moʻoní, ko e lotu ʻoku ala talí kuo pau foki ke toe tataki ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní—ivi ngāue taʻehāmai ʻo e ʻOtuá. “Ko e Laumalie [māʻoniʻoní] ʻoku ne hakule ʻa e meʻa kotoa pe,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ʻio, ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻo e ʻOtua.” Naʻá ne tānaki mai: “Talaʻehai ko e laumalie ʻoku ʻo mamani kuo mau maʻu, ka ko e Laumalie ʻoku haʻu mei he ʻOtua; koeʻuhi ke mau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa kuo meʻaʻofaʻaki mai ʻe he ʻOtua.” (1 Kolinito 2:8-12) Ke lotu ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻoku ala talí, kuo pau ke tau maʻu hono laumālié pea hoko ʻo tatakiʻaki kitautolu. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fiemaʻu ke fehoanaki ʻetau hehema fakalaumālié, pe fakaʻatamaí mo hono laumālié fakafou ʻi he ako mo ngāueʻaki ʻa ʻene Folofolá.
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Lotu ki he ʻOtuá “i he laumalie moe mooni”